Zaječar je grad i sjedište istoimene općine u istočnoj Srbiji. Prema popisu iz 2002. godine grad je imao 49.800 stanovnika. Središte je Zaječarskog okruga. Prvi put se spominje 1466. godine u turskom defteru vezanom za stanovništvo vidinskoga pašaluka. Naziv je najvjerovatnije turskoga porijekla. Po nekim pretpostavkama potiče od izvjesnog Said-Asir paše koji je svoju vojsku postavio u dolini Timoka. Grad se danas nalazi u zaječarskoj kotlini gdje se kod mjesta zvanog Sastavak Crna reka i Beli Timok slijevaju u rijeku Timok. U blizini grada se nalaze ostaci rimske carske palače iz 4. vijeka prije nove ere, Felix Romuliana, koja je na listi svjetske kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a.
Zaječar je sjedište Eparhije Timočke Srpske Pravoslavne Crkve, koja se prostire na cjelokupnoj teritoriji Zaječarskog i Borskog okruga. Zaječar je poznat po velikim imenima koje je dao kao što su Nikola Pašić, Zoran Radmilović, Đorđe Genčić kao i po prvom osnovanom privatnom fakultetu u Srbiji Fakultetu za menadžment Megatrend univerziteta.
Općina Zaječar Općina Zaječar je općina u istočnoj Srbiji na granici sa Bugarskom. Nalazi se u centralnom dijelu Timočke Krajine, u Zaječarskom okrugu u koji još spadaju općine Sokobanja, Knjaževac i Boljevac. Središte općine je grad Zaječar koji predstavlja administrativni, kulturni, privredni, ekonomski, politički i vjerski centar kako općine tako i samog okruga.
Zaječarska općina obuhvata površinu od 1069 km2. Općinu presijeca Crni i Beli Timok koji spajanjem čini Veliki Timok koji protiče i kroz grad Zaječar. U općini postoje tri vještačka akumulaciona jezera: Grliško, Rgotsko i Sovinac. Nedaleko od grada Zaječara nalazi se banjsko lječilište Gamzigradska Banja sa uređenim termomineralnim izvorima, a nedaleko od njega se nalazi veliki arheološki lokalitet Gamzigrad (Felix Romuliana).
Demografija Prema popisu stanovništva iz 2002. godine zaječarski okrug broji 137.561 a općina Zaječar 65.969 stanovnika.
Etnička struktura Srbi - 62.867 Vlasi - 2.981 Jugosloveni - 277 Romi - 323 Rumuni - 221 Crnogorci - 161 Makedonci - 158 Bugari - 113 Hrvati - 101 Albanci - 42 Muslimani - 32 Slovenci - 20 Mađari - 19 Bošnjaci - 10 Goranci - 10 Nijemci - 6 Slovaci - 6 Česi - 4 Rusi - 3
Po popisu iz 2002. godine u ovoj općini također žive i: Neizjašnjeni i neopredeljeni - 1015 Regionalna pripadnost - 7 Ostali - 17 Nepoznato - 573
Vanjski linkovi portal grada Zajecara Zvanična prezentacija općine Sajt sa novostima iz općine
Kategorija:Gradovi u Srbiji * Kategorija:Gradovi u Zaječarskom okrugu Kategorija:Gradovi u Južnoj i istočnoj Srbiji