Gračanica je mjesna zajednica na području Visokog, u Zeničko-dobojskom kantonu, Bosni i Hercegovini. Širi prostor Gračanice poznat je po srednjovjekovnoj utvrdi Čajangrad te po vjerskom i obrazovnom značaju sjedišta Medžlisa Islamske zajednice Gračanica i Medrese "Osman-ef. Redžović".
Historija Za srednjovjekovnu prošlost Gračanice najvažniji je lokalitet Čajangrad, koji se nalazi u prostoru između Malog i Velikog Čajna. Hamdija Kreševljaković zabilježio je da stanovništvo Gračanice te Velikog i Malog Čajna ruševine te utvrde naziva Čajangrad ili Čajanski grad. Opisao ga je kao utvrđenje pravokutne osnove s ostacima okrugle kule uz ulaz, te naveo da se s njega vide Bobovac i Visoki, zbog čega je pretpostavio da je mogao služiti i kao optička veza između tih utvrda.
Savremena arheološka istraživanja potvrdila su značaj ovog lokaliteta. Zavičajni muzej Visoko objavio je 2016. da su na srednjovjekovnoj utvrdi Čajangrad otvorene četiri probne sonde, pri čemu je utvrđeno postojanje kule odbrambenog karaktera, a na osnovu nađenog materijala, uključujući eksere te srednjovjekovnu i osmansku keramiku, istraživači su lokalitet okvirno datirali u 14. ili 15 stoljeće. U evidencijama Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine zabilježena je i peticija za proglašenje srednjovjekovnog grada Čajangrad, podnesena 30. augusta 2016. godine.
U osmanskom periodu Gračanica se spominje među džematima u kadiluku Visoko. U izdanju Visoko i okolina kroz historiju navodi se Gračanica u popisu džemata visočke kaze, što svjedoči o kontinuitetu naseljenosti i administrativne prepoznatljivosti ovog prostora u osmansko doba.
Širi prostor Gračanice vezan je i za lokalitet Zgonovi u Goruši (Malo Čajno), gdje je otkrivena nadgrobna ploča kaznaca Nespine, jedan od reprezentativnijih lapidarnih spomenika srednjovjekovne Bosne. U novijim pregledima zabilježeno je da su na tom lokalitetu evidentirani i stećci, iako u manjem broju nego što je ranije navođeno u literaturi.
Na značaj Čajangrada i njegove višegodišnje istraživačke obrade ukazuju i radovi nastali na Univerzitetu u Sarajevu, u kojima se bilježe probna i sistematska arheološka istraživanja ovog lokaliteta od 2016. godine nadalje.
Administrativni status Gračanica se u savremenoj lokalnoj upravi vodi kao mjesna zajednica na području Grada Visoko. Na službenom spisku mjesnih zajednica Grada Visoko navedena je kao Mjesna zajednica Gračanica.
U sistematskom spisku općina i naseljenih mjesta korištenom za popis stanovništva 2013. godine pod općinom Visoko navedena su naseljena mjesta poput Malog Čajna, Velikog Čajna, Podvinaca, Poriječana i drugih, ali Gračanica nije navedena kao zasebno naseljeno mjesto.
Vjerski i obrazovni značaj Gračanica kod Visokog poznata je kao sjedište Medžlisa Islamske zajednice za dvanaest džemata koji se prostiru na području visočke, brezanske, kakanjske i vareške općine. Medžlis je 2018. obuhvatao 12 džemata, 15 džamija i 25 punktova mektebske pouke.
U Gračanici se nalazi i Medresa "Osman-ef. Redžović", čiji je temelj postavljen prije rata na lokalitetu Čajangrada, nakon čega je ustanova izrasla u značajan srednjoškolski centar Islamske zajednice u srednjoj Bosni.
Također pogledaj
Čajangrad Visoko Zgonovi Medresa "Osman-ef. Redžović"
Reference
Kategorija:Naseljena mjesta u Visokom Kategorija:Visoko