Balkanski romski, Balkaniko Romanes ili Balkanski ciganski jest specifičan nevlaški dijalekt romskog jezika, kojim govore grupe na Balkanu, koje uključuju zemlje kao što su Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Grčka, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Srbija, Slovenija, Turska itd. Jezik je tipično usmenog karaktera.
Historija Većina ljudi koji govore balkanski romski su i sami Romi. Drugo značenje prefiksa rom je neki pripadnik romske nacionalnosti. Romi su u konačnici indijskog porijekla. Govornici balkanskog romskog jezika neprestano su migrirali tokom godina u sve dijelove Evrope. Pošto su ovi govornici migrirali u različite dijelove Evrope, formirali su se novi dijalekti. Iako su Romi porijeklom iz Indije, danas su rasprostranjeni po cijeloj Evropi.
Dijalekti Balkanski dijalekti, poznati i kao Balkan I, govore se u Albaniji, Bugarskoj, Grčkoj, Iranu, Sjevernoj Makedoniji, Moldaviji, Rumuniji, Srbiji, Turskoj i Ukrajini. Ova grupa uključuje, između ostalog, Arlije (Grčka, Sjeverna Makedonija), Sevlengere (Grčka, Turska), Ursare (Moldavija, Rumunija) i Krimske Rome (Ukrajina).
Ziški dijalekti, koji se nazivaju i Balkan II, su posebna potpodjela unutar balkanske grupe. Bugurdži, Drindari i Kalajdži romski se govore u Severnoj Makedoniji, na Kosovu, u Srbiji i u severnoj i srednjoj Bugarskoj.
Elšík koristi ovu klasifikaciju i primjere dijalekata (geografske informacije iz Matrasa).
Geografska distribucija PodgrupaDijalektRegije govorenjaJužnobalkanskiPrizrenskiKosovoArliAlbanija, Grčka, Sjeverna Makedonija, SrbijaPrilepSjeverna MakedonijaKirimitikaKrim, UkrajinaVentcel’, Tat’jana V. & Lev N. Čerenkov. 1976. “Dialekty cyganskogo jazyka”. Jazyki Azii i Afriki I, 283-332. Moskva: Nauka.Sofija ErliSofija, BugarskaZargarijskiIranSevlengereSjeverna Grčka kod Volosa, zapadna Turska, kod IzmiraRumelijskiEvropski dio današnje Turske, historijski naziv Rumelija SjevernobalkanskiBugurdžiSjeverna Makedonija, Srbija"Romani Dialects". ROMLEX. Karl-Franzens-Universität Graz.Romani.uni-graz.atRazgrad DrindariSjeveroistočna BugarskaPazardžik KalajdžiBugarska i imigranti u Sjevernoj Makedoniji i Srbiji
Fonologija Balkanski romski zadržava aspirirane suglasnike /pʰ, tʰ, tʃʰ, kʰ/ drugih indijskih jezika. Oni su karakteristični za većinu Roma.
Pravopis Balkanski romski nema pisani standard. Postojao je pokušaj standardizacije, na konferenciji 1992. u Sjevernoj Makedoniji, zasnovan na dijalektu Arli i koristeći latinično pismo, /x/ i /h/ se razlikuju u nekim dijalektima, ali ne i u dijalektu Arli, pa se ne razlikuju u pisanju. Schwa je rijetka u Arliju; gdje se javlja, zamjenjuje se samoglasnikom džambaza ili nekog drugog dijalekta, npr. vërdon → vurdon 'vagon'. Aspiracija u korijenu je uvijek napisana, npr. jakh 'oko'. Završno odglašavanje se ne piše, npr. tata 'otac'. Palatalizacija se ne piše, npr. buti 'posao' (ne buči itd.), kerdo 'urađeno' (ne ćerdo itd.), pani 'voda' (ne pai itd.).Victor Friedman (1995) 'Romani standardization and status in the Republic of Macedonia', in Matras ed. Romani in Contact
Predložena abeceda je sljedeća:
a b c č čh d dž e f g h i j k kh l m n o p ph r s š t th u v ž
Vokabular Turski leksički uticaj je odlučujući i izuzetno važan dio romskog dijalekta na Balkanu. Međutim, većina riječi potječe iz perzijskog. Pozajmice iz perzijskog, armenskog i srednjovjekovnog grčkog čine predevropski leksikon. Na kraju krajeva, teško je ući u trag definitivnom porijeklu svih riječi jer riječi balkanskih Roma potiču iz mnogih izvora, a izvori tih jezika stvaraju složenu zagonetku. Romski (Bugurdži)Romski (Arli)BosanskiDobro jutro.Lačho [to] zi[e]s.Lačho [o] dive.Dobar dan.Lačhi [ti] rat.Lačhi [i] rat.Laku noćSar isi to anav?Sar si tiro anav?Kako se zoveš?Mo anav isi Elvis.Mo anav si Elvis.Moje ime je Elvis.Isinom lošalo kaj avdom tut!Šukar te dikhav tut!Drago mi je da smo se upoznali!Isinan prandime?Sijan li romnjakoro?Jeste li oženjeni?Va, me isinom prandime.Va, me sijum romnjakoro.Da, oženjen sam.Na, me isinom biprandime.Na, me sijum biromnjakoro.Ne, neoženjen sam.Me isi man raklija.Me si ma raklija.Imam devojku. BrojRomskiDoslovno značenje1jekh12duj23trin34štar45panc56šov67eftá78oxtó89enjá910deš1011dešujekh10 + 112dešuduj10 + 213dešutrín10 + 314dešuštár10 + 415dešupánc10 + 516dešušóv10 + 617dešueftá10 + 718dešuoxtó10 + 819dešuenjá10 + 920biš2021biš-te-jekh20 + 122biš-te-duj20 + 223biš-te-trin20 + 324biš-te-štar20 + 425biš-te-panc20 + 5
Gramatika Turska gramatika igra veliku ulogu u balkanskom romskom jeziku. Upotreba turskih konjugacija je široko ukorijenjena u balkanski romski jezik i često je teško napraviti razliku između gramatike dvaju jezika u zavisnosti od geografije. Balkanski romski je razdvojio gramatiku, koja potiče iz turskih verbalnih paradigmi zajedno sa nekim grčkim uticajem. Veliki dio morfologije jezika ima grčko i tursko porijeklo, zbog čega mnogi profesionalci gledaju na jezik kao na "mješoviti" jezik i stoga je teško vidjeti gdje jedan jezik završava, a drugi počinje. Svi romski dijalekti koriste nazivne nastavke grčke izvedenice, imenice muškog roda i pozajmljene imenice.
Morfologija Morfologija balkanskog romskog jezika ponovo je pod velikim uticajem i turskog i grčkog jezika. Mnogi ljudi ovaj jezik vide kao svojevrsnu mješavinu, jer na njega utiče toliko različitih elemenata. Turski i grčki možda su najuticajniji jezici na balkanski romski, ali su i drugi jezici, poput armenskog, također uticali na to. Čini se da dio supstrata balkanskog romskog jezika potiče iz srednjovjekovnih sjevernoindijskih jezika.
Reference
Vanjski linkovi "Romski jezik u Makedoniji u trećem milenijumu: napredak i problemi" Victor Friedman. „Romski jezik u Republici Makedoniji: status, upotreba i sociolingvističke perspektive, Viktor Fridman. Budućnost jezika Good News ROMANI, BALKAN: Ursari People/Language Movie Trailer Romski jezik - Lekcija 1. Osnovni razgovor (1. dio) Romski jezik - Lekcija 1. Osnovni razgovor (2. dio)
Balkanski Kategorija:Dijalekti romskog jezika Kategorija:Balkanski jezici Kategorija:Jezici u Turskoj