Vida Tomšič rođena Bernot (26. juni 1913 – 10. decembar 1998) bila je slovenska partizanka u Drugom svjetskom ratu, istaknuta komunistička političarka, aktivistkinja i narodni heroj u poslijeratnoj Jugoslaviji.

U periodu između dva svjetksa rata postala je antifašistička aktivistkinja. Uhapšena je i mučena od strane okupacionih snaga tokom rata, a njen suprug Tone Tomšić je pogubljen. Poslije rata bila je vođa Antifašističkog fronta žena Jugoslavije (AFŽ).

Rođena je i umrla u Ljubljani i tokom svoje dugogodišnje karijere obavljala je mnoge državne funkcije u Sloveniji i Jugoslaviji.Slovenska biografija: http://www.slovenska-biografija.si/oseba/sbi712560/

Bila je marksistička feministkinja koja je "vidjela da su prava žena strogo zavisna od društvenog i ekonomskog razvoja zemlje u cjelini."Chiara Bonfigioli, "Feminist Translations in a Socialist Context: The Case of Yugoslavia," Gender & History, Vol. 30, No. 1, March 2018: 240-254, page 243

Život i rad Rođena je u porodici učiteljice koja je živjela u Ljubljani, kao jedna od petero djece. Studirala je pravo u Ljubljani i diplomirala 1941. U studentskim danima uključila se u ljevičarski pokret, a zvanično se pridružila Komunističkoj partiji Jugoslavije (KPJ) 1934. Zbog aktivnosti u KPJ uhapšena je 1934. provela jedanaest mjeseci u zatvoru. Svog muža Toneta Tomšiča upoznala je 1937, koji je također bio uhapšen zbog komunističkih aktivnosti. Vida Tomšič je na kraju puštena iz zatvora, a 1940. primljena je za člana CK KPJ.

Za vrijeme italijanske okupacije 1941, koristila je ime Mary Singer i rodila sina, ali su do decembra te godine i ona i njen muž uhapšeni zbog ilegalnog političkog djelovanja u podršci Komunističkoj partiji. Italijanski vojni sud osudio je muža na smrt, a nju na 25 godina zatvora. Razdvojena od sina, bila je zatvorena u nizu italijanskih zatvora sve do pada Italije, kada je osnovala jednu od prvih prekomorskih partizanskih brigada.

Na kraju se vratila u Jugoslaviju i nastanila se u Sloveniji, gdje je izabrana u Slovensko narodnooslobodilačko vijeće (SNOS) i posvetila se ratnim političkim aktivnostima, posebno među ženama.Mateja Jeraj, “Vida Tomšič” in Francisca de Haan, Krasimira Daskalova, Anna Loutfi (eds), A Biographical Dictionary of Women's Movements and Feminisms: Central, Eastern and South Eastern Europe, 19th and 20th Centuries. Budapest: Central European University Press, 2006: 575-579 U maju 1945. imenovana je od strane Narodne vlade Slovenije za ministra socijalne politike, a do penzije ostala je na važnim dužnostima u Vladi Socijalističke Republike Slovenije. Predavala je kao profesor porodičnog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Ljubljani 1970-ih i bila je prva predsjednica Savezne ženske organizacije.

Međunardoni odnosi

Često je predstavljala Jugoslaviju na međunarodnoj sceni, kako u bilateralnim diplomatskim odnosima, tako i u okviru Pokreta nesvrstanih. Bila je u više jugoslovenskih delegacija pri Ujedinjenim nacijama. Bila je delegat na visokom nivou 1957. sa Adom Krivic i Marom Nacevom u susretu sa predstavnicima Međunarodne demokratske federacije žena Eugénie Cotton. Od 1979. do 1985. bila je članica Odbora Međunarodnog instituta za istraživanje i obuku za unaprjeđenje žena (INSTRAW) u Santo Domingu,The Legacy of INSTRAW in Promoting the Rights of Women: A Historical Record of the Institute between 1976 and 2010 . UN Women's Training Center i bila je jugoslovenska predstavnica u Komisiji za socijalni razvoj pri Ekonomsko-socijalnom Vijeće Ujedinjenih nacija (ECOSOC) 1960.–1963. i 1971.–1974., a predsjedavala je komisijom 1963.

Dodatna literatura Mateja Jeraj, “Vida Tomšič” in Francisca de Haan, Krasimira Daskalova, Anna Loutfi (eds), A Biographical Dictionary of Women's Movements and Feminisms: Central, Eastern and South Eastern Europe, 19th and 20th Centuries. Budapest: Central European University Press, 2006: 575-579 Chiara Bonfigioli, Revolutionary networks. Women’s political and social activism in Cold War Italy and Yugoslavia (1945-1957), Dissertation filed at the University of Utrecht, Chiara Bonfigioli, "On Vida Tomšič, Marxist Feminism, and Agency," in Forum - Ten Years After: Communism and Feminism Revisited, edited by Francisca de Haan, Aspasia: The International Yearbook of Central, Eastern, and Southeastern European Women's and Gender History, Volume 10, Issue 1, 2016: 145-151. DOI: https://doi.org/10.3167/asp.2016.100107

Reference

Vanjski linkovi

Kategorija:Biografije, Ljubljana Kategorija:Rođeni 1913. Kategorija:Umrli 1998. Kategorija:Nosioci Ordena narodnog heroja