U ekonomiji, elastičnost mjeri reakciju jedne ekonomske varijable na promjenu druge. Ako je cjenovna elastičnost potražnje za nečim -2, povećanje cijene od 10% uzrokuje pad potražnje za 20%. Elastičnost u ekonomiji omogućava razumijevanje promjena u ponašanju kupaca i prodavaca sa promjenama cijena. Postoje dvije vrste elastičnosti potražnje i ponude, jedna je neelastična potražnja i ponuda, a druga je elastična potražnja i ponuda.
Uvod Elastičnost je važan koncept u neoklasičnoj ekonomskoj teoriji i omogućava razumijevanje različitih ekonomskih koncepata, kao što su učestalost indirektnog oporezivanja, marginalni koncepti koji se odnose na teoriju firme, raspodjela bogatstva i različite vrste dobara koje se odnose na teorija potrošačkog izbora. Razumijevanje elastičnosti je također važno kada se raspravlja o raspodjeli blagostanja, posebno o potrošačkom višku, višku proizvođača ili vladinom višku.
Elastičnost je prisutna u mnogim ekonomskim teorijama, pri čemu se koncept elastičnosti pojavljuje u nekoliko glavnih indikatora. To uključuje cjenovnu elastičnost potražnje, cjenovnu elastičnost ponude, dohodovnu elastičnost potražnje, elastičnost supstitucije između faktora proizvodnje, unakrsnu cjenovnu elastičnost potražnje i elastičnost intertemporalne supstitucije .
U diferencijalnom računu, elastičnost je alat za mjerenje odziva jedne varijable na promjene u drugoj uzročnoj varijabli. Elastičnost se može kvantifikovati kao omjer procentualne promjene jedne varijable i procentualne promjene druge varijable kada druga varijabla ima uzročni utjecaj na prvu, a svi ostali uvjeti ostaju isti. Na primjer, faktori koji određuju potrošački izbor dobara koji se spominju u teoriji potrošača uključuju cijenu robe, raspoloživi budžet potrošača za takvu robu i zamjene robe.
Unutar mikroekonomije, elastičnost i nagib su usko povezani. Za cjenovnu elastičnost, odnos između dvije varijable na x-osi i y-osi može se dobiti analizom linearnog nagiba krive potražnje ili ponude ili tangente na tačku na krivulji. Kada je tangenta prave linije ili krive strmija, cjenovna elastičnost (potražnja ili ponuda) je manja; kada je tangenta prave linije ili krive ravna, elastičnost cijene (potražnja ili ponuda) je veća.
Elastičnost je omjer bez jedinica, neovisno o vrsti veličina koje se mijenjaju. Elastična varijabla (sa vrijednošću apsolutne elastičnosti većom od 1) više nego proporcionalno reaguje na promjene u drugim varijablama. Jedinična elastična varijabla (sa vrijednošću apsolutne elastičnosti jednakom 1) odgovara proporcionalno na promjene u drugim varijablama. Nasuprot tome, neelastična varijabla (sa vrijednošću apsolutne elastičnosti manjom od 1) mijenja se manje nego proporcionalno kao odgovor na promjene u drugim varijablama. Varijabla može imati različite vrijednosti svoje elastičnosti na različitim početnim tačkama. Na primjer, za dobavljače robe, količina dobra koju isporučuju proizvođači može biti elastična po niskim cijenama, ali neelastična po višim cijenama, tako da bi porast od početno niske cijene mogao dovesti do više od proporcionalnog povećanja isporučena količina. Nasuprot tome, povećanje u odnosu na početno visoke cijene moglo bi dovesti do manje od proporcionalnog povećanja isporučene količine.
U empirijskom radu, elastičnost je procijenjeni koeficijent u jednačini linearne regresije gdje su i zavisna varijabla i nezavisna varijabla u prirodni logaritami. Elastičnost je popularan alat među empiristima jer je nezavisna od jedinica i na taj način pojednostavljuje analizu podataka.
Koncept cjenovne elastičnosti prvi je put citiran u neformalnom obliku u knjizi Principles of Economics koju je objavio autor Alfred Marshall 1890.L.F.G., López (apr–jun 2019). "The concept of elasticity and strategies for teaching it in introductory courses of economics". Semestre Económico. 22 (51): 149–167. doi:10.22395/seec.v22n51a7. Nakon toga, Joshua Levy i Trevor Pollock su krajem 1960-ih sproveli veliku studiju cjenovne elastičnosti ponude i cjenovne elastičnosti potražnje za američkim proizvodima.
Definicija Elastičnost je mjera osjetljivosti jedne varijable na drugu. Visoko elastična varijabla će dramatičnije reagovati na promjene varijable o kojoj ovisi. X-elastičnost y mjeri frakcijski odgovor y na frakcijsku promjenu u x, što se može napisati kao
x-elastičnost y:
U ekonomiji, zajedničke elastičnosti (cjenovna elastičnost potražnje, cjenovna elastičnost ponude i unakrsna elastičnost cijena) imaju isti oblik:
P-elastičnost Q: ako je kontinuirano, ili ako je diskretno.
elastično Q se mijenja više od P jedinica elastičnosti Q se mijenja kao P neelastično Q se mijenja manje od P Pretpostavimo da cijena poraste za 1%. Ako je elastičnost ponude 0,5, količina raste za ,5%; ako je 1, količina se povećava za 1%; ako je 2, količina se povećava za 2%.
Posebni slučajevi:
Savršeno elastično: ; količina ima beskonačan odgovor čak i na malu promjenu cijene. Savršeno neelastično: ; količina uopšte ne reaguje na promenu cijene.
Prihodi prodavača (ili, alternativno, rashodi potrošača) se maksimiziraju kada (jedinična elastičnosti) jer se u tom trenutku promjena cijene tačno poništava odgovorom na količinu, ostavljajući nepromijenjeno. Da bi maksimizirala prihod, firma mora:
Relativno elastična potražnja: povećati cijenu ako je potražnja neelastična: smanjiti cijenu ako je potražnja elastična:
Elastičnost potražnje je različita u različitim tačkama krivulje potražnje, tako da će za većinu funkcija potražnje, uključujući linearnu potražnju, firma koja slijedi ovaj savjet pronaći neku cijenu po kojoj a dalje promjene cijena bi smanjile prihod. (Ovo nije tačno za neke teorijske funkcije potražnje: ima elastičnost od -.5 za bilo koju vrijednost od , tako da prihod beskonačno raste kako cijena raste do beskonačnosti iako se količina približava nuli. Vidi Izoelastična funkcija.)
Vrste elastičnosti
Cjenovna elastičnost potražnje mini|Osnovna formula za cjenovnu elastičnost potražnje Cjenovna elastičnost potražnje mjeri osjetljivost potražnje na cijenu. Dakle, mjeri postotak promjene potražnje kao odgovor na promjenu cijene. Preciznije, daje procentualnu promjenu tražene količine kao odgovor na promjenu cijene od jedan posto ( ceteris paribus, tj. držanje konstantnih svih ostalih determinanti potražnje, kao što je prihod). Izražavajući ovo matematički, cjenovna elastičnost potražnje se izračunava tako što se procentualna promjena tražene količine podijeli sa procentualno promjenom cijene.
Ako je cjenovna elastičnost potražnje izračunata da je manja od 1, za tu robu se kaže da je neelastično. Neelastično dobro će reagovati manje nego proporcionalno na promenu cijene; na primjer, povećanje cijene od 40% će rezultirati smanjenjem potražnje za 10%. Roba koja je neelastična često ima barem jednu od sljedećih karakteristika: - Malo, ako ih ima, dostupnih zamjena (npr. plemeniti metali) - Esencijalne robe (npr. benzin) - Robe koje izazivaju ovisnost (npr. alkohol, cigarete) - Kupuju se rijetko ili u malom postotku prihoda (npr. so).
Za robu visoke vrijednosti elastičnosti, potrošači će biti osjetljiviji na promjene cijena. Za prosječnog potrošača, povećanje cijene neesencijalne robe s mnogo dostupnih zamjena često će rezultirati time da taj potrošač uopće ne kupuje dobro, ili umjesto toga kupuje jednu od zamjena. centar|mini|400x400piksel Primjer: U gornjem grafičkom prikazu koji pokazuje uticaj cijena na potražnju. Ako je cijena pizze 20 dolara po kojoj je tražena količina 5, ako dođe do povećanja cijene pizze na 30 dolara to će dovesti do smanjenja tražene količine na 3 što pokazuje da male promjene cijene pizze dovode do većih promijena u traženoj količini.
Cjenovna elastičnost ponude mini|Izračunavanje cjenovne elastičnosti ponude Cjenovna elastičnost ponude mjeri kako se količina dobra koju dobavljač želi da isporuči mijenja kao odgovor na promjenu cijene.Perloff, J. (2008). str.36. Analogno cjenovnoj elastičnosti potražnje, ona bilježi opseg horizontalnog kretanja duž krive ponude u odnosu na stepen vertikalnog kretanja. Ako je elastičnost ponude nula, ponuda isporučenog dobra je "potpuno neelastična", a isporučena količina je fiksna. Izračunava se tako što se procentualna promjena isporučene količine podijeli sa procentom promjene cijene.
Za ponudu se kaže da je neelastična kada promjena cijena dovodi do malih promjena u količini ponude. Nasuprot tome, elastična ponuda znači da promjene u cijenama uzrokuju veće promjene u količini ponude.
Elastičnost potražnje dohotka Elastičnost potražnje dohotka je mjera koja se koristi da pokaže reakciju tražene količine robe ili usluge na promjenu prihoda potrošača. Matematički, ovo se izračunava tako što se procentualna promjena tražene količine podijeli sa procentom promjene prihoda. Generalno, veći prihod će povećati traženu količinu jer će potrošači biti spremni da troše više.
Unakrsna cjenovna elastičnost potražnje mini|412x412piksel| Osnovna formula za unakrsnu elastičnost cijena Unakrsna elastičnost potražnje (ili unakrsna elastičnost potražnje) mjeri osjetljivost između tražene količine za jedno dobro kada dođe do promjene cijene drugog dobra. Kao uobičajena elastičnost, slijedi sličnu formulu cjenovne elastičnosti potražnje. Dakle, da bismo ga izračunali, procentualna promjena količine prvog dobra dijeli se sa procentom promjene cijene drugog dobra. Povezana dobra koja se mogu koristiti za određivanje osjetljivosti mogu biti komplementi ili zamjene.Webster, Thomas, J. (2015). Managerial Economics: Tools for Analysing Business Strategy. Lanham, Maryland: Lexington Books. str. 55, 70. ISBN 978-1-4985-0794-3. Pronalaženje visoke unakrsne cjenovne elastičnosti između roba može ukazivati na to da su one vjerovatnije zamjene i da mogu imati slične karakteristike. Ako je elastičnost unakrsnih cijena negativna, roba će vjerovatno biti komplementarna .
Primjeri unakrsne cjenovne elastičnosti iz stvarnog svijeta: Proizvod pod istragom Poređenje proizvoda Cjenovna elastičnost Američka domaća tuna Uvezena tuna 0,45 Američka domaća tuna Hljeb -0,33 Američka domaća tuna Mljeveno meso 0.3 Pivo Vino 0.2 Pivo Negazirana pića 0.3 Tranzit Automobili 0,85 Prijevoz Rekreacija -0,05 Hrana Rekreacija 0.15 Odjeća Hrana -0,18
Elastičnost obima Elastičnost obima ili elastičnost izlaza mjeri procentualnu promjenu izlaza izazvanu kolektivnom promjenom procenta u upotrebi svih ulaza.Varian (1992). str.16–17. Kaže se da proizvodna funkcija ili proces pokazuje konstantne povrate na skalu ako procentualna promjena inputa rezultira jednakim postotkom izlaza (elastičnost jednaka 1). Pokazuje povećanje povrata na skalu ako procentualna promjena inputa rezultira većom promjenom u procentu proizvodnje (elastičnost veća od 1). Definicija opadajućeg prinosa na obim je analogna.Samuelson, W. & Marks, S. (2003). str.233. mini|Principi ekonomije (1890) -- Alfred Marshall alt=pioneering views|mini| Antoine Augustin Cournot
Determinante elastičnosti Postoje različiti faktori koji mogu uticati na elastičnost, a ti faktori se razlikuju za tipove elastičnosti.
Faktori koji utječu na cjenovnu elastičnost potražnje
Dostupnost zamjene Ako proizvod ima različite dostupne zamjene koje postoje na tržištu, vjerovatno je da bi bio elastičan. Ako proizvod ima konkurentan proizvod po nižoj cijeni na tržištu na kojem dijeli mnoge karakteristike, vjerovatno je da bi potrošači odstupili od jeftinije zamjene. Dakle, kada bi na tržištu postojalo mnogo supstitucija, potrošač bi imao više izbora i elastičnost potražnje bi bila veća (elastična). Nasuprot tome, da je na tržištu malo supstituta, potrošači će imati manje izbora i malo ili nimalo dostupnih supstituta, što znači da bi elastičnost potražnje bila niža (neelastična).
Proizvod je potreba ili luksuz