Ziba Qəniyeva (, ), rođena 23. augusta 1923. je bila vojnik, snajperistica Crvene armije za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Biografija Ziba Ganiyeva rođena je od oca etničkog Azerbajdžanca i majke Uzbekistanke. Izvori se uvelike razlikuju o mjestu njezina rođenja; većina navodi da je rođena u Şamaxıju, ali Azerbajdžanska sovjetska enciklopedija kaže da je rođena u Gulistonu,Azerbaijan Soviet Encyclopedia (1979), vol. 3, p. 137 "Večernjaja Moskva" kaže da je rođena u Uzbekistanu, a baza podataka "Podvig naroda" kaže da je rođena u Šimkentu.entry in podvignaroda.ru Godine 1937. tokom Velike čistke njezina je majka uhapšena, pa ju je otac poslao od kuće zbog vlastite sigurnosti. Ubrzo se preselila u Taškent, gdje je ušla u novoosnovani koreografski odjel Uzbekistanske filharmonije. Zatim se preselila u Moskvu 1940. i počela pohađati Lunačarski državni institut za pozorišnu umjetnost.
Drugi svjetski rat Borbeni put Godine 1941. nakon njemačke invazije na Sovjetski Savez, Qəniyeva se dobrovoljno pridružila Crvenoj armiji i služila u 3. moskovskoj komunističkoj streljačkoj diviziji. Prošla je vrlo kratku obuku u gađanju, korištenju mitraljeza i izviđanju, te aktivno promicala snajperski pokret. Brzo se sprijateljila s drugim vojnicama u diviziji, a bliska je postala i sa snajeperisticom Ninom Solovejom. Dana 7. novembra 1941. marširala je na poznatoj paradi Crvene armije. U januaru 1942. godine 3. moskovska komunistička streljačka divizija postala je 130. streljačka divizija, a Qəniyeva je postala snajperistica u 151. samostalnom motoriziranom streljačkom izviđačkom bataljonu. Tokom rata sudjelovala je u misijama s Herojima Sovjetskog Saveza Natalijom Kovšovom i Marijom Polivanovom. Osim što je služila kao snajperistica, radila je kao radiooperater u izviđačkim misijama, a tokom zime 1941. prešla je na neprijateljski teritorij 16 puta. Dana 23. maja 1942. istaknula se u bitci za selo Boljšoje Vragovo u okrugu Marijovskij. Tijekom bitke ona i nekoliko njezinih kolega snajperista organizirali su vatru na grupu neprijateljskih vojnika koji su se povlačili nakon što ih je napao tenkovski vod. Tijekom bitke koja je uslijedila otkrio ih je neprijateljski mitraljezac stacioniran u srušenoj zgradi. Ziba i njegov suborci ušuljali su se iza mitraljesca i upucali ga iz neposredne blizine. Međutim, ubrzo je teško ranjena gelerom od eksplozije, a njezini prijatelji Nina Solovej, Fjodor Kirilov i Jakov Koljako odnijeli su je u bolnicu. Budući da je patila od trovanja krvi, o njoj se brinula Marija Švernik, supruga političara Nikolaja Švernika. Samo jedanaest mjeseci kasnije puštena je iz bolnice, ali se nakon ozljede nije upustila u borbu. Njezin najviši čin bio je potporučnik.
Publicitet Tokom rata njezina je fotografija bila objavljena u Večernjaja Moskva, Komsomolskaja pravdaГазета «Комсомольская Правда» № 262 (5357) от 6 ноября 1942 года, стр. 2 i na naslovnici časopisa Ogonek.Журнал «Огонёк» №28 (789) от 1942 года Apel koji je napisala upućen majkama Kavkaza pozivajući ih da podrže ratne napore objavljen je u broju 19-20 časopisa Rabotnica 1942.Журнал «Работница» № 19-20, 1942 г.
Kontroverze Tačan broj pogođenih ili ubijenih Qəniyeva je sporan: u dodjeli Ordena Crvene zastave i izdanju novina Večernjaja Moskva objavljeno u julu 1942.Газета «Вечерняя Москва» № 138 (5579) от 15 июня 1942 года piše da je pogodila 20 neprijateljskih vojnika, ruska historičarka Vera Murmanceva pripisala joj je 21 ubojstvo, Komsomolskaja pravda pripisala joj je 28 dok je Tahir Salahov tvrdio da je ubila 129 vojnika.
Poslijeratni period Nakon rata vratila se pozorišnoj karijeri i udala se za sovjetskog diplomata Tofika Kadirova. Glumila je u filmu "Tahir i Zuhra" uzbekistanskog redatelja Nabija Ganijeva kao perzijski šahini. Od 1955. do 1956. vodila je Odsjek za jezik i književnost Visoke partijske škole u Bakuu, a 1956. postala je istraživačica na Institutu za orijentalne studije Sovjetske akademije znanosti. Stekla je diplomu kandidatkinje znanosti iz filologije. Umrla je u Moskvi 2010.
Nagrade Orden Crvene zastave Orden Otadžbinskog rata Orden Crvene zvijezde Medalja za odbranu Moskve
Napomene
Reference
Kategorija:Rođeni 1923. Kategorija:Umrli 2010. Kategorija:Sovjetski snajperisti Kategorija:Nosioci Ordena crvene zastave (Sovjetski Savez) Kategorija:Nosioci Ordena otadžbinskog rata