mini|desno|250px|Znak za opasnost od radioaktivnosti
Sivert (skraćeno Sv) je SI izvedena mjerna jedinica kojom se izražava ekvivalentna doza ionizirajućeg zračenja. Naziv nosi po švedskom fizičaru i liječniku Rolfu Sievertu, koji je poznat po svojim radovima na mjerenju doziranja radijacije zajedno sa svojim istraživanjem o biološkim efektima radioaktivnosti i zaštite od zračenja.
Ekvivalentna doza za tkivo se računa tako da se apsorbirana doza množi sa faktorom Q, koji ovisi od vrste radijacije, i sa drugim faktorom N, koji ovisi od svih ostalih bitnih faktora. "Ionizirajuće zračenje u biosferi", Mile Dželalija, Kemijsko-tehnološki fakultet, Sveučilište u Splitu, 2011.
Doze ionizirajućeg zračenja Doze ionizirajućeg zračenja označavaju količinu predane energije ionizirajućeg zračenja određenoj masi tvari. Naime, ionizirajuća zraka prolazeći kroz tvar sudara se sa atomima i predaje im svoju energiju, što za posljedicu ima ionizaciju atoma, odnosno molekula.
Apsorbirana doza Apsorbirana doza (skraćeno doza; D) je količina energije ionizirajućeg zračenja koju apsorbira tvar na koju zračenje djeluje. Apsorbirana doza se označava sa Gy (grej; ). Jedan grej (Gy) predstavlja 1 J (džul) energije koju je ionizirajuće zračenje predalo 1 kilogramu (kg) tvari. Učinci zavise ponajviše o apsorbiranoj energiji i osobinama tvari koja je energiju apsorbirala. Radi poznavanja historije i proučavanja historijskih knjiga valja navesti da je prije uvođenja SI jedinica, jedinica za apsorbiranu dozu bila rad (eng. Radiation Absorbed Dose). Pri tome 1 Gy jednak je 100 rad. Dakle, rad je 100 puta manja jedinica od Gy. Apsorbirana doza se može mjeriti na više načina, no u praksi se ne mjeri nego se podatak o apsorbiranoj dozi dobija poznavanjem ili određivanjem ekspozicije. "Jedinica radioaktivnosti", www.radiobiologija.vef.unizg.hr, 2011.
Ekspozicija Ekspozicija je zbir električnih naboja svih iona istog naboja stvorenih u jedinici mase tvari pri prolasku rendgenskih ili gama zraka. Kratica za ekspoziciju je X, a jedinica za ekspoziciju je C/kg (kulon po kilogramu). C/kg je ona količina rendgenskih ili gama zračenja koja će u kg tvari (zraku) stvoriti ione ukupnog naboja od 1 kulon. Jedinica ekspozicije izvan SI sustava je rendgen (R); 1 C/kg = 3867 R.
Brzina ekspozije je ekspozicija po jedinici vremena i izražava se kao (C/kg)/s = C/(kgs).
Ekvivalentna doza ili dozni ekvivalent Kako apsorbirana doza, u različitim uslovima, ne izražava dovoljno precizno težinu štetnih učinaka zračenja na organizam; uveden je pojam ekvivalentne doze (ekvivalentan znači jednakomjeran, istog značaja). Ekvivalentna doza ili dozni ekvivalent (H, eng. RBE – Relative Biological Effectiveness) jednaka je umnošku apsorbirane doze (D), faktora kvaliteta (Q) i proizvoda ostalih čimbenika (N). Jedinica za ekvivalentnu dozu je Sv (sivert, Sv = J/kg).
Dakle:
gdje je: H – ekvivalentna doza ili dozni ekvivalent u Sv (sivert; Sv = J/kg), D – apsorbirana doza Gy (grej; Gy = J/kg), Q – faktor kvalitete je faktor kojim trebamo pomnožiti apsorbiranu dozu (D) kako bi saznali kolika je šteta nanesena ozračenim jedinkama bilo kojom vrstom ionizirajućeg zračenja /zavisi o linearnom prijenosu energije (LPE) pojedinih vrsta zraka/, N – proizvod svih ostalih modifikacijskih čimbenika, uzima se N = 1.
Historije radi, potrebno je spomenuti staru jedinicu za dozni ekvivalent. To je bio rem (eng. Rentgen Equivalent for Men). 1 Sv = 100 rem ili rem je sto puta manja jedinica od Sv."Radiation: Risks and Realities" , U.S. Environmental Protection Agency, 2011., Office of Air and Radiation
Okvirno, male doze zračenja su do 0,2 Gy gama zračenja. Kada se radi o učincima malih doza ionizacijskog zračenja, nije dovoljno poznavati samo D, nego treba znati o kojoj vrsti ionizacijskog zračenja se radi. Naime, učinci neće biti isti ukoliko je D ista, a različito je ionizacijsko zračenje, jer je različit linearni prijenos energije, pa je različit Q.
Faktor kvalitete Q Ako neka čestica preda 3,5 MeV pri 1 mikrometar prijeđenog puta, onda će njen faktor kvaliteta biti 1. Ukoliko više energije predaje Q će biti veći i obrnuto.
Efektivni faktor kvalitete (G) za pojedine vrste zračenje iznosi: rendgensko zračenje, gama-zračenje, beta-čestice, elektroni, pozitroni: G = 1 termalni neutron: G = 3 neutroni nepoznate energije: G = 10 protoni: G = 10 alfa-čestice: G = 10 Ako se u prvi organizam unese radionuklid, gama-čestice doze 1 Gy, a u drugi organizam unese radionuklid alfa-čestice iste doze (1 Gy) učinci će biti veći (oko 10 puta) kod životinje koja je apsorbirala 1 Gy alfa-čestice.
Efektivna ekvivalentna doza Efektivna ekvivalentna doza – EED (H = Σ Wt Ht) se odnosi za pojedina tkiva. Ht je srednja ekvivalentna doza u tkivu t. Svatko tkivo ima svoju ekvivalentnu dozu. Wt je težinski faktor, odnosno faktor rizika za tkivo t. Wt predstavlja udio štetnosti stohastičkih učinaka koja se razvija u tkivu t, a u odnosu na cijeli organizam.
Zračenje uz odmah vidljive učinke izaziva i kasne učinke koji se mogu iskazati i više godina nakon prestanka zračenja. To su stohastički učinci (eng. stochastic – koje se ne može predvidjeti) – kasne promjene nastale kao posljedica zračenja; karcinomi, leukemija, genetske promjene. Pri tome se ne radi o velikim dozama zračenja koje mogu izazvati vidljiva oštećenja, već o malim dozama.
Kada je ozračeno cijelo tijelo onda je rizik (štetnost) od stohastičkih učinaka 1 (100%). Faktor rizika – težinski faktor za pojedine dijelove tijela (ICRP 1977.): cijelo tijelo: Wt = 1 jajnik, testis: Wt = 0,25 (25%) koštana srž: Wt = 0,12 (12%) površina kostiju: Wt = 0,03 (3%) štitna žlijezda: Wt = 0,03 (3%) grudi: Wt = 0,15 (15%) pluća: Wt = 0,12 (12%) ostala tkiva: Wt = 0,30 (30%)
Naprimjer, ako cijelo tijelo (sva tkiva) budu kontaminirana zračenjem intenziteta 1 Sv, rizik od stohastičkih učinaka će biti 1 (100%). A, ako se čovjek pijući mlijeko kontaminirao s jodom-131 i ako je samo štitna žlijezda primila dozu od i 1 Sv šteta (opasnost od štete) će biti takva kao da je cijeli organizam primio dozu od 0,03 Sv. Ta se doza dobije množenjem kontaminacije štitnjače i težinskog faktora.
Za svaki organizam je potrebno izračunati ekvivalentnu dozu. Ekvivalentna doza potpunije pokazuje kolika je stvarna opasnost od šteta koje zračenje izaziva (ekvivalentna doza = doza zračenja × faktor kvalitete zračenja).
Ekvivalentna doza se odnosi samo na vanjsko zračenje. ICRP (eng. International Commission for Radioactivity Protection) preporuke za granice ekvivalentnih doza na godinu: profesionalno ozračenje: 50 mSv ozračenje pojedinca: 5 mSv ozračenje stanovništva: 1 mSv
Efektivna ekvivalentna doza je veća jer se radionuklidi unose u organizam hranom, vodom, zrakom i ugrađuju se u tijelo. Neki radionuklidi se ugrade u kosti, neki u pluća; svaki dio tijela je ozračen, ali ne jednako. Postoji pravilnik o zaštiti od ionizacijskog zračenja koji je donijela ICRP.
Primjeri ekvivalentnih doza
Jednodnevne ekvivalentne doze Simptomi ekvivalentnih doza primljenih u jednom danu: "Nuclear Energy: the Good, the Bad, and the Debatable", National Institutes of Health 0 do 0,25 Sv: nema simptoma; 0,25 do 1 Sv: neki ljudi osjete mučninu i gubitak apetita; nastaju ostećenja koštane srži, limfnih čvorova i slezene; 1 do 3 Sv: srednja do teška mučnina, gubitak apetita, zaraze (infekcije); teža ostećenja koštane srži, limfnih čvorova i slezene; oporavak nije siguran 3 do 6 Sv: teška mučnina, gubitak apetita, unutarnja krvarenja, zaraze (infekcije), proljevi, ljuštenje kože, sterilnost i smrt ako se ne liječi; 6 do 10 Sv: svi gornji simptomi i dodatno ostećenje središnjeg živčanog sistema; najvjerovatnija smrt; iznad 10 Sv: oduzetost (paraliza) i smrt
Primjeri jednostrukih ekvivalentnih doza zubna radiografija: 0,005 mSv"Computed Tomography — an Increasing Source of Radiation Exposure", 2007., Brenner David J., Hall Eric J., New England Journal of Medicine prosječna ekvivaletna doza unutar 16 km udaljenosti od nesreće na otoku Tri milje: 0,08 mSv za vrijeme nesreće 2011., "What Happened and What Didn't in the TMI-2 Accident", American Nuclear Society mamografija – jednostruko izlaganje (srednja ekvivalentna doza): 2 mSv "Radiation Benefit of Digital Mammogram Not Clear", Breastcancer.org mamografija – cjelokupno izlaganje (s promjenjivom ekvivalentnom dozom): 2 mSv računalna tomografija mozga ili CT mozga: 0,8 do 5 mSvVan Unnik J.G., Broerse J.J., Geleijns J., Jansen J.T., Zoetelief J., Zweers D.: "Survey of CT techniques and absorbed dose in various Dutch hospitals", The British journal of radiology, 1997. računalna tomografija prsnog koša ili CT prsnog koša: 6 do 18 mSv rendgensko proučavanje probavnih organa: 14 mSv preporuka Međunarodnog povjereništva za radiološku zaštitu (eng. International Commission on Radiological Protection) kao granica za dobrovoljno sudjelovanje u nuklearnim nesrećama: 500 mSvInternational Commission on Radiological Protection: "1990 Recommendations of the International Commission on Radiological Protection - ICRP Publication 60", 1991. preporuka Međunarodnog povjereništva za radiološku zaštitu (eng. International Commission on Radiological Protection) kao granica prilikom spašavanja preživjelih i teško nastradalih: 1000 mSv = 1 Sv
Jednosatna ekvivalentna doza Primjeri ekvivalentnih doza primljenih u jednom satu: prosječna pojedinačna ekvivalentna doza zbog pozadinskog zračenja: 0,23 μSv/h (0,00023 mSv/h); ekvivalentna doza na dan 25. maja 2011., za vrijeme nesreće na nuklearnoj elektrani Fukushima I: 1,6 μSv/h (14 mSv/godinu); te isti dan u Tokiju: 0,062 μSv/h (0,54 mSv/godinu) najveća zabilježena ekvivalentna doza za vrijeme nesreće u nuklearnoj elektrani Fukushima I: 266 Sv/h (u okruženju nuklearnog reaktora I na dan 3. juli 2011.) "State of the reactor, Fukushima No. 1 nuclear power plant, Mar 15, 2011 (Tuesday) - 03 July 2011 (Sun)]" najveća zabilježena ekvivalentna doza u Finskoj za vrijeme Černobilske nesreće: 5 µSv/h www.stuk.fi mjerenja nakon nesreće na nuklearnoj elektrani Fukushima I: veća od 10 Sv/h (unutar ventilacionog otvora između nuklearnog reaktora I i II (mjerni instrument je mogao mjeriti samo do 10 Sv/h) www.abc.net.au www.heraldsun.com.au
Godišnja ekvivalentna doza Primjeri ekvivalentnih doza primljenih u jednoj godini: najveća dozvoljena ekvivalentna doza za javnost stvorena bilo kakvom ljudskom aktivnošću: 1 mSv/godinu "Radiation and Safety", publisher=International Atomic Energy Agency, 2011. ekvivalentna doza za stanovanje u blizini nuklearnih elektrana: 0,0001–0,01 mSv/godinu "Radiation Risks and Realities", EPA "Everyday exposures to radiation", publisher=PBS ekvivalentna doza za stanovanje u blizini termoelektrana na ugljen: 0,0003 mSv/godinu ekvivalentna doza kod spavanja (8 sati) u blizini druge osobe: 0,02 mSv/godinu ekvivalentna doza zbog kosmičkog zračenja (iz atmosfere) na razini mora: 0,24 mSv/godinu ekvivalentna doza zbog kozmičkog zračenja (s površine Zemlje): 0,28 mSv/godinu ekvivalentna doza zbog prirodne radioaktivnosti (kalij-40, ugljik-14) ljudskog tijela: 0,40 mSv/godinu ekvivalentna doza u blizini zgrade Kongresa SAD-a (granit): 0,85 mSv/godinu "Radiation at FUSRAP Sites" prosječna pojedinačna ekvivalentna doza zbog pozadinskog zračenja: 2 mSv/godinu (1,5 mSv/godinu u Australiji, 3 mSv/godinu u SAD-u i Zagrebu 1,14 mSv/godinu) ekvivalentna doza zbog atmosferskog utjecaja (uglavnom radon): 2 mSv/godinu "Radiation fears after Japan blast", BBC, 2011. ukupna ekvivalentna doza u SAD-u: 6,2 mSv/godinu "Radiation Exposure: The Facts vs. Fiction", University of Iowa Hospitals & Clinics let zrakoplovom na liniji New York – Tokio (za posadu): 9 mSv/godinu trenutna prosječna ekvivalentna doza za radnike u nuklearnim elektranama: 20 mSv/godinu prosječna ekvivalentna doza zbog pozadinskog zračenja u nekim djelovima Irana, Indije i Evrope: 50 mSv/godinu