Abdurezak Hivzi Bjelevac (Mostar, 8. lipnja 1886. – Zagreb, 25. veljače 1972.), bio je bošnjački i hrvatski književnikVladimir Lončarević, Kršćanske teme i motivi muslimanskih pjesnika hrvatske književnosti od moderne do naših dana, // Anafora: Časopis za znanost o književnosti, sv. XI, br. 2, (2024.), str. 293.–328. , str. 297., pristupljeno 23. srpnja 2025.Mirsad Bakšić, Doprinos muslimana hrvatskoj kulturi i državi, "Dr. Safvet-beg Bašagić" Udruga za promicanje prava hrvatskih državljana Pripadnika kulturnog i tradicijskog kruga Islama, Zagreb, 2011., , str. 190.-194., publicist, prevoditelj i novinar.
Životopis Abdurezak Hivzi Bjelevac rodio se je u Mostaru 1886. godine. Školovao se u Mostaru, gdje je završio osnovnu i trgovačku školu (1895. – 1902.), te i Galata-saraju u Carigradu gdje je polazio srednju školu od 1902. godine do 1906. godine, a financijsko-ekonomski tečaj završio je u Grazu. Radio je kao knjigovođa i činovnik u mnogim mjestima u BiH. Od 1909. do 1920. godine bio je poreznim činovnikom u Travniku, Mostaru, Stocu, Goraždu, Čajniču i Sarajevu.
Godine 1931. otišao je u Beograd gdje je radio u Presbirou kao stručnjak za turski tisak, a potom kao ataše za tisak u Carigradu i Ankari. Umirovljen je 1937. godine, a od 1941. godine do smrti živio je u Zagrebu gdje je došao nakon što je protjeran iz Beograda kao Hrvat islamske vjere.Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.–1945., Minerva, Zagreb, 1997., , str. 38.-39. U Turskoj je surađivao s listovima Ulus, La République i Cumhuriyet. U travnju 1942. godine u Zagrebu je osnovao Hrvatsku muslimansku nakladu Istok i Zapad, čiji je cilj bio objavljivanje djela o islamskoj kulturno-civilizacijskoj problematici i prijevode knjiga o islamu, te djela hrvatskih pisaca na turski, arapski i perzijski jezik.Zlatko Hasanbegović, Muslimani u Zagrebu 1878.-1945.: doba utemeljenja, Medžlis Islamske zajednice u Zagrebu-Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2007., ISBN 978-953-6358-05-2, str. 445. Najvažniji projekt Naklade bilo je izdavanje časopisa Doğu ve Batı (Istok i Zapad) čijim je prvim i jedinim urednikom bio Bjelevac od 6. travnja 1943. godine. List je izlazio do 15. kolovoza 1944. godine.Anđelko Vlašić, Doğu ve Batı, jedini hrvatski list na turskom jeziku (1943. – 1944.), Behar: časopis za kulturu i društvena pitanja, 22/2013, br. 115 (popularan rad). Researchgate.net, str. 16. Izašlo je osam brojeva časopisa. Preko Društva hrvatskih književnika 1952. godine dobiva mirovinu.
Književno stvaralaštvo Bjelevac je surađivao novinarskim prilozima u svim važnijim jugoslavenskim novinama između dvaju svjetskih ratova, te je uređivao časopise Novi vijek i Behar. Pisao je pripovijetke, drame i romane o životu bosanskohercegovačkih muslimana, u kojima prikazuje tradicijski svijet koji iščezava u sudaru sa zapadnjačkom civilizacijom. Za vrijeme NDH objavljuje: romansiranu biografiju Muhamed (1942.), Istanbul: grad na obalama Mramorskog mora (1944.), Carica Azher: pjesma iz Irana (1944.). Povjereno mu je izdavanje hrvatske publikacije na turskom jeziku Doğu ve Batı (Istok i Zapad) koja je bila namijenjena iseljenicima u Turskoj. Javlja se i pripovijetkama surađuje u Hrvatskom narodu i Novoj Hrvatskoj. Nakon sloma NDH progonjen je od novih vlasti i više nije objavljivao već je povremeno prevodio turske pjesnike. Njegov najbolji roman je Minka.Salih Alić: Kratak pregled hrvatske muslimanske književnosti u BiH U njemu je lirski opisao jednu bogatu hercegovačku obitelj s kojom se bio povlačio po sudu. Zbog ovog romana čitateljstvo ga je prozvalo bosanskim Pierom Lottijem.
Djela Sličice i profili, Mostar 1911. Pod drugim suncem, roman, Mostar, 1914. Minka: roman u tri dijela, roman, Sarajevo, 1917. (2. izd. 1921.) Aprilske kiše, Islamska dionička štamparija, Sarajevo, (1919.?) Rene Logotetides, roman, Sarajevo, 1920. (izd. na češ. jeziku: Rene Logotetides: roman: autorisovany preklad, prijevod František Bicek. Obelisk, Prag, 1925.) Na kraju, izd. "Novog vijeka", Sarajevo, 1921. Isčahureni leptiri: roman u tri dijela, Sarajevo, 1925. (poslije Melika) Melika: roman suvremene muslimanke, 2 sv., Zabavna biblioteka, kolo 34, knj. 417, 418, Naklada zaklade tiskare Narodnih novina, Zagreb, 1927. Ana Zolotti: roman, Zagreb, 1927. Zidanje srećnog doma, Beograd, 1934. Muhamed, Hrvatski državni tiskarski zavod, Zagreb, 1942. (2. izd. Knjižnica proze, knj. 2, Zajednica samostalnih pisaca TIN, Zagreb, 1970.) Istanbul: grad na obalama Mramorskog mora, Hrvatska muslimanska naklada Istok i Zapad, Zagreb, 1944. Carica Azher: pjesma iz Irana, Hrvatska muslimanska naklada Istok i Zapad, Zagreb, 1944. Izabrana djela, 1-3, izbor Muris Idrizović, Svjetlost, Sarajevo, 1979. Pod drugim suncem, Preporod, Zagreb, 1996.
Izvori
Kategorija:Hrvatski književnici Kategorija:Bošnjački književnici Kategorija:Hrvatski publicisti Kategorija:Hrvatski prevoditelji Kategorija:Hrvatski romanopisci Kategorija:Hrvatski novinari Kategorija:Životopisi, Mostar