Kardiovaskularna bolest (KVB) je bilo koja bolest koja zahvata srce ili krvne sudove.
Tipovi Postoje mnoge kardiovaskularne bolesti koje zahvataju krvne sudove. Poznate su kao vaskularne bolestis. Koronarna bolest srca (koronarna bolest srca ili ishemijska bolest srca) Periferna arterijska bolest – bolest krvnih sudova koji opskrbljuju krvlju ruke i noge Cerebrovaskularna bolest – bolest krvnih sudova koji opskrbljuju krvlju mozak (uključuje moždani udar) Stenoza bubrežne arterije Aortna aneurizma Postoje i mnoge kardiovaskularne bolesti koje zahvataju srce. Kardiomiopatija – bolesti srčanog mišića Hipertenzijska bolest srca – bolesti srca uzrokovane visokim krvnim pritiskom ili pertenzijom Srčana insuficijencija – klinički sindrom uzrokovan nemogućnošću srca da opskrbi tkiva dovoljnom količinom krvi kako bi zadovoljila njihove metaboličke potrebe Plućna bolest srca – insuficijencija desne strane srca sa zahvaćenošću respiratornog sistema Srčane disritmije – abnormalnosti srčanog ritma Upalne bolesti srca Endokarditis – upala unutrašnjeg sloja srca, endokarda. Najčešće zahvaćene strukture su srčani zalisci. Upalna kardiomegalija Miokarditis – upala miokarda, mišićnog dijela srca, najčešće uzrokovana virusnim, a rjeđe bakterijskim infekcijama, određenim lijekovima, toksinima i autoimunskim poremećajima. Djelomično se karakterizira infiltracijom srca limfocitnim i monocitnim tipovima bijelih krvnih zrnaca. Eozinofilni miokarditis – upala miokarda uzrokovana patološki aktiviranim eozinofilnim bijelim krvnim zrncima. Ovaj poremećaj se razlikuje od miokarditisa po uzrocima i liječenju. Valvularna bolest srca Kongenitalna bolest srca – malformacije strukture srca koje postoje pri rođenju Reumatska srčana bolest – oštećenje srčanih mišića i zalistaka zbog reumatske groznice uzrokovane Streptococcus pyogenes streptokokne infekcije grupe A.
Faktori rizika Postoji mnogo faktora rizika za srčane bolesti: dob, spol, upotreba duhana, fizička neaktivnost, bezalkoholna masna bolest jetre, prekomjerna alkohol konzumacija, nezdrava prehrana, gojaznost, genetska predispozicija i porodična historija kardiovaskularnih bolesti, povišen krvni pritisak (hipertenzija), povišen šećer u krvi (dijabetes melitus), povišen holesterol u krvi (hiperlipidemija), nedijagnosticirana celijakija, psihosocijalni faktori, siromaštvo i nizak obrazovni status, zagađenje zraka i loš san. Iako se pojedinačni doprinos svakog faktora rizika razlikuje između različitih zajednica ili etničkih grupa, ukupni doprinos ovih faktora rizika je vrlo konzistentan. Neki od ovih faktora rizika, kao što su dob, spol ili porodična anamneza/genetička predispozicija, su nepromjenjivi; međutim, mnogi važni faktori kardiovaskularnog rizika se mogu modificirati promjenom načina života, društvenim promjenama, liječenjem lijekovima (naprimjer, prevencijom hipertenzije, hiperlipidemije i dijabetesa). Osobe s gojaznošću imaju povećan rizik od ateroskleroze koronarnih arterija.
Genetika Kardiovaskularne bolesti kod roditelja osobe povećavaju rizik za ~3 puta, a genetika jeste važan faktor rizika za kardiovaskularne bolesti. Genetičke kardiovaskularne bolesti mogu se pojaviti kao posljedica pojedinačnih varijanti (mendelovskih) ili poligenskih uticaja. Postoji više od 40 nasljednih kardiovaskularnih bolesti koje se mogu povezati s jednom varijantom DNK koja uzrokuje bolest, iako su ova stanja rijetka. Većina uobičajenih kardiovaskularnih bolesti nije nendelovska i smatra se da su posljedica stotina ili hiljada genskih varijanti (poznatih kao jednonukleotidni polimorfizmi), od kojih je svaka povezana s malim efektom.
Životna dob thumb|Kalcificirano srce starije žene s kardiomegalijom: slika srca koje izgleda uvećano Starost je najvažniji faktor rizika za razvoj kardiovaskularnih ili srčanih bolesti, s otprilike utrostručenjem rizika sa svakom decenijom života. Coronary fatty streaks can begin to form in adolescence. Procjenjuje se da 82 % ljudi koji umru od koronarne bolesti srca imaju 65 i više godina. Istovremeno, rizik od moždanog udara udvostručuje se svake decenije nakon 55. godine života.
Predloženo je više objašnjenja zašto dob povećava rizik od kardiovaskularnih/srčanih bolesti. Jedno od njih se odnosi na nivo holesterola u serumu. U većini populacija, nivo ukupnog holesterola u serumu raste sa starenje m. Kod muškaraca, ovo povećanje se stagnira oko 45. do 50. godine života. Kod žena, povećanje se naglo nastavlja do 60. do 65. godine života.
Starenje je također povezano s promjenama u mehaničkim i strukturnim svojstvima vaskularnog zida, što dovodi do gubitka arterijske elastičnosti i smanjene arterijske fleksibilnosti, a posljedično može dovesti do koronarne bolesti arterija.
Spol
U istoj dobi, muškarci imaju oko 50% veću vjerovatnoću da razviju KVB i obično se dijagnosticiraju sedam do deset godina ranije nego kod žena. Značajan izuzetak su tromboembolijske bolesti koje su podjednako česte kod muškaraca i žena. Tvrdi se da se povećani rizik od KVB uočen kod muškaraca u poređenju sa ženama odnosi samo na period prije menopauze, ali noviji podaci SZO i UN-a ovo osporavaju. If a female has diabetes, she is more likely to develop heart disease than a male with diabetes. Žene koje imaju visok krvni pritisak i imale su komplikacije u trudnoći imaju tri puta veći rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti u poređenju sa ženama sa normalnim krvnim pritiskom koje nisu imale komplikacije u trudnoćama. Koronarne bolesti srca su 2 – 5 puta češće među muškarcima srednje dobi nego među ženama. U studiji koju je provela Svjetska zdravstvena organizacija, spol doprinosi približno 40% varijacija u omjeru spolova u smrtnosti od koronarne bolesti srca.Jackson R, Chambles L, Higgins M, Kuulasmaa K, Wijnberg L, Williams D (WHO MONICA Project, and ARIC Study.) Sex difference in ischaemic heart disease mortality and risk factors in 46 communities: an ecologic analysis. Cardiovasc Risk Factors. 1999; 7:43–54. Druga studija izvještava o sličnim rezultatima, otkrivajući da spolne razlike objašnjavaju gotovo polovinu rizika povezanog s kardiovaskularnim bolestima Jedno od predloženih objašnjenja za spolne razlike u kardiovaskularnim bolestima je hormonska razlika. Među ženama, estrogen je dominantan spolni hormon. Estrogen može imati zaštitne efekte na metabolizam glukoze i hemostatski sistem, te može imati direktan učinak na poboljšanje funkcije endotelnih ćelija. Proizvodnja estrogena smanjuje se nakon menopauze, a to može promijeniti metabolizam lipida kod žena prema aterogenijem obliku smanjenjem nivoa holesterola HDL, a povećanjem nivoa LDL i ukupnog holesterola.
Među muškarcima i ženama postoje razlike u tjelesnoj težini, visini, raspodjeli tjelesne masti, otkucajima srca, udarnom volumenu i arterijskoj komplijansi. Kod vrlo starih osoba, pulsatilnost i ukočenost velikih arterija povezane sa starenjem su izraženije kod žena nego kod muškaraca. Ovo može biti uzrokovano manjom tjelesnom veličinom žena i arterijskim dimenzijama koje su nezavisne od menopauze.
Duhan Cigarete su glavni oblik pušenja duhana. Rizici po zdravlje od upotrebe duhana ne proizlaze samo iz direktne konzumacije duhana, već i iz izloženosti pasivnom pušenju. Otprilike 10% kardiovaskularnih bolesti pripisuje se pušenju; međutim, ljudi koji prestanu pušiti do 30. godine imaju gotovo jednako nizak rizik od smrti kao i oni koji nikada nisu pušili.
Fizička neaktivnost
Nedovoljna fizička aktivnost (definirana kao manje od 5 x 30 minuta umjerene aktivnosti sedmično ili manje od 3 x 20 minuta energične aktivnosti sedmično) trenutno je četvrti vodeći faktor rizika za smrtnost u svijetu. U 2008. godini, 31,3% odraslih osoba starijih od 15 godina (28,2% muškaraca i 34,4% žena) nije bilo dovoljno fizički aktivno. Rizik od ishemijske bolesti srca i dijabetesa melitus smanjen je za gotovo trećinu kod odraslih koji učestvuju u 150 minuta umjerene fizičke aktivnosti svake sedmice (ili ekvivalentu). Osim toga, fizička aktivnost pomaže u gubitku težine i poboljšava kontrolu glukoze u krvi, krvni pritisak, lipidni profil i osjetljivost na insulin. Ovi efekti mogu, barem djelimično, objasniti njene kardiovaskularne koristi.
Ishrana
Visok unos zasićenih masti, trans-masti i soli putem ishrane, te nizak unos voća, povrća i ribe povezani su s kardiovaskularnim rizikom, iako je sporno da li sve ove povezanosti ukazuju na uzroke. Svjetska zdravstvena organizacija pripisuje otprilike 1,7 miliona smrtnih slučajeva širom svijeta niskoj konzumaciji voća i povrća. Česta konzumacija visokoenergetske hrane, poput prerađene hrane s visokim sadržajem masti i šećera, podstiče gojaznost i može povećati kardiovaskularni rizik. Količina konzumirane soli također može biti važan faktor koji određuje nivo krvnog pritiska i ukupni kardiovaskularni rizik. Postoje dokazi umjerenog kvaliteta da smanjenje unosa zasićenih masti tokom najmanje dvije godine smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti. Visok unos trans-masti ima negativne efekte na lipide u krvi i cirkulirajuće upalne markere, i široko se zagovara eliminacija trans masti iz prehrane. U 2018. Svjetska zdravstvena organizacija procijenila je da su trans masti uzrok više od pola miliona smrtnih slučajeva godišnje. Postoje dokazi da je veća konzumacija šećera povezana s višim krvnim pritiskom i nepovoljnim lipidima u krvi, a unos šećera također povećava rizik od diabetes mellitus. Visoka konzumacija prerađenog mesa povezana je s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, dijelom moguće zbog povećanog unosa soli u prehrani.
Alkohol
Odnos između konzumiranja alkohola i kardiovaskularnih bolesti je složen i može zavisiti od količine konzumiranog alkohola. Postoji direktna veza između visokih nivoa konzumiranja alkohola i kardiovaskularnih bolesti. Konzumiranje niskih količina alkohola bez epizoda prekomjernog pijenja može biti povezano sa smanjenim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, ali postoje dokazi da veze između umjerene konzumacije alkohola i zaštite od moždanog udara nisu uzročno-posljedične. Umjereno pijenje alkohola definirano je kao jedno piće dnevno za žene ili dva pića dnevno za muškarce. Na nivou populacije, zdravstveni rizici od pijenja alkohola premašuju sve potencijalne koristi. Redovno vježbanje može pružiti iste koristi kao i potencijalno konzumiranje malih količina alkohola i mnogo je sigurnija alternativa. Previše alkohola može uzrokovati visok krvni pritisak, zatajenje srca i kardiomiopatiju. Pijenje alkohola također može uzrokovati gojaznost, što također može doprinijeti kardiovaskularnim problemima.
Crveno meso
Mliječni proizvodi
Jaja
Celijakija Neliječena celijakija može uzrokovati razvoj mnogih vrsta kardiovaskularnih bolesti, od kojih se većina poboljšava ili rješava bezglutenskom prehranom i zacjeljivanjem crijeva. Međutim, kašnjenje u prepoznavanju i dijagnozi celijakije može uzrokovati nepovratno oštećenje srca.
San Nedostatak dobrog sna, u količini ili kvalitetu, dokumentiran je kao povećanje kardiovaskularnog rizika i kod odraslih i kod tinejdžera. Preporuke sugeriraju da dojenčad obično treba 12 ili više sati sna dnevno, adolescenti najmanje osam ili devet sati, a odrasli sedam ili osam. Oko trećine odraslih Amerikanaca spava manje od preporučenih sedam sati po noći, a u studiji provedenoj na tinejdžerima, samo 2,2 % ispitanika je spavalo dovoljno, od kojih mnogi nisu imali kvalitetan san. Studije su pokazale da osobe koje kratko spavaju i spavaju manje od sedam sati po noći imaju 10 do 30 % veći rizik od kardiovaskularnih bolesti. Poremećaji spavanja kao što su poremećaji disanja tokom spavanja i nesanica, također su povezani s većim kardiometaboličkim rizikom.