mini|Karta koja pokazuje prijedlog o novoj podjeli Jugoslavije na banovine. Banovina Srbija (), zvanično poznata kao "Srpske zemlje" (Српске земље), bio je naziv za predloženu administrativna jedinica Kraljevine Jugoslavije. Stvaranje ove banovine predloženo je nakon uspostave Banovine Hrvatske 1939. Međutim, zbog okupacije i podjele Jugoslavije od strane Sila Osovine 1941, prijedlog nikada nije realizovan.
Prijedlog O stvaranju Banovine Hrvatske 1939. pregovarali su premijer Dragiša Cvetković i hrvatski lider Vladko Maček (HSS) u martu i augustu 1939, a sporazum je dogovoren 26. augusta. Hrvatska je, dakle, postala jedina banovina konstituirana na principu etničke pripadnosti i/ili nacionalnosti, nazvana po Hrvatima (izvan nje je ostala samo manjina etničkih Hrvata), te je zbog toga bila bliska po prirodi nacionalnoj državi.
Sporazum o formiranju Hrvatske banovine imao je malu podršku među srpskim političkim strankama, dok su mu se Srpska pravoslavna crkva i Kraljevska jugoslavenska vojska otvoreno protivile. Odnosi između hrvatskih i srpskih političara (kao i Hrvata i Srba) su zategnuli. Stvaranje banovine otvorilo je pitanje političkog statusa Srba ("srpsko pitanje") u Kraljevini Jugoslaviji, s nekim srpskim intelektualcima (posebno članovima Srpskog kulturnog kluba) i političarima (uključujući i neke članove Jugoslavenske vlade, poput Dragiše Cvetkovića) predlagala je i planirala stvaranje Srpske banovine, koja bi obuhvatala teritoriju postojećih banovina: Vrbaske, Drinske, Dunavske, Moravske, Zetske i Vardarske.
Banovina Hrvatska je uključivala značajno srpsko stanovništvo, dok bi Banovina Srbija na sličan način uključivala znatan broj nesrpskog i neslavenskog stanovništva. Planovi su potvrđeni u februarskom izdanju Glasa 1940, srpskocentričnom časopisu, koji je izdavala Matica srpska. Konstatovano je da su, osim Banovine Hrvatske, samo Banovina Srbija i teorijska Banovina Slovenija imale presedan i pravo formiranja i postojanja, kao države tri ustavne etničke grupe koje su činile Jugoslaviju, odnosno državu Slovenaca, Hrvata i Srba. i Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Proces njenog uređenja trebao je biti sličan onom u Hrvatskoj, odnosno spajanje postojećih banovina istočno i južno od Hrvatske u jednu veću cjelinu.
Statistika Prema popisu iz 1931, postojeće banovine koje bi bile uključene u sastav Banovine Srbije su: KartaBanovinaGlavni gradStanovništvo (1931)UkupnoPravoslavcibez okvira|135x135pikselDrinska banovinaSarajevo1.534.739992.924 (65%)bez okvira|135x135pikselDunavska banovinaNovi Sad2.387.2951.393.269 (58%)bez okvira|135x135pikselMoravska banovinaNiš1.435.5841.364.490 (95%)bez okvira|135x135pikselVardarska banovinaSkoplje1.574.2431.046.039 (66%)bez okvira|135x135pikselVrbaska banovinaBanja Luka1.037.382992.924 (65%)bez okvira|135x135pikselZetska banovinaCetinje925.516516.490 (56%)
Također pogledajte
Banovine Kraljevine Jugoslavije Sporazum Cvetković–Maček Etničke grupe u Jugoslaviji Historija moderne Srbije
Reference
Literatura
Srbija Kategorija:Kraljevina Jugoslavija Kategorija:Historija Srbije Kategorija:Historija Jugoslavije Kategorija:Predložene političke podjele