Divlja horda američki je epski antivestern snimljen 1969. u režiji Sama Peckinpaha. Glavne uloge tumače William Holden, Ernest Borgnine, Robert Ryan, Edmond O'Brien, Ben Johnson i Warren Oates. Radnja prati ostarjelu odmetničku bandu na granici između Meksika i Sjedinjenih Država koja se pokušava prilagoditi promjenjivom modernom svijetu tokom 1913. Film je bio kontroverzan zbog svog prikaza nasilja i grubih ljudi koji pokušavaju preživjeti ne birajući sredstva. Scenarij su napisali Peckinpah, Walon Green i Roy N. Sickner. Divlja horda snimana je u Technicoloru i Panavisionu, u Meksiku, posebno u Haciendi Ciénaga del Carmen, duboko u pustinji između Torreóna i Saltilla u Coahuili te na rijeci Nazas.
Film je poznat po zamršenoj, brzoj montaži iz više uglova, koristeći normalne i usporene snimke, revolucionarnu snimateljsku tehniku za 1969. Scenarij Greena, Peckinpaha i Sicknera bio je nominiran za Oscar u kategorijama za najbolji scenarij, a muzika Jerryja Fieldinga nominirana je za najbolju originalnu muziku. Osim toga, Peckinpah je nominiran za nagradu za izvanrednu režiju od Društva američkih režisera, a snimatelj Lucien Ballard dobio je nagradu od Nacionalnog društva filmskih kritičara za najbolju kameru. Godine 1999. Kongresna biblioteka Sjedinjenih Država odabrala je ovaj film za čuvanje u Nacionalnom filmskom registru kao "kulturološki, historijski i estetski važan". Film je rangiran na 80. mjesto na listi AFI-jevih 100 godina... 100 filmova i 69. na listi AFI-jevih 100 godina... 100 uzbuđenja. Godine 2008. Američki filmski institut uvrstio je Divlju hordu i na listu deset najboljih filmova u žanru vesterna i rangirao je na šesto mjesto.
Radnja Godine 1913. u Teksasu, Pike Bishop, vođa bande ostarjelih odmetnika, želi da se povuče nakon posljednje pljačke srebra iz računovodstvenog centra željezničke stanice. Korumpirani željeznički agent Pat Harrigan unajmio je grupu lovaca na ucjene na čelu s Pikeovim bivšim partnerom Dekeom Thorntonom, koji su ih dočekali u zasjedi u krvavoj pucnjavi ubili više od polovine Bishopove bande, koja također ubija mnoge nevine prolaznike dok Pike koristi slučajnu gradsku paradu da zaštiti njihov bijeg.
Pike odjaše sa ostalim preživjelima: svojim bliskim prijateljem Dutchom Engstromom, braćom Lyleom i Tectorom Gorchom, neiskusnim Angelom i petim čovjekom oslijepljenim i smrtno ranjenim sačmom, kojeg Pike ubija da mu prekrati muke. Ispostavilo se da su plijen pljačke bezvrijedne čelične podloške koje je podmetnuo Harrigan. U potrazi za novcem, kreću u Meksiko u pratnji razularenog Freddieja Sykesa i prelaze Rio Grande do ruralnog naselja u kojem je Angel rođen. Seoski starješina ih upozorava na generala Mapachea, opakog oficira Huertista u Meksičkoj federalnoj armiji, koji krade hranu i stoku iz lokalnih sela kako bi podržao svoju kampanju protiv snaga Pancha Ville.
Pikeova banda traži od generala posao u njegovom štabu u gradu Agua Verde. Angel uočava svoju bivšu ljubavnicu Teresu u Mapacheinim rukama i ubija je, razbjesnivši generala i zamalo ga ubija, ali Pike smiriva situaciju. Mapache nudi zlato bandi da opljačka voz američke armije kako bi Mapache mogao dopuniti sve manje zalihe municije svoje vojske i predati uzorke američkog oružja svom njemačkom vojnom savjetniku, komandantu Mohru.
Angel daje svoj dio zlata Pikeu u zamjenu za slanje jednog sanduka pušaka i municije grupi seljaka pobunjenika koji se suprotstavljaju Mapacheu. Pljačka ide uglavnom prema planu sve dok se Thorntonova grupa ne pojavi u vozu koji je banda opljačkala i počinje potjera sve do meksičke granice. Pljačkaši dižu u vazduh drveni most koji se proteže preko rijeke Rio Grande dok grupa pokušava da pređe, bacajući cijelu Thorntonovu grupu u rijeku, ali iscrpljena grupa nastavlja svoju potjeru. thumb|Režiser priprema vrhunske sekvence oružanog obračuna u "Agua Verde-u" (Hacienda Ciénaga del Carmen).
Pike, predosjećajući da bi ga Mapache mogao prevariti, skriva robu i daje svojim ljudima da je prodaju Mapacheu u odvojenim količinama. Međutim, Mapache doznaje od Teresine majke da je Angel ukrao nešto oružja i otkriva to dok Angel i Dutch dostavljaju posljednje sanduke oružja. Angel očajnički pokušava pobjeći, ali biva uhvaćen i pretučen. Mapache pušta Dutcha nakon što je rekao da je Angel lopov koji zaslužuje kaznu, a Dutch tada govori Pikeu i ostalima šta se dogodilo. Sykes je ranjen od strane Thorntonove grupe dok je osiguravao konje u rezervi. Dutch kritizira Thorntona zbog saradnje sa željeznicom, ali Pike kaže da je Thornton "dao riječ" željeznici i da to mora ispuniti. Dutch ljutito izjavljuje: "Na to se ne računa, važno je kome ćete to dati." Pike i banda zakopavaju većinu zlata i vraćaju se u Agua Verde, gdje građani i vojnici pijani slave prodaju oružja, a Mapache vuče Angela kroz grad na konopcu vezanom za stražnji dio njegovog automobila. Mapache odbija da proda Angela nazad bandi, a nakon perioda razmišljanja tokom posjete bordelu, Pike i ostali se naoružavaju kako bi silom spasili svog prijatelja.
Mapache u početku pristaje da pusti Angela, da bi mu u posljednjoj sekundi prerezao za vrat. Banda odmah otvara vatru i puca na generala. Dok su obližnji vojnici ukočeni od šoka, Pike mirno nacilja i ubija Mohra. Tad započinje krvava pucnjava u kojoj stradavaju Pike, Dutch i preostali članovi bande, Mohrovog pomoćnik, svi članovi Mapacheovog užeg tima i većinu okupljenih trupa. Thornton dolazi i nalazi Pikea već mrtvog. Thornton pronalazi napunjen revolver na Pikeovom pojasu i uzima to kao znak da su dani ljudi poput njega prošli. Osjećajući se zastarjelim i umornim, Thornton dozvoljava preostalim članovima grupe da pohlepno oduzmu imovinu Pikea i njegovih ljudi prije nego što ih odvede u Teksas po nagradu, dok on sve posmatra sa strane. Nakon nekog vremena, Sykes dolazi sa starješinom iz Angelovog sela i grupom pobunjenika, ukazujući da su sustigli lovce na ucjene, osvetili smrt bande i da su ih propisno sahranili. Sykes poziva Thorntona da se pridruži nadolazećoj revoluciji protiv meksičke vlade. Thornton se nasmiješi i odjaše s njima.
Uloge
William Holden - Pike Bishop Ernest Borgnine - "Dutch" Engstrom Robert Ryan - Deke Thornton Edmond O'Brien - Freddie Sykes Warren Oates - Lyle Gorch Jaime Sánchez - Angel Ben Johnson - Tector Gorch Emilio Fernández - general Mapache Strother Martin - Coffer L.Q. Jones - T.C. Albert Dekker - Pat Harrigan
Bo Hopkins - Clarence "Crazy" Lee Jorge Russek - Major Zamorra Alfonso Arau - pukovnik Herrera Dub Taylor - Wainscoat Chano Urueta - Don José Elsa Cárdenas - Elsa Fernando Wagner - komandant Mohr Rayford Barnes - Buck Stephen Ferry - narednik McHale Sonia Amelio - Teresa Aurora Clavel - Aurora
Produkcija U aprilu 1965. producent Reno Carrell odabrao je originalnu priču i scenarij Walona Greena i Roya Sicknera, pod nazivom "Divlja horda". Godine 1967. producenti Warner Bros.-Seven Arts Kenneth Hyman i Phil Feldman bili su zainteresirani da Sam Peckinpah prepravi i režira avanturistički film pod nazivom The Diamond Story. Profesionalni izopćenik zbog poteškoća u produkciji svog prethodnog filma, Major Dundee (1965), i otpuštanja sa snimanja filma The Cincinnati Kid (1965), Peckinpahova reputacija se poboljšala nakon njegovog hvaljenog rada na televizijskom filmu Noon Wine (1966). U to vrijeme, scenarij Williama Goldmana za film Butch Cassidy i Sundance Kid je nedavno kupio 20th Century Fox. Alternativni scenarij dostupan u studiju bio je Divlja horda. Ubrzo je odlučeno da se Divlja horda, koji je imao nekoliko sličnosti s Goldmanovim radom, producira kako bi nadmašio Butcha Cassidyja u kinima.
Scenarij Do jeseni 1967. Peckinpah je ponovo pisao scenarij i pripremao se za produkciju. Glavno snimanje je u potpunosti obavljeno na lokaciji u Meksiku, posebno u mjestu Hacienda Ciénaga del Carmen (duboko u pustinji između gradova Torreóna i Saltilloa, Coahuila) i na rijeci Rio Nazas. Peckinpahov epski rad inspiriran je njegovom željom da se vrati filmovima, nasilju koje se vidi u filmu Bonnie i Clyde (1967.), rastućom frustracijom SAD-a sa Vijetnamskim ratom, i onim što je on smatrao potpunim nedostatkom stvarnosti viđenim u vesternima do tada. Bacio je se na posao da snimi film koji prikazuje ne samo opako nasilje tog perioda, već i grubijane koji pokušavaju da prežive to doba. Postojje sličnosti s više scena iz drugih filmova kao što su Major Dundee, uključujući usporene akcione sekvence (inspirirane radom Akire Kurosawe u filmu Sedam samuraja (1954), likovi koji napuštaju selo kao da su pogrebna povorka, te korištenje neiskusnih mještana kao statista.
Dodjela uloga thumb|Na Peckinpahovu koncepciju lika Pikea Bishopa snažno je utjecao glumac William Holden Peckinpah je razmatrao mnoge glumce za ulogu Pikea Bishopa prije odabira Williama Holdena. U listu su uključeni: Richard Boone, Sterling Hayden, Charlton Heston, Burt Lancaster, Lee Marvin, Robert Mitchum, Gregory Peck i James Stewart. Marvin je zapravo prihvatio ulogu, ali se povukao nakon što mu je ponuđeno više novca da glumi u filmu Oboji svoja kola (1969). Peckinpahova prva dva izbora za ulogu Dekea Thorntona bili su Richard Harris (koji je glumio u filmu Major Dundee) i Brian Keith (koji je radio s Peckinpahom na TV seriji Zapadnjak (1960.) i Smrtonosni drugovi (1961)). Harrisu se nikada nije službeno obratilo; Keitha su pitali, ali je on to odbio. Robert Ryan je konačno dobio ulogu nakon što ga je Peckinpah vidio u akcijskom filmu s tematikom iz Drugog svjetskog rata Dvanaestorica žigosanih (1967). Ostali glumci koji su razmatrani za ulogu bili su: Henry Fonda, Glenn Ford, Van Heflin, Ben Johnson (kasnije glumio Tectora Gorcha) i Arthur Kennedy.
Uloga Mapachea pripala je Emiliju Fernándezu, meksičkom filmskom redatelju, piscu, glumcu i prijatelju Peckinpaha. Među onima za koje se smatralo da će igrati Dutcha Engstroma bili su Charles Bronson, Jim Brown, Alex Cord, Robert Culp, Sammy Davis Jr., Richard Jaeckel, Steve McQueen i George Peppard. Ernest Borgnine izabran je na osnovu njegove glume u filmu Dvanaestorica žigosanih (1967). Robert Blake bio je prvi izbor da glumi Angela, ali je tražio previše novca. Peckinpah je bio impresioniran Jaimeom Sánchezom u filmskoj adaptaciji Zalagaoničar Sidney Lumeta i zahtijevao je da on bude izabran za ulogu Angela. Glumac Albert Dekker dobio je ulogu Harrigana, detektiva za željeznie. Divlja horda bio je njegov posljednji film, budući da je umro samo nekoliko mjeseci nakon što su njegove posljednje scene dovršene. Bo Hopkins imao je samo nekoliko televizijskih uloga u svom biografiji kada je glumio Clarencea "Crazy" Leeja. Warren Oates glumio je Lylea Gorcha, i prethodno je radio s Peckinpahom na TV seriji The Rifleman i njegovim prethodnim filmovima Jaši po visokoj zemlji (1962.) i ' 'Major Dundee (1965.).
Snimanje thumb|Peckinpah (krajnje desno) režira početnu scenu dok se ujaše u grad. Film je snimljen anamorfnom formatu. Peckinpah i njegov snimatelj, Lucien Ballard, također su koristili telefoto sočiva, koja su omogućavala da se objekti i ljudi zajedno u pozadini i u prvom planu komprimiraju u perspektivi. Efekat se najbolje vidi na snimcima u kojima banda ide u šetnju do Mapacheovog štaba da oslobodi Angela. Dok hodaju naprijed, konstantan protok ljudi prolazi između njih i kamere; većina ljudi u prvom planu je oštro fokusirana kao banda.
Do završetka snimanja, Peckinpah je snimio 101 km trake filma sa 1288 kamera. Lombardo i Peckinpah ostali su u Meksiku šest mjeseci da bi uradili montažu. Nakon početnih rezova, početna sekvenca pucnjave trajala je 21 minutu. Izrezivanjem kadrova iz određenih scena i isjecanjem drugih, uspjeli su fino smanjiti početnu pljačku na pet minuta. Kreativna montaža postala je model za ostatak filma i "zauvijek će promijeniti način na koji će se filmovi snimati".