Slaven Kovačević (Sarajevo, 3. mart 1972) bosanskohercegovački je politolog, univerzitetski nastavnik, političar i savjetnik za vanjsku politiku u kabinetu člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića. U javnosti je posebno poznat po predmetu Kovačević protiv Bosne i Hercegovine pred Evropskim sudom za ljudska prava, koji se odnosio na aktivno biračko pravo i ustavno-izborni sistem Bosne i Hercegovine. Član je Demokratske fronte (DF), a u decembru 2025. ta stranka ga je odredila za kandidata za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda na općim izborima 2026.
Biografija i obrazovanje Kovačević je rođen 3. marta 1972. u Sarajevu. Visoko obrazovanje završio je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, gdje je 2016. stekao zvanje doktora političkih nauka.
U akademskom radu bavio se političkim sistemima, evropskim integracijama i pitanjima ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine. Od 2019. angažiran je kao docent na Fakultetu za upravu u Sarajevu, gdje je predavao predmet "Evropske integracije i Bosna i Hercegovina". Ranije je 2015. predavao predmet "Demokratija" u Drugoj gimnaziji u Sarajevu.
Politička karijera Kovačević je politički djelovao u Socijaldemokratskoj partiji Bosne i Hercegovine, a kasnije u Demokratskoj fronti. Bio je vijećnik u Općinskom vijeću Centar Sarajevo u tri uzastopna mandata, od 2004. do 2016. U istom periodu obavljao je i rukovodeće funkcije u lokalnoj vlasti: bio je predsjedavajući Općinskog vijeća Centar od 2010. do 2012, a zamjenik predsjedavajućeg od 2014. do 2016.
U Gradskom vijeću Sarajeva bio je vijećnik od 2010. do 2012. i od 2014. do 2016. U vijeće je biran iz sastava Općinskog vijeća Centar, što je u sarajevskom sistemu lokalne vlasti uobičajen način popunjavanja dijela Gradskog vijeća.
Od 2018. radi kao savjetnik za vanjsku politiku u kabinetu Željka Komšića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. U tom svojstvu javno je komentirao vanjskopolitička pitanja, odnose Bosne i Hercegovine s državama regije i međunarodne aspekte unutrašnjeg ustavnog uređenja zemlje.
Predmet Kovačević protiv Bosne i Hercegovine Kovačević je 2022. podnio predstavku Evropskom sudu za ljudska prava protiv Bosne i Hercegovine, tvrdeći da su mu izborna pravila za Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine povrijedila pravo da glasa za kandidate po vlastitom izboru. Predmet se odnosio na kombinaciju teritorijalnih i etničkih uslova u izbornom sistemu Bosne i Hercegovine, posebno na činjenicu da birači iz Federacije Bosne i Hercegovine glasaju za bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva, dok birači iz Republike Srpske glasaju za srpskog člana.
Vijeće Evropskog suda za ljudska prava je 29. augusta 2023. utvrdilo povredu člana 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, odnosno opće zabrane diskriminacije. Nakon zahtjeva Bosne i Hercegovine predmet je upućen Velikom vijeću, koje je 25. juna 2025. poništilo raniju presudu i odbacilo aplikaciju. Većinom od 12 glasova prema pet, Sud je ocijenio da Kovačević nije imao status žrtve u smislu Konvencije i da je došlo do zloupotrebe prava na individualnu aplikaciju.
Presuda Velikog vijeća izazvala je političke i pravne reakcije u Bosni i Hercegovini jer se predmet nadovezao na ranije presude Evropskog suda za ljudska prava o diskriminatornim elementima ustavnog i izbornog sistema Bosne i Hercegovine, uključujući predmete Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine, Zornić protiv Bosne i Hercegovine i Pilav protiv Bosne i Hercegovine.
U obrazloženju presude navedeno je da je tokom postupka iznosio neosnovane i uvredljive tvrdnje o sudijama, bivšem predsjedniku Suda, agentima Vlade Bosne i Hercegovine i visokom predstavniku, čime je, prema ocjeni Suda, prešao granice dopuštene kritike.
Kandidatura za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine Predsjedništvo Demokratske fronte donijelo je 14. decembra 2025. odluku da Kovačević bude kandidat stranke za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda na općim izborima 2026.
Kandidatura je uslijedila nakon što Željko Komšić, predsjednik DF-a i dotadašnji hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zbog ustavnog ograničenja od dva uzastopna mandata nije mogao ponovo biti kandidat za istu funkciju na izborima 2026.
Reference
Kategorija:Rođeni 1972. Kategorija:Živi ljudi Kategorija:Biografije, Sarajevo Kategorija:Bosanskohercegovački političari Kategorija:Političari Demokratske fronte Kategorija:Političari Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine Kategorija:Hrvatski političari iz Bosne i Hercegovine