Filozofija psihologije bavi se historijom i osnovama psihologije te epistemološkim i ontološkim pitanjima i dijeli interese s drugim područjima, uključujući filozofiju uma i teorijsku psihologiju. Filozofska i teorijska psihologija usko su povezane i stoga se ponekad koriste naizmjenično ili zajedno. Međutim, filozofija psihologije više se oslanja na debate općenite za filozofiju i na filozofske metode, dok se teorijska psihologija oslanja na više područja.
Epistemologija Neka od pitanja koja proučava filozofija psihologije jesu epistemološka pitanja o metodologiji psihološkog istraživanja. Naprimjer: Šta predstavlja psihološko objašnjenje? Koja je najprikladnija metodologija za psihologiju: mentalizam, biheviorizam ili kompromis? Jesu li samoprocjene pouzdana metoda prikupljanja podataka? Koji se zaključci mogu izvući iz testova nulte hipoteze? Mogu li se iskustva iz prve ruke (emocije, želje, uvjerenja itd.) objektivno mjeriti?
Ontologija Filozofi psihologije također se bave ontološkim pitanjima, kao što su: Može li se psihologija teoretski svesti na neuronauku? Šta su psihološki fenomeni? Kakav je odnos između subjektivnosti i objektivnosti u psihologiji?
Etika Filozofi psihologije razmatraju etička pitanja, uključujući: mogućnosti za etičku praksu psihologije s obzirom na njena teorijska opredjeljenja presjeke etike i pravde s kliničkom praksom psihologijeM. J. Miller, "Ethics in Service of the Ego: Reconsidering the Recognition Demand With Hegel, Kierkegaard, and Lacan", Philosophy, Psychiatry, & Psychology, 202532, 225–238. https://philpapers.org/rec/MILEIS-6 implicitne i eksplicitne etičke stavove profesionalne psihologije historiju etičkih odluka psiholoških institucija poput Američkog psihološkog udruženja
Odnosi s drugim poljima Filozofija psihologije također pomno prati savremeni rad koji se provodi u kognitivnoj neuronauci, kognitivnoj psihologiji i umjetnoj inteligenciji, naprimjer, postavljajući pitanje mogu li se psihološki fenomeni objasniti metodama neuronauke, teorije evolucije i računarskog modeliranja. Iako su sve to usko povezana područja, i dalje se javljaju neke nedoumice u vezi s prikladnošću primjene njihovih metoda u psihologiji. Neke od takvih nedoumica jesu je li psihologija, kao proučavanje pojedinaca kao sistema za obradu informacija (vidi "Donald Broadbent"), autonomna od onoga što se događa u mozgu [čak i ako se psiholozi uglavnom slažu da mozak u nekom smislu uzrokuje ponašanje (vidi "Supervenijencija")], je li um dovoljno "programiran" da evolucijska istraživanja budu plodonosna i mogu li računarski modeli učiniti išta više od ponude mogućih primjena kognitivnih teorija koje nam ništa ne govore o umu (Fodor i Pylyshyn 1988).
Filozofija psihologije povezana je s filozofskim i epistemološkim istraživanjima o kliničkoj psihijatriji i psihopatologiji. Filozofija psihijatrije uglavnom se bavi ulogom vrijednosti u psihijatriji: izvedena iz filozofske teorije vrijednosti i fenomenologije, praksa zasnovana na vrijednostima ima za cilj poboljšanje i humanizaciju kliničkog donošenja odluka u vrlo složenom okruženju brige o mentalnom zdravlju. Filozofija psihopatologije pretežno se bavi epistemološkim promišljanjem o implicitnim filozofskim temeljima psihijatrijske klasifikacije i psihijatrije zasnovane na dokazima. Njen je cilj otkriti konstruktivnu aktivnost koja leži u osnovi opisa mentalnih fenomena.
Glavna područja Različite škole i sistemi psihologije predstavljaju pristupe psihološkim problemima, koji se često zasnivaju na različitim filozofijama svijesti.
Funkcionalna psihologija
Funkcionalizam tretira psihu kao izvedenu iz djelovanja vanjskih podražaja, lišenu njene suštinske autonomije, negirajući slobodnu volju, što je kasnije utjecalo na biheviorizam; jedan od osnivača funkcionalizma bio je William James, također blizak pragmatizmu, gdje se ljudsko djelovanje stavlja ispred pitanja i sumnji o prirodi svijeta i samog čovjeka.
Psihoanaliza
Freudova doktrina, nazvana metapsihologija, trebala je dati ljudskom ja veću slobodu od instinktivnih i iracionalnih želja u dijalogu sa psihologom kroz analizu nesvjesnog. Kasnije se psihoanalitički pokret podijelio: dio je tretirao psihoanalizu kao praksu rada s arhetipovima (analitička psihologija), dio je kritikovao društvena ograničenja nesvjesnog (frojdomarksizam), a kasnije je Lacanova strukturna psihoanaliza interpretirala nesvjesno kao jezik.
Fenomenološka psihologija
Edmund Husserl odbacio je fizikalizam većine psiholoških učenja svog vremena i počeo shvatati svijest kao jedinu stvarnost dostupnu pouzdanoj spoznaji. Njegov učenik Heidegger dodao je tome tvrdnju o fundamentalnoj konačnosti čovjeka i prijetnji gubitka autentičnosti u tehničkom svijetu, postavivši tako temelje egzistencijalne psihologije.
Strukturalizam
Priznati osnivač psihologije kao nauke, Wilhelm Wundt, opisao je primordijalne strukture psihe koje određuju percepciju i ponašanje, ali se suočio s problemom nemogućnosti direktnog pristupa tim strukturama i nejasnoće njihovog opisa.
Reference
Dodatna literatura J. Stacy Adams, Advances in Experimental Social Psychology. Academic Press, 1976; , 9780120152094 Leonard Berkowitz, Social psychology, "Scott Foresman & Co.", 1972. Ned Block, Readings in Philosophy of Psychology, sv. 1, Štamparija Univerziteta Harvard, 1980; , 9780674748767 Stuart C. Brown, Royal Institute of Philosophy, "Macmillan", 1974; original s Univerziteta u Michiganu Joseph Margolis (2008), Philosophy of Psychology, Prentice-Hall foundations of philosophy series, Prentice-Hall, 1984; , 9780136643265. Ken Richardson (2008), Understanding psychology, Open University Press, 1988; , 9780335098422 George Botterill, Peter Carruthers, The Philosophy of Psychology, Štamparija Univerziteta Cambridge, 1999; , 9780521559157 Craig Steven Titus, Philosophical Psychology: Psychology, Emotions, and Freedom, CUA Press, 2009; , 9780977310364 Jose Bermudez, Philosophy of Psychology: A Contemporary Introduction, "Routledge", 2005; . Terence Horgan, John Tienson, Connectionism and the Philosophy of Psychology, MIT Press, 1996; , 9780262082488
Vanjski linkovi Part 7 of MindPapers: Philosophy of Cognitive Science (sadrži više od 1500 članaka, mnogi s primjercima na internetu)
Kategorija:Filozofija uma Kategorija:Filozofija društvenih nauka