mini|desno|300px|Zgrada Pravnog fakulteta u Mostaru Pravni fakultet u Mostaru je javna visokoškolska ustanova i organizacijska jedinica Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru. Njegovi osnivanje vezano je za 1971, kada je u Mostaru osnovano Odjeljenje Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Fakultet je 1976. postao samostalna visokoškolska ustanova, a naredne godine uključen je u novoosnovani Univerzitet "Džemal Bijedić" u Mostaru.
Fakultet organizuje i izvodi nastavu na prvom, drugom i trećem ciklusu studija prema bolonjskom sistemu obrazovanja. Pored studija prava, izvodi i studij kriminologije i sigurnosnih studija, kao i doktorski studij Evropskog prava.
Godine 1993, izbijanjem ratnih sukoba i opsadom Mostara, Univerzitet "Džemal Bijedić" i Pravni fakultet bili su primorani napustiti dotadašnje prostorije u ulici Blagoja Parovića, pri čemu su ostali i bez svoje opreme i značajnog broja kadra. Objekte Univerziteta "Džemal Bijedić" od tada koristi Sveučilište u Mostaru, formirano 1993. Od 1993. do 1996. Fakultet je djelovao u neadekvatnim prostorima na različitim lokacijama u gradu. Od 1996, zajedno s ostalim članicama Univerziteta "Džemal Bijedić", smješten u objektima Univerzitetskog kampusa u Sjevernom logoru u Mostaru.
Historija
Osnivanje i razvoj
Pravni fakultet u Mostaru osnovan je 1971. kao Odjeljenje Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Prema podacima Univerziteta "Džemal Bijedić", odjeljenje je u Mostaru počelo s radom u akademskoj 1971/72. Godine 1976. odjeljenje je preraslo u samostalnu visokoškolsku ustanovu, odnosno Pravni fakultet u Mostaru.
Pravni fakultet bio je među četiri visokoškolske institucije koje su se 1977. udružile u Univerzitet "Džemal Bijedić" u Mostaru. Pored Pravnog fakulteta, u njegovom osnivanju učestvovali su Ekonomski i Mašinski fakultet te Pedagoška akademija. Prva konstituirajuća sjednica Skupštine Univerziteta održana je 11. februara 1977, dok je njegovo svečano proglašenje obavljeno 14. februara iste godine u Narodnom pozorištu u Mostaru.
Rat i obnova rada
Početkom rata u Bosni i Hercegovini 1992. rad Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru bio je ozbiljno otežan. Tokom 1993. Univerzitet je izgubio svoje objekte, opremu i značajan dio nastavnog kadra, čime je došlo do privremenog prekida nastavno-naučnog procesa. U maju 1993, nakon ratnih dejstava i gubitka univerzitetske imovine, nastavno-naučni proces bio je prekinut, dok su objekti i oprema Univerziteta ostali izvan njegove kontrole.
Prekid rada nije značio prestanak postojanja Univerziteta. Nakon što su stvoreni minimalni uslovi za nastavak rada, obrazovni proces obnovljen je u novembru 1993. na privremenim lokacijama. Prema službenoj hronologiji Univerziteta, odluku o nastavku rada donijelo je Ratno predsjedništvo općine Mostar, a nastava je organizovana u zgradi Socijalnog, Maloj sali Narodnog pozorišta i Spomen-kući Džemala Bijedića. Arhivska građa bilježi i Odluku o nastavku rada Univerziteta "Džemal Bijedić" od 11. decembra 1993, koju je potpisao predsjednik Ratnog predsjedništva općine Mostar Smail Klarić.
Obnova rada odvijala se uz istovremenu obnovu upravljačkih struktura Univerziteta. Dana 19. decembra 1993. donesena je odluka o izboru članova Savjeta Univerziteta, čime je obnovljena njegova institucionalna upravljačka struktura. Savjet je 12. januara 1994. donio odluku o imenovanju dekana visokoškolskih ustanova, a 20. januara 1994. imenovao je Kerima Slipičevića, redovnog profesora Građevinskog fakulteta, za rektora Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru.
Nastava se u ratnim uslovima odvijala na različitim lokacijama u dijelu Mostara pod kontrolom Armije Republike Bosne i Hercegovine. Za studente koji zbog ratnih dejstava nisu mogli dolaziti u Mostar organizovana je i dislocirana nastava u Jablanici i Konjicu. Iako je Univerzitet raspolagao vrlo ograničenim materijalnim i kadrovskim resursima, obrazovni proces je nastavljen već tokom akademske 1993/94. godine.
Tokom rata Univerzitetu je prostor za izvođenje nastave stavljalo na raspolaganje Ratno predsjedništvo opštine Mostar. Od septembra 1994. Univerzitet je bio smješten u bivšem vojnom logoru koji je pretvoren u univerzitetski kampus. Ovaj prostor postao je osnova za obnovu materijalnih uslova rada Univerziteta nakon gubitka ranijih objekata.
Pravni fakultet je tokom ovog perioda, kao članica Univerziteta, nastavio rad u ratnim uslovima i na privremenim lokacijama. Prema historijatu Fakulteta, od 1993. do 1996. djelovao je u nedovoljnim i neadekvatnim prostorima u gradu. Od 1996. Fakultet je, zajedno s ostalim članicama Univerziteta "Džemal Bijedić", smješten u objektima Univerzitetskog kampusa na lokalitetu Sjevernog logora u Mostaru.
U poslijeratnom periodu Univerzitet je, uprkos teškim materijalnim uslovima, nastavio razvoj. Tokom druge polovine 1990-ih i početkom 2000-ih u njegovom okviru osnovani su novi univerzitetski studiji, koji su kasnije prerasli u zasebne fakultete, čime je postepeno obnovljena i proširena organizacijska struktura Univerziteta.
Organizacija
Pravni fakultet je organizacijska jedinica Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru koja djelatnost visokog obrazovanja obavlja organizovanjem nastavnog, naučno-istraživačkog i stručnog rada u oblasti prava i srodnih društvenih nauka. Nastava se organizuje kroz prvi, drugi i treći ciklus studija, u skladu s organizacijom visokog obrazovanja na Univerzitetu.
Unutrašnja organizacija Fakulteta obuhvata katedre i nastavne predmete, Institut za pravna i društvena istraživanja, kao i stručne i administrativne službe. U okviru Fakulteta djeluju Sekretarijat i Studentska služba, dok su za podršku nastavnom i naučnoistraživačkom radu organizovane biblioteka i čitaonica. Fakultet u ostvarivanju pojedinih funkcija koristi i zajedničke službe Univerziteta, među kojima su računovodstvo, pravna služba, informacijski centar i Univerzitetska biblioteka.
Prema Statutu Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru, organi fakulteta su Naučno-nastavno vijeće, dekan, prodekani i šef Odsjeka. Naučno-nastavno vijeće je akademsko tijelo Fakulteta nadležno za akademska pitanja, uključujući nastavne planove i programe, izvedbene planove, prijedloge za izbor nastavnika i saradnika te izbor i razrješenje dekana, uz saglasnost Senata Univerziteta.
Studij
Pravni fakultet Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru izvodi studijske programe iz oblasti prava, kao i iz oblasti kriminologije i sigurnosnih studija. Studij je organizovan kroz prvi, drugi i treći ciklus visokog obrazovanja. Fakultet kroz studijske programe prvog ciklusa pruža obrazovanje za pravnu profesiju i za oblasti povezane sa sigurnošću, dok se na višim ciklusima omogućava nastavak obrazovanja i naučno usavršavanje u različitim pravnim i srodnim oblastima.
Prvi ciklus
Pravo
Osnovni studijski program Fakulteta je četverogodišnji studij prava. Studij traje osam semestara i nosi ukupno 240 ECTS bodova, a završetkom studija stječe se akademsko zvanje bachelor prava. Nastavni plan obuhvata 55 predmeta, od kojih je 50 obaveznih i pet izbornih, pri čemu studenti izborne predmete biraju sa šire liste ponuđenih predmeta.
Studijski program obuhvata različite grane i oblasti prava te je usmjeren na stjecanje općih i posebnih teorijskih i praktičnih znanja i vještina. Pored osnovnih pravnih znanja, nastavnim planom predviđeno je i stjecanje kontekstualnih znanja te razumijevanje pravnih vrijednosti, uključujući vladavinu prava, pravdu i pravičnost.
Praktična nastava sastavni je dio programa. Za studente četvrte godine predviđena je obavezna stručna praksa u trajanju od 21 dan u pravosudnim ili upravnim organima. Fakultet praksu organizuje u Općinskom sudu u Mostaru, kao i u drugim mjestima u Bosni i Hercegovini za studente koji ne žive stalno u Mostaru.
Kriminologija i sigurnosne studije
Od akademske 2018/19. Fakultet izvodi i trogodišnji studijski program Kriminologija i sigurnosne studije. Program traje šest semestara i nosi 180 ECTS bodova, a završetkom prvog ciklusa stječe se zvanje bakalaureat/bachelor kriminologije i sigurnosnih studija.
Program je usmjeren na oblasti kriminologije i sigurnosnih studija, a nastava je organizovana kroz obavezne i izborne predmete. Program je koncipiran prema modelu 3+2+3 i omogućava nastavak obrazovanja u srodnim oblastima na drugom ciklusu, uključujući mogućnost nastavka studija na drugim visokoškolskim ustanovama u Bosni i Hercegovini i Evropskoj uniji.
Završetkom prvog ciklusa studenti stječu znanja i kompetencije za rad u različitim oblastima odbrane, zaštite i sigurnosti, javnoj upravi, državnim institucijama, agencijama, međunarodnim organizacijama, privrednim i stručnim institucijama, obrazovnim ustanovama, inspekcijskim službama i drugim sektorima povezanim sa sigurnošću i upravljanjem društvenim resursima.
Drugi ciklus
Na drugom ciklusu Fakultet izvodi više studijskih programa i smjerova iz oblasti prava i srodnih društvenih nauka. Aktuelna ponuda obuhvata: Međunarodne odnose i diplomatiju Državno-pravni smjer Građansko-pravni smjer Krivično-pravni smjer Pravno-ekonomski smjer Pravnu informatiku Kriminologiju i sigurnosne studije.
Veći dio programa iz oblasti prava na drugom ciklusu usmjeren je na produbljivanje znanja iz pojedinih grana prava, dok program Međunarodni odnosi i diplomatija proširuje obrazovanje prema međunarodno-pravnim, političkim i diplomatskim oblastima. Program Kriminologija i sigurnosne studije predstavlja nastavak obrazovanja iz istoimene oblasti na prvom ciklusu.
Pravo upisa na dvogodišnji studij drugog ciklusa imaju kandidati koji su završili odgovarajući studij prvog ciklusa u trajanju od tri godine sa 180 ECTS bodova, uz ispunjavanje uslova utvrđenih pravilima studiranja i konkretnim studijskim programom.
Treći ciklus
Treći ciklus Fakulteta čini doktorski studij Evropskog prava. Program je pokrenut u akademskoj 2017/18. i traje tri godine, odnosno šest semestara, sa ukupno 180 ECTS bodova. Riječ je o akademskom studiju iz područja društvenih nauka, polja prava.
Doktorski studij obuhvata module iz građanskog i porodičnog prava, krivičnog prava i ustavnog prava. Fakultet je 2026. raspisao konkurs za upis pete generacije polaznika doktorskog studija Evropskog prava za akademsku 2026/27, čime je potvrđen kontinuitet izvođenja ovog programa.
Naučno-istraživački rad
Naučnoistraživački rad Pravnog fakulteta obuhvata istraživanja iz oblasti prava i srodnih društvenih nauka, organizovanje naučnih skupova i konferencija te izdavačku djelatnost. Fakultet kroz ove aktivnosti učestvuje u razmjeni naučnih i stručnih znanja sa visokoškolskim ustanovama i institucijama u Bosni i Hercegovini i inostranstvu.
Izdavačka djelatnost
Fakultet izdaje naučni časopis Revija za pravo i ekonomiju, koji izlazi dva puta godišnje od 2000. Časopis je namijenjen radovima iz oblasti prava, ekonomije i srodnih društvenih nauka, a prilozi podliježu anonimnoj recenziji. Prema podacima Fakulteta, radovi se klasifikuju i referiraju po UDC i JEL publikacijama, London, Pittsburgh i Sydney, a svi prilozi iz Revije za pravo i ekonomiju referiraju se u EBSCO bazi.
U okviru izdavačke djelatnosti Fakultet objavljuje i Godišnjak Pravnog fakulteta Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru. Publikacija ima međunarodno uredništvo, a radovi se podvrgavaju anonimnoj recenziji. U Godišnjaku se objavljuju naučni i stručni radovi iz različitih oblasti prava i srodnih društvenih nauka.
Fakultet objavljuje i zbornik radova sa međunarodnog naučnog skupa Dani porodičnog prava, koji organizuje u saradnji s Njemačkom fondacijom za međunarodnu pravnu saradnju (IRZ). Skup je usmjeren na pitanja porodičnog prava i srodne pravne teme.
Naučni skupovi i konferencije
Fakultet organizuje i učestvuje u organizaciji naučnih skupova iz različitih pravnih oblasti. Među njima se posebno izdvaja međunarodni naučni skup Dani porodičnog prava, koji ima kontinuitet održavanja i međunarodni karakter.