Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu odnose se na niz egzekucija, masovnih ubistava i poslijeratnih likvidacija koje su počinile jedinice NOV-a i partizanskih odreda Jugoslavije tokom i neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata. Ti događaji uključuju likvidacije ratnih zarobljenika, civila i političkih protivnika bez formalnih sudskih postupaka.

Istorijski kontekst Partizanski pokret, pod vodstvom KPJ, bio je glavna antifašistička snaga u okupiranoj Jugoslaviji. Iako se antifašistička uloga partizana priznaje, niz historiografskih izvora pokazuje da su se nakon završetka rata 1945. dogodile masovne egzekucije i poslijeratne likvidacije bez sudskog procesa.

Masovna stratišta i egzekucije Slovenija Barbarin rov / Huda Jama Barbarin rov je masovna grobnica u rudniku Huda Jama u Sloveniji, gdje su partizanske snage ubile više od hiljadu zarobljenika krajem Drugog svjetskog rata, pretežno pripadnika vojske Nezavisne Države Hrvatske i njihovih saveznika. Egzekucije su se desile u maju i junu 1945. godine, neposredno nakon završetka rata, bez suđenja ili ikakvih formalnih procesa. Tijela žrtava su bačena u rudničke jame, a mjesto je dugo ostalo neistraženo i skriveno od javnosti zbog političkih okolnosti. Tek početkom 2000-ih godina arheološka istraživanja su otkrila masovne grobnice i omogućila identifikaciju dijela žrtava. Barbarin rov predstavlja jedan od najpoznatijih primjera poslijeratnih masovnih zločina partizanskih snaga na prostoru bivše Jugoslavije.

Tezno U mjestu Tezno kod Maribora, u maju 1945. partizanski odredi su pogubili veliki broj ratnih zarobljenika i civila, a njihove tijela zakopali u protutenkovski rov; procjene govore da je pogubljeno oko 15.000 osoba.

Kočevski Rog Na području Kočevski Rog poslijeratne egzekucije dovele su do smrti mnogih pripadnika poraženih oružanih formacija i civila, a njihovi ostaci bačeni su u šumske jame i masovne grobnice.

Hrvatska Macelj Masovne grobnice u Macelju nalaze se u šumskom području sjeverozapadno od Maribora. Do sada je identificirano više od 1.000 žrtava, pretežno vojnika NDH i civila, ubijenih krajem maja i juna 1945. Egzekucije su provedene bez suđenja, a žrtve su dovođene u rovove i jame, gdje su tijela često slagana u više slojeva. Arheološka istraživanja počela su 1990-ih, pri čemu su korištene ekshumacije i forenzičke analize, dok je DNK testiranje omogućilo identifikaciju dijela žrtava. U okviru istraživanja otkriveno je više od deset pojedinačnih masovnih grobnica, pri čemu broj tijela u svakoj varira od nekoliko desetina do više stotina.

Gračani U zagrebačkom naselju Gračani ekshumirano je najmanje 295 tijela ratnih zarobljenika i civila likvidiranih bez suđenja.Hrvatski Ured za pronalaženje grobova (Haramija) prema vlastitoj evidenciji zabilježio je na području Gračana 20 lokacija grobnica s ukupno 783 pokopanih tijela iz 1945. godine.

Bosna i Hercegovina Masakr u Kulen Vakufu U Kulen Vakufu tokom 1943. i 1944. godine došlo je do nasilnih egzekucija ratnih zarobljenika i civila, pretežno bošnjačkog i hrvatskog stanovništva, u kontekstu sukoba između partizanskih snaga i okupatorskih ili kolaboracionističkih jedinica. Partizanske snage su provodile akcije čišćenja teritorija od neprijateljskih elemenata, pri čemu su ubijani kako zarobljenici tako i civili optuženi za suradnju s protivničkim snagama. Egzekucije su često provedene bez ikakvih sudskih procesa ili formalnog istraživanja, a tijela su ponekad bacana u obližnje jame i rijeke. Masovni karakter ovih zločina pokazuje da su lokalne operacije partizanskih jedinica često uključivale i represivne mjere nad stanovništvom koje se smatralo simpatizerom neprijatelja. Povjesničari ističu da je Kulen Vakuf jedan od primjera gdje su partizanske aktivnosti kombinirale vojnu akciju s poslijeratnim i para-vojnim egzekucijama civila i zarobljenika. Istraživanja arhiva i svjedočanstva preživjelih omogućila su identifikaciju dijela žrtava i rekonstruiranje događaja.

Pokolj svećenstva i hercegovački franjevci Tokom 1945. velik broj pripadnika katoličkog svećenstva, uključujući članove franjevačke zajednice iz Hercegovine, ubijen je ili je nestao bez sudskog postupka u poslijeratnim represijama.

Tokom 7. i 8. februara 1945, nakon zauzeća Široki Brijega, partizanske jedinice su u ratnom skloništu kod franjevačkog samostana ubile najmanje dvanaest fratara iz Hercegovačke franjevačke provincije. Te likvidacije su provedene tako što su fratre izveli iz samostana, vezali i odveli u obližnje sklonište, gdje su ubijeni metkom ili spaljeni, a tijela su naknadno pronađena i ekshumirana decenijama kasnije. Istovremeno, tokom Drugog svjetskog rata i neposredno poslije njega, partizanske snage su ubile ukupno do 66 franjevaca hercegovačke provincije, uključujući i one iz drugih mjesta poput Mostara, dok su mnogi drugi bili zatvarani ili prisilno udaljeni iz svojih zajednica. Ovi događaji se u lokalnim historijskim sjećanjima i danas obilježavaju kao jedno od najtežih poglavlja za vjersku zajednicu u Hercegovini tokom rata, često uz molitvene obrede i komemoracije žrtava.

Poslijeratne represije Nakon završetka borbenih dejstava 1945, mnogi zarobljenici i civili koji su se predali partizanskim snagama likvidirani su bez sudskog procesa ili su umrli u teškim uvjetima zatvora i transporta.

Historiografske debate Pitanje ratnih i poslijeratnih zločina partizana historijski je bilo osjetljivo i često marginalizirano u zvaničnim narativima SFRJ. Tek kasnija istraživanja i otvaranje arhiva omogućili su bolji uvid u razmjere ovih događaja. Partizanski zločini na području bivše Jugoslavije još uvijek nisu dovoljno dobro istraženi. Nakon demokratskih promjena u zemljama bivše Jugoslavije, istraživanje partizanskih zločina često je bilo ograničeno zbog političke osjetljivosti teme i straha od destabilizacije društva. Arhivi su djelimično ostali zatvoreni ili fragmentirani, što je otežavalo pristup relevantnim dokumentima i svjedočanstvima. Pored toga, historiografska i javna debata o ovim događajima i dalje je bila opterećena ideološkim sukobima, što je usporilo sistematsko dokumentiranje i objavljivanje podataka. Knjiga "Prikrivena grobišta Hrvata u Sloveniji", autora Mitja Ferenc i Uroša Košira, predstavlja jedno od prvih sveobuhvatnih naučnih djela koje se temelji na dugogodišnjim terenskim istraživanjima, ekshumacijama i arhivskim dokumentima o prikrivenim masovnim grobištima iz perioda nakon Drugog svjetskog rata. Objavljena 2025], ova knjiga je usmjerena na razotkrivanje dugotrajne šutnje o poslijeratnim zločinima i potiče daljnje znanstveno proučavanje totalitarnih represija i prikrivenih grobišta u Sloveniji i regiji.

Vidi također Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije Ratni zločin Jugoslavija

Reference

Kategorija:Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu