mini|380px|Giorgio Vasari: Kastriranje Urana. Uran i Kron su u sredini, okruženi Titanima i Titanidama. Titani (grč. Τιτάν, mn. Τιτάνες) su bogovi iz grčke mitologije koji su vladali tokom legendarnog zlatnog doba. Prema Hesiodovoj Teogoniji, oni su bili dvanaestoro djece praroditelja Urana (Nebo) i Geje (Zemlje), sa šest muških titana—Okean, Kej, Krij, Hiperion, Japet i Kron— i šest ženskih titana, tzv. titanide (αἱ Τῑτᾱνῐ́δες) — Teja, Reja, Temida, Mnemozina, Feba i Tetija.
Kron se pario sa svojom starijom sestrom Rejom, koja je tada rodila prvu generaciju Olimpijaca: šestero braće i sestara Zeusa, Hada, Posejdona, Hestiju, Demetru i Heru. Određeni potomci, kao što su Prometej, Helije i Leta, ponekad se nazivaju i titanima.
Titani su bili bivši bogovi, generacija bogova koja je prethodila Olimpijcima. Oni su svrgnuti kao dio grčkog mita o sukcesiji, koji govori o tome kako je Kron preuzeo vlast od svog oca Urana i vladao kosmosom sa svojim kolegama titanima prije nego što su ga Zeus i Olimpijci porazili i zamijenili kao vladajući panteon bogova u ratu koji se naziva "Titanomahija" (Τῑτᾱνομᾰχῐ́ᾱ ). Kao rezultat ovog rata, poraženi titani su protjerani iz gornjeg svijeta i držani u zatvoru pod stražom u Tartaru, iako je očigledno nekim titanima bilo dozvoljeno da ostanu na slobodi.
mini|lijevo|190 px|Okean, rimski mozaik
Rođenje Titana mini|170 px|Gustave Moreau: Prometej. Zeus je Prometeja prikovao na Kavkaz jer je dao ljudima vatru.
Prema Hesiodovoj Teogoniji titansko potomstvo Urana i Geje bili su Okean, Kej, Krij, Hiperion, Japet, Kron, Teja, Reja, Temida, Mnemozina, Feba i Tetija.Hesiod, Teogonija 133–138. Osam titana, braće i sestara su se vjenčali: Okean i Tetija, Kej i Feba, Hiperion i Teja i Kron i Reja. Druga dva brata oženili su se van svoje uže porodice. Japet se oženio svojom nećakinjom Klimenom, kćerkom Okeana i Tetide, dok se Krij oženio svojom polusestrom Euribijom, kćerkom Geje i Ponta. Dvije preostale sestre titanide, Temida i Mnemozina, postale su žene svog nećaka Zeusa.
Od Okeana i Tetide došlo je tri hiljade riječnih bogova i tri hiljade okeanidskih nimfi.Hesiod, Teogonija 337–370. Od Keja i Febe došla je Leta, druga Zeusova žena i Asterija.Hesiod, Teogonija 404–409. Od Krija i Euribije su došli Astrej, Palant i Pers.Hesiod, Teogonija 375–377. Od Hiperiona i Teje potekle su nebeske personifikacije Helije (Sunce), Selena (Mesec) i Eja (Zora).Hesiod, Teogonija 371–374. Od Japeta i Klimene su došli Atlas, Menetije, Prometej i Epimetej.Hesiod, Teogonija 507–511. Od Krona i Reje su došli Olimpijci: Hestija, Demetra, Hera, Had, Posejdon i Zeus.Hesiod, Teogonija 453–458. Od Zeusa, Temida je rodila tri Hore (Sata) i tri Mojre (Sudbine),Hesiod, Teogonija 901–906, although at Teogonija 217 the Moirai are said to be the daughters of Nyx (Night). a Mnemozina je rodila devet Muza.Hesiod, Teogonija 915–920.
Dok se potomci Titana Okeana i Tetide, Krona i Reje, Temide i Mnemozine (tj. rečni bogovi, Okeanide, Olimpijci, Hore, Mojre i Muze) obično ne smatraju titanima, potomci ostalih titana, posebno: Leta, Helije, Atlas i Prometej, se i sami ponekad nazivaju titanima.Parada, str. 179 s.v. TITANS; Smith, s.v. Titan 2.; Rose, str. 143 s.v. Atlas, str. 597 s.v. Leto, str. 883 s.v. Prometheus; Tripp, str. 120 s.v. Atlas, str. 266 s.v. Helius, str. 499 s.v. Prometheus.
Svrgavanje Urana Titani igraju ključnu ulogu u važnom dijelu grčke mitologije, mitu o sukcesiji.Hard, str. 65–69; West 1966, str. 18–19. Mit govori kako je Titan Kron, najmlađi od Titana, zbacio Urana, i kako je zauzvrat Zeus, vodeći i pobjedivši u velikom desetogodišnjem ratu u kojem su se novi bogovi sukobljavali sa starim bogovima, nazvan Titanomahija ("Titanski rat"), zbacio Krona i njegove kolege Titane, i na kraju je uspostavljen kao konačni i stalni vladar kosmosa.For a detailed account of Titanomachy and Zeus' rise to power see Gantz, str. 44–56.
Prema standardnoj verziji mita o sukcesiji, datoj u Hesiodovoj Teogoniji, Uran je u početku sa Gejom rodio osamnaestoro djece: dvanaest Titana, tri Kiklopa i tri Centimana (Storuke),Hesiod, Teogonija 132–153. ali ih je mrzio,Hesiod, Teogonija 154–155. Exactly which of these eighteen children Hesiod meant that Uranus hated is not entirely clear, all eighteen, or perhaps just the Cyclopes and the Hundred-Handers. Hard, str. 67; West 1988, str. 7, and Caldwell, str. 37 on lines 154–160, make it all eighteen; while Gantz, str. 10, says "likely all eighteen"; and Most, str. 15 n. 8, says "apparently only the ... Cyclopes and Hundred-Handers are meant" and not the twelve Titans. See also West 1966, str. 206 on lines 139–53, str. 213 line 154 γὰρ. Why Uranus hated his children is also not clear. Gantz, str. 10 says: "The reason for [Uranus'] hatred may be [his children's] horrible appearance, though Hesiod does not quite say this"; while Hard, str. 67 says: "Although Hesiod is vague about the cause of his hatred, it would seem that he took a dislike to them because they were terrible to behold". However, West 1966, str. 213 on line 155, says that Uranus hated his children because of their "fearsome nature". i sakrio ih je negdje unutar Geje.Hesiod, Teogonija 156–158. The hiding place inside Gaia is presumably her womb, see West 1966, str. 214 on line 158; Caldwell, str. 37 on lines 154–160; Gantz, str. 10. This place seems also to be the same place as Tartarus, see West 1966, str. 338 on line 618, and Caldwell, str. 37 on lines 154–160. Ljuta i u nevolji, Geja je napravila srp od adamanta i pozvala svoju decu da kazne svog oca. Samo je njen sin Kron bio voljan.Hesiod, Teogonija 159–172. Tako je Geja sakrila Krona u "zasjedu", dala mu je adamantinski srp, a kada je Uran došao da legne sa Gejom, Kron je ispružio ruku i kastrirao oca.Hesiod, Teogonija 173–182; according to Gantz, str. 10, Cronus waited in ambush, and reached out to castrate Uranus, from "inside [Gaia's] body, we will understand, if he too is a prisoner". To je omogućilo da se Titani rode i Kron da preuzme vrhovnu komandu nad kosmosom, sa Titanima kao njegovim podređenim.Hard, str. 67; West 1966, str. 19. As Hard notes, in the Theogony, although the Titans were freed as a result of Uranus' castration, apparently the Cyclopes and Hundred-Handers remain imprisoned (see below), see also West 1966, str. 214 on line 158.
Nakon što je svrgnuo Urana, ponovno zatvara Centimane i Kiklope u pakao te stavlja Kampa da ih čuva dok su tamo zarobljeni. Vrijeme Kronove vladavine u nekim mitovima naziva se još i zlatnim dobom: ljudi tog vremena nisu imali potreba za vlašću i pravilima, jer su jednostavno svi sve činili ispravno, pa za time niti nije bilo potrebe.
mini|lijevo|190 px|Reja, kraljica Titana
Svrgavanje Krona Kron, koji je sada preuzeo kontrolu nad kosmosom od Urana, želio je osigurati da zadrži kontrolu. Uran i Gaja su prorekli Kronu da će ga jedno od vlastite djece svrgnuti, pa kada se oženio Rejom, pobrinuo se da proguta svako od djece koje je rodila. To je učinio sa prvih pet: Hestiju, Demetru, Heru, Hada i Posejdona (tim redom), na Rejinu veliku žalost.Hesiod, Teogonija 453–467. Međutim, kada je Reja bila trudna sa Zeusom, molila je svoje roditelje Geju i Urana da joj pomognu da spasi Zeusa. Tako su poslali Reju u Likt na Kreti da rodi Zeusa, a Geja ga je sakrila duboko u pećini ispod planine Aigaion.Hesiod, Teogonija 468–484. Mount Aigaion is otherwise unknown, and Lyctus is nowhere else associated with Zeus' birth, later tradition located the cave on Mount Ida, or sometimes Mount Dikte, see Hard, str. 74–75; West 1966, str. 297–298 on line 477, str. 300 on line 484. Ondje su ga odgojili Geja i koza Amalteja ili pak nimfa Adamanteja. U međuvremenu, Reja je dala Kronu ogroman kamen umotan u bebinu odeću koji je on progutao misleći da je to još jedno od Rejine djece.Hesiod, Teogonija 485–491.
Zeus, koji je sada odrastao, prisilio je Krona (koristeći neku nespecificiranu Gejinu prevaru) da izbaci svoje petoro djece.Gantz, str. 44; Hesiod, Teogonija 492–500. Zeus je tada pustio svoje ujake Kiklope (očigledno i dalje zatvorene ispod zemlje, zajedno sa Centimanima, gde ih je prvobitno Uran zatvorio) koji su dali Zeusu svoje veliko oružje, munju, koje je sakrila Geja.Hesiod, Teogonija 501–506; Hard, str. 68–69; West 1966, str. 206 on lines 139–153, str. 303–305 on lines 501–506. According to Apolodor, 1.1.4-5, after the overthrow of Uranus, the Cyclopes (as well as the Hundred-Handers) were rescued from Tartarus by the Titans, but reimprisoned by Cronus. Započeo je veliki rat, Titanomahiju, za kontrolu kosmosa. Titani su se borili sa planine Otris, dok su se Olimpijci borili sa planine Olimp.Gantz, str. 45; West 1966, str. 340 on line 632; Hesiod, Teogonija 630–634. As noted by West, locating the Titan's on Othrys was "presumably ... simply because it was the principal mountain on the opposite side of the [Thessalian] plain: There is no evidence that it was really a seat of gods as Olympus was. Elsewhere it is said that the Titans formerly occupied Olympus itself". For Titans on Olympus, see Hesiod, Works and Days 110–111; Aeschylus (?), Prometheus Bound 148; Apolonije sa Rodosa, Argonautica 1.503–508, 2.1232–1233. U desetoj godini tog velikog rata, po Gejinom savjetu, Zeus je oslobodio Centimane, koji su se pridružili ratu protiv Titana, pomažući Zeusu da prevlada. Zeus je bacio bijes svoje munje na Titane, porazivši ih i bacivši ih u Tartar,Hesiod, Teogonija 624–721. This is the sequence of events understood to be implied in the Theogony by, for example, Hard, str. 68; Caldwell, str. 65 on line 636; and West 1966, str. 19. However according to Gantz, str. 45, "Hesiod's account does not quite say whether the Hundred-Handers were freed before the conflict or only in the tenth year. ... Eventually, if not at the beginning, the Hundred-Handers are fighting". sa Centimanima kao njihovim stražarima.This is the usual interpretation of Theogony 734–735 (e.g. Hard, str. 68; Hansen, str. 25, 159, adding the caveat "presumably"; Gantz, str. 45). However according to West 1966, str. 363 on lines 734–5: "It is usually assumed that the Hundred-Handers are acting as prison guards (so Tz. Th. 277 τοὺς Ἑκατόγχειρας αὺτοῖς φύλακας ἐπιστήσας). The poet does not say this—πιστοὶ φύλακες Διὸς probably refers to their help in battle, cf. 815 κλειτοὶ ἐπίκουροι". Compare with Theogony 817–819.
U drugoj verziji mita, Metida, prva Zeusova žena, je Kronu dala napitak koji ga je tjerao na povraćanje. Zatim je Zeus pustio Gigante, Centimane i Kiklope te je s njima krenuo u rat. mini|180 px|Peter Paul Rubens: Pad Titana, Hekatonhiri bacaju stijene
Titanomahija Titanomahija (grč. Τιτανομαχία) je jedanaestogodišnji rat mlađeg naraštaja Titana predvođenih Zeusom protiv starijeg naraštaja. Na Kronovoj su strani bili Koj, Krij, Hiperion, Japet, Atlas i Menotije, a na Zeusovoj Hestija, Demetra, Hera, Had i Posejdon, a također i Centimani, Giganti i Kiklopi. Centimani su pomogli bacajući stotine gromada kamenja istovremeno, a Kiklopi su iskovali Zeusove munje, Hadovu kacigu nevidljivosti i Posejdonov trozub. U noći prije prve bitke, Had se odšunjao do uporišta Titana i uništio im oružje. Nakon desetljeća ratovanja pobijedili su, te su se olimpski bogovi dogovorili i izvlačeći slamke raspodijelili vlast - Zeus je lukavstvom dobio nebo i zemlju, Posejdon more, a Had podzemni svijet. Olimpski bogovi su zatvorili poražene Titane u Tartar. Budući da su za vrijeme rata Titanide i Okean ostali neutralni, Zeus ih nije kaznio. A također u Tartar nisu poslani Atlas, Kron, Epimetej, Menetije i Prometej. Atlasu je dao drugu kaznu, a Prometej, Epimetej i Menetije poslije su promijenili stranu te su pomogli Zeusu u ratu. Kron je nakon rata uspio pobjeći te je tako izbjegao odsluženje kazne u paklu zajedno s ostalim Titanima koje su čuvali Centimani. Kron je pobjegao u raj.
Poslije Titanomahije Nakon što su zbačeni u Titanomahiji, Kron i poraženi titani bačeni su u Tartar: