mini|desno|Karnevalska utrka u Schöderu 2023. mini|desno|Karnevalska utrka mini|desno|Karnevalski trkači u Schöderu 2023: Čistač cesta, mesar, skupljač sijena, Schellfasching und Glockfasching, seljačka zabava (poljoprivrednik, konj, jahač, kožar, veslač, seljanka, Schottenglaner, liječnik, brusilica škara...) Murauske karnevalske utrke () su narodni običaj procesije i prosjačenja koji se prakticira u nekoliko gradova u okrugu Murau u austrijskoj pokrajini Štajerskoj.

Maškarana povorka, ponekad duga i preko 40 km, održava se svake dvije do pet godina, obično na Pokladni ponedjeljak, poznat i kao "Damisch'n Montag" (). Lokalni nositelji običaja dočekuju dolazak proljeća tradicionalnim plesovima, muzikom, pjevanjem i izazovnim ritualima. Godine 2011. UNESCO-va komisija uvrstila je ovu društvenu praksu u Austrijski popis nematerijalne kulturne baštine.

Običaj se provodi svake dvije do četiri godine u općinama Krakau (Krakauebene, Krakauhintermühlen), Schönberg-Lachtal, Schöder, St. Peter am Kammersberg, St. Georgen am Kreischberg, St. Lambrecht, Ranten i gradu Oberwölzu. U Pöllau am Greim (općina St. Peter am Kammersberg) održava se svake pete godine u sklopu tradicionalnog lova na medvjede.

Izgled i običaji Karnevalski trkači odlikuju se karakterističnim kostimima, koji se mogu neznatno razlikovati ovisno o lokaciji. Schellfaschinge i Glockfaschinge nose duge, šiljaste šešire s vrpcama, bijele košulje, trokutaste šalove i kratke kožne hlače ispod kojih vire duge bijele gaće. Na nogama nose crne cipele sa zelenim čarapama. Čine najnižu stepenicu u hijerarhiji figura u Murauskoj karnevalskoj utrci. Schellfaschinge simboliziraju zimske vršidbe, čija je košulja i kapuljača, danas visoki šiljasti šešir, trebala spriječiti ulazak pljeve u vršidbu. Glockfaschinge predstavljaju ljetne alpske stočare s njihovim pastirskim štapom i kravljim zvonom. Prikazane figure i redoslijed također se razlikuju od mjesta do mjesta, ali se strogo poštuju. Nakon povorke karnevalskih trkača i "lijepih", takozvani "vetteln" idu od kuće do kuće. To su tradicionalne seoske figure, počevši od poljoprivrednika, njegovog konja, mladoženje, kožara, nosača zobi, prodavača jaja, prostitutke s njezinim nezakonitim djetetom, liječnika, Schottenglanera (tradicionalnog austrijskog narodnog lika), fotografa, pekara, mlinara i uličnika "billiger Jakob"... koji prodaju svoju robu ili mole za donacije i izvode šale na farmi.

Lokalne udruge, poput seoske mladeži, vatrogasaca ili glazbenih klubova, djeluju kao nositelji tradicije. Muškarci iz seoskog stanovništva također se mogu organizirati u neformalne grupe kako bi organizirali karnevalsku utrku.

Simbolika i prvi spomen Karnevalska utrka prvi put se u pisanom obliku spominje 1885. od strane Karla Reiterera. Najranija fotografska dokumentacija snimljena je u Sankt Georgenu ob Mühlhausenu 1930-ih. U srednjem vijeku događaj se smatrao vjerskim običajem za tjeranje zime i davao je lokalnim poljoprivrednicima nadu u obilno ljeto. Danas je religija sporedni aspekt, jer povorka ima isključivo simboličan učinak kao znak jedinstva zajednice. Karnevalska utrka smatra se ispitom hrabrosti za skupinu sudionika, a uspješno sudjelovanje smatra se čašću unutar zajednice. Karnevalska utrka je također sredstvo pružanja financijske podrške lokalnim udrugama poput dobrovoljnog vatrogasnog društva i muzičkih klubova za razne troškove.

Proces i interakcija Sudionici su podijeljeni u grupe koje se utrkuju od farme do farme pješice ili u vozilima, svladavajući razne prepreke. To uključuje prelazak takozvanog "Spenga" (zategnutog željeznog lanca) i sudjelovanje u dvobojima. Uspješnim završetkom jednog od ovih izazova simbolično se osvaja ili zauzima farma. Posebno značajan aspekt ovog običaja je interakcija i uključenost sudionika, posjetitelja i stanovnika dotičnih farmi. Ključ ove tradicije je ustrajnost i penjanje u hijerarhiji koju uspostavlja utrka. Konačno, svi sudionici moraju stići u crkvu do 19 sati, gdje se održava završna ceremonija izrade vijenaca.

Trenutne aktivnosti U nekim selima, nakon zauzimanja dvorišta farme, tzv. "Kranzl" obično izvode svi sudionici koristeći "Speng" (vrstu žice) koja visi u zraku. To je ples uz pratnju dva ili tri glazbenika koji sviraju "Tanzl" (vrstu narodnog plesa). Ponekad je uključeno i pjevanje. Sudionici formiraju dva kruga koja se okreću u suprotnim smjerovima, a zatim ih "Wegauskehrer" (osoba koja djeluje kao "čistač cesta") rastvaraju. U nekim selima također je uobičajeno da uglavnom gledateljice slikaju crvena srca na obrazima, praksa koja se naziva "halsen".

Vanjski linkovi

Reference

Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Austriji Kategorija:Okrug Murau Kategorija:Austrijske tradicije Kategorija:Kultura Štajerske