Prošenje krofni () je stari je običaj, koji je raširen na blagdan Svih svetih ili Dušni dan u južnom i istočnom Tirolu u Austriji i Italiji. Prerušeni domaći dječaci ili muškarci za recitaciju poezije dobivaju krofne pečene na masti s raznim nadjevima. Ako u kuću uđe mnogo prosjaka za krofne, to obećava dobru i uspješnu godinu. U italijanskoj Pfunderer dolini je ovaj običaj raširen, te se nekada prakticirao 31. oktobra na noć prije Svih svetih, ali je u ovom području prije nekoliko desetina godina premješten na 11. novembar, kako bi se istovremeno obilježavala crkvena slava svetog Martina u Vintlu i okolnim mjestima. Prosjačenje krafni također je rašireno u drugim područjima Južnog Tirola, uključujući doline Ultental i Ahrntal: Tamo, tokom običaja "Pitschele-Singen", grupa muškaraca ide od kuće do kuće devet večeri između Dušnog dana i Martinja i pjevaju pjesme sirotih duša. Kao zahvalu sudionici dobivaju domaće krofne ili svježi domaći kruh.
Slijed Prosjaci krafni maskiraju se maskom za lice od bijelog platna s prorezima za oči i dugim nosom. U manjim grupama ili pojedinačno, prosjaci krofni posjećuju okolna seoska gospodarstva kad padne mrak. Svoju prisutnost najavljuju kucanjem i izgovorima u falsetu. "La inna, Wenns Kropfnbettla sein!" ("Uđite samo ako su to prosjaci krafni!") dobrodošli je poziv od domaćina. Prosjaci krofni bi su zatim predstavili recitovanjem ili pjevanjem, poput:
"I bin a kloans Zapflund bitt um a Krapfl,um a mogans odo a griens,an liåbigschtn war må a gånz a schians."
"Mir kemmen va Proveisüber Schnea und Eis,über Stiahl und Bänkund sein grennt bis zu enk;mir bittn enk, gebs ins a Krapfl,mir sein soufl orme Louterzapfler,und a Löffele voll Fill,nocher sein mir gschwind wieder still."
Prosjaci krafni zahvaljuju domaćinima razgovorom ili pjesmom i sviranjem uz ples ako bi neko imao harmoniku ili usnu harmoniku. Koriste se sve vrste trikova kako bi se u razgovoru otkrio identitet prosjaka krofni s kapuljačama. Ovi zauzvrat čine zabavnim prevariti porodicu domaćina što je vještije moguće dajući kazališne uloge najboljima.
Porijeklo Podrijetlo prošnje krafni, koje se u literaturi opisuje kao stari običaj, leži u štovanju mrtvih i vjerovanju u duhove, s nadom u plodnost. Nekada su se isprošene krofne stavljale na grobove. Uoči blagdana Svih svetih krofnom su darivani siromašni ljudi, koji su idući od kuće do kuće ih sakupljali, a prosjacima ili hendikepiranima i nemoćnima su "prosjaci krofni" donosili krofne.
Reference
Literatura Dr. Paul Gruber: VINTL Geschichte und Gegenwart einer Gemeinde herausgegeben von der Schützenkompanie Bartlmä von Guggenberg, Vintl 1981, Herstellung: Athesiadruck Bozen, S. 480 ff.
Kategorija:Tirolski folklor Kategorija:Austrijski folklor Kategorija:Italijanski folklor