Petar Skok bio je jugoslavenski i hrvatski lingvist, jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za onomastiku.

Život Rođen je u Jurkovom Selu u općini Žumberak. Od 1892. do 1900. pohađao je Višu realnu gimnaziju u Rakovcu kraj Karlovca. Na Univerzitetu u Beču (1900–1904) studirao je romansku i germansku filologiju i indoevropeistiku, položivši profesorski ispit 1906. Doktorirao je na Univerzitetu u Beču s tezom o južnofrancuskoj toponomastici.

Kao gimnazijski profesor predavao je u Banjoj Luci i bio bibliotekar Kraljevskog muzeja u Sarajevu. Od 1919. do penzionisanja radio je na Odsjeku za romanistiku Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zagrebu te predavao francuski jezik i književnost na Višoj pedagoškoj školi u Zagrebu.

Pisati je počeo kao gimnazijalac, a književne kritike objavljivao je pod pseudonimom P. S. Mikov. Kasnije se potpuno posvetio proučavanju jezikâ u jugoistočnoj Evropi, ponajviše romanskih (vulgarni latinski, dalmatski), s posebnim zanimanjem za romanski utjecaj na dijalekte hrvatskog jezika i druge jezike u jugoistočnoj Evropi. Proučavao je historiju Slavena, jezike i interakcije jezika od istočne obale Jadranskog mora do zaleđa, s posebnom pažnjom na onomastiku. Zahvaljujući njegovom zalaganju, centar hrvatskih onomastičkih studija od 1948. nalazi se u ustanovi koja je danas Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Preminuo je u Zagrebu.

Djela Kao izuzetno plodan autor, objavio je desetke knjiga i stotine naučnih radova u časopisima. Njegovu "revidiranu" bibliografiju Žarko Muljačić proširuje na više od 650 radova. Neke od njegovih poznatijih knjiga jesu: Naša pomorska i ribarska terminologija na Jadranu (Split, 1933) Dolazak Slavena na Mediteran (Split, 1934) Pregled francuske gramatike I–II (Zagreb, 1938–1939) Osnove romanske lingvistike, I–III (Zagreb, 1940) Slavenstvo i romanstvo na jadranskim otocima I–II (Zagreb, 1950)

Ostavio je u rukopisu nedovršeni etimologijski rječnik, objavljen post mortem u četiri sveska pod naslovom Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika (1971–1974), koji je i do danas najobimniji takav hrvatski rječnik, s više od 10.000 natuknica. Prema riječima akademika Augusta Kovačeca, taj rječnik sinteza je "njegova cjelokupnog znanstvenog rada na području etimologije i lingvistike općenito" te najzapaženiji "doprinos jednog znanstvenog pojedinca hrvatskom jeziku i proučavanju hrvatskog jezika u 20. stoljeću". Budući da je bio ostavljen u rukopisu, Skokove bilješke obradio je njegov učenik i saradnik Valentin Putanec.

Kasniji razvoj Skokovog rječnika tekao je u dva smjera. Prvi čine dopunski radovi, a najvredniji prilog jest djelo Vojmira Vinje Jadranske etimologije: Jadranske dopune Skokovu etimologijskom rječniku u tri sveska. U pripremi je za štampu posljednji svezak – prijeko potrebni indeks. Drugi smjer je svođenje masivnog Skokovog rječnika u priručnik, pristupačniji širem čitalaštvu. Alemko Gluhak tako je objavio Hrvatski etimologijski rječnik (Zagreb, 1993, 832 str.) s približno 1800 natuknica, 7800 hrvatskih leksema i više od 1000 ličnih imena, domaćih i stranog porijekla, popraćenih kratkim prikazom osnovnih pojmova o genetskom odnosu među jezicima svijeta.

Naslijeđe Skoku u čast održavaju se etimologijsko-onomastički skupovi na kojima učestvuju domaći i strani stručnjaci. Dosad ih je održano šest: u Zagrebu (1987), Zadru, Puli, na Krku, u Vukovaru i na Korčuli (2006).

Reference

Vanjski linkovi Bibliografija i literatura o Petru Skoku u katalogu SUDOC (Savez francuskih univerzitetskih biblioteka)

Kategorija:Rođeni 1881. Kategorija:Umrli 1956. Kategorija:Biografije, Žumberak Kategorija:Hrvatski lingvisti Kategorija:Članovi HAZU Kategorija:Članovi SAZU Kategorija:Članovi SANU