minijatura|250px|desno|Rezultati referenduma po županijama minijatura|250px|desno|Rezultati referenduma po općinama minijatura|250px|desno|Rezultati referenduma u Zagrebu po glasačkim mjestima minijatura|desno|Promidžbeni plakat opcije "za" minijatura|desno|Promidžbeni plakat opcije "protiv" Referendum o ustavnoj definiciji braka, kolokvijalno Referendum o braku,REZULTATI REFERENDUMA O BRAKU 65,87% ZA, 33,51% PROTIV dnevnik.hr. NOVA TV. Objavljeno 2. prosinca 2013. održan je u Hrvatskoj 1. prosinca 2013., a na njemu su se državljani RH izjasnili žele li da se u Ustav Republike Hrvatske prenese definicija iz postojećeg Obiteljskog zakona, kako je brak zajednica žene i muškarca. Gotovo dvotrećinska većina izašlih birača poduprla je referendumsko pitanje te time unijela u Hrvatski Ustav definiciju „Brak je životna zajednica žene i muškarca”. Izlaznost je bila 37,90 %.Rezultati referenduma , pristupljeno 6. prosinca 2013.

Građanska inicijativa U ime obitelji 14. lipnja 2013. predala je Hrvatskomu saboru 749 316 potpisa građana za pokretanje referenduma.Leko primio potpise, vecernji.hr, Preuzeto 11. studenoga 2013. Hrvatski sabor izglasao je raspisivanje referenduma o definiciji braka 8. studenoga 2013.Sabor odlučio: Na referendum o definiciji braka idemo 1. prosinca!, dnevnik.hr, Preuzeto 11. studenoga 2013. Referendum o ustavnoj definiciji braka je treći referendum u samostalnoj Hrvatskoj, i prvi koji se raspisao na temelju prikupljenih potpisa državljana. Prvi referendum bio je referendum o hrvatskoj samostalnosti 1991., a drugi referenduma o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji.

Ustavnost referenduma 230px|minijatura|desno|Službena identifikacija promatrača na referendumu

Potvrda Hrvatskoga sabora Hrvatski je Sabor donio 8. studenoga 2013. Odluku o raspisivanju državnog referenduma,Priopćenje o narodnom ustavotvornom referendumu o definiciji braka , Ustavni sud Republike Hrvatske, stranica 1, točka 1. te je glasovanjem donio odluku kojom se odbija prijedlog Ustavnog suda da Hrvatski sabor postupi po članku 95. Ustavnog zakona i podnese zahtjev Ustavnom sudu u vezi s dva pitanja: je li sadržaj referendumskog pitanja u skladu s Ustavom i jesu li ispunjene ustavne pretpostavke za raspisivanje državnog referenduma. Time je Hrvatski sabor izrazio svoju pravnu volju da sadržaj referendumskog pitanja o definiciji braka smatra suglasnim s Ustavom i da potvrđuje kako su ispunjene ustavne pretpostavke za raspisivanje referenduma o tom pitanju.Priopćenje o narodnom ustavotvornom referendumu o definiciji braka , Ustavni sud Republike Hrvatske, stranica 2., točka 4.

Potvrda Ustavnog suda RH

Ustavni sud Republike Hrvatske u svojemu priopćenju je naglasio: Danas je u svim relevantnim međunarodnim dokumentima o ljudskim pravima još uvijek općeprihvaćeno da brak i obiteljski život nisu niti istoznačnice niti su istovjetni pravni instituti. Dostatno je podsjetiti samo na dva za Republiku Hrvatsku pravno obvezujuća i izravno primjenjiva dokumenta o ljudskim pravima:

Članak 12. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda

Pravo na sklapanje braka U dobi kad postanu sposobni za brak, muškarac i žena imaju pravo stupiti u brak i osnovati obitelj, u skladu s domaćim zakonima koji uređuju ostvarenje tog prava.

Članak 9. Povelje o temeljnim pravima Europske unije

Pravo na sklapanje braka i pravo na osnivanje obitelji Jamči se pravo na sklapanje braka i pravo na osnivanje obitelji u skladu s nacionalnim zakonima koji uređuju ostvarenje tih prava.Priopćenje o narodnom ustavotvornom referendumu o definiciji braka , Ustavni sud Republike Hrvatske, stranica 3., točka 6.

Nadalje i hrvatsko je zakonodavstvo usklađeno s referendumskim pitanjem, Obiteljski zakon i Zakon o istospolnim zajednicama, što se u priopćenju jasno iskazuje: Pregled domaćeg zakonodavstva pokazuje da je postojeće pravno uređenje braka kao životne zajednice žene i muškarca, uz istodobno pravno priznavanje, s odgovarajućim pravnim učincima, istospolnih zajednica, u okvirima današnjih europskih pravnih standarda koji su obrazloženi u točki 6.3. ovog priopćenja.

Prva rečenica zadnje sadržajno bitne točke priopćenja glasi: S materijalno-pravnog aspekta relevantno je to da Republika Hrvatska pravno priznaje i brak, i izvanbračnu zajednicu, i istospolnu zajednicu, i da je hrvatsko pravo danas usklađeno s europskim pravnim standardima kad je riječ o institutima braka i obiteljskog života.Priopćenje o narodnom ustavotvornom referendumu o definiciji braka , Ustavni sud Republike Hrvatske, stranica 11., točka 12.

Referendumsko pitanje Referendumsko pitanje je glasilo: Jeste li za to da se u Ustav Republike Hrvatske unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?

Tijek kampanje

Zagovornici stava protiv

Zagovornici stava "protiv" naveli su kako je Željka Markić, kao čelna osoba kampanje "U ime obitelji", nastupila u svim relevantnim političkim emisijama u elektronskim medijima. Vlada Republike Hrvatske snimila je spot podupirući opciju "protiv", ali je odustala od njegovog prikazivanja uz objašnjenje kako Vlada nije strana u referendumu, niti ga je svojom politikom izazvala, niti je razmišljala o legalizaciji istospolnih brakova.HHO o referendumu , HHO. Pristupljeno 5. prosinca 2013. Novi list objavio je da se za snimanje članova Vlade u kampanji "protiv" nisu trošila sredstva državnog proračuna.Vlada stopirala video spot , www.novilist.hr pristupljeno 7. prosinca 2013. Osim Vlade RH, kampanji protiv referenduma, pridružili su se i europarlamentarci Ulrike Lunacek i Michael Cashman.[http://vimeo.com/79656001 pristupljeno 5. ožujka 2014.

HRT-ova zabrana zaposlenicima

Nasuprot tome, Ravnateljstvo HRT-a svim je zaposlenicima zabranilo isticanje osobnoga stava u javnosti, pa i putem osobnih profila na društvenim mrežama, prijeteći im otkazima. Zagovornici stava „protiv” istaknuli su da je ta mjera usmjerena ponajprije protiv njihove kampanje, budući su u javnosti do tada istupili gotovo isključivo zaposlenici sa stavom „protiv”. Izvršni odbor ogranka Hrvatskog novinarskog društva osudio je takvu odluku Ravnateljstva HRT-a kao „kršenje temeljnih ljudskih prava o slobodi govora”.Zabrana iznošenja stava o referendumu, Index. Pristupljeno 7. prosinca 2013. Kampanja, „Građani glasaju Protiv”, također je prozvala HRT zbog neuravnoteženog pristupa predreferendumskoj kampanji. Prema njihovim navodima, HRT je zabranio prikazivanje emisije s gay gostima,Zabrana emitiranja emisije sa gay gostima, Index. Pristupljeno 7. prosinca 2013. te nije osigurao jednaku zastupljenost stavova obiju strana u religijskom programu, koji je, prema njihovim tvrdnjama, „otvoreno i u potpunosti promicao stajališta opcije 'za'.”Pristranost religijskog programa, www.index.hr pristupljeno 7. prosinca 2013.

Kritike o neravnomjernoj kampanji

Prema navodima Hrvatskog helsinškog odbora, mediji u Hrvatskoj nisu dali odgovarajući protuprostor javnim osobama koje bi se izjasnile za opciju „za”, te su plasirajući izjave onih koji su se opredijelili za opciju „protiv” idejno stigmatizirali i ponižavali osobe s drukčijom opcijom.HHO o referendumu , www.hho.hr pristupljeno 5. prosinca 2013.

Prema rezulatima analiza nakon referenduma koje je prenijela dr. Željka Markić gostujući u emisiji 'U mreži prvog', pokazalo se da je na prvom narodnom referendumu oko 90 % medija, od kojih se mnogi financiraju novcem poreznih obveznika, negativno referiralo na Referendum o braku, a gotovo 70 % građana na referendumu je tome dalo pozitivan glas. Rezultat pokazuje očit nerazmjer između izvještavanja medija i volje građana. Uz to je navela da su »LGBT portali« Crol.hr i VoxFeminae „govorom mržnje napadali” udrugu U ime obitelji i sve koji su se zalagali za to da je brak zajednica muškarca i žene. Istaknula je i izjavu Zdenka Duke da „sad novce dobivaju naši, a kad se vlast promijeni onda će novce dobivati vaši”. Ondašnje je Ministarstvo kulture tada prvi put dodjeljujući sredstva dodijelilo uglavnom portalima koji su bili na strani antireferendumske kampanje. Markić je iznijela i da su „članovi Povjerenstva pisali na portalima kojima su dodijeljena sredstva, bili njihovi članovi i urednici”. »LGBT portali«, tvrdi ona, dobili su sredstva »u iznosima stotina tisuća kuna«, dok portal Narod nije dobio potporu Povjerenstva za neprofitne medije.Narod.hr am: Dr. Markić: 90% medija bilo je PROTIV referenduma o braku, a 70% birača ZA, to krivotvorenje stvarnosti nastavlja se, 2. veljače 2016. (pristupljeno 3. veljače 2016.)

Ishod referenduma Prema službenim rezultatima Državnoga izbornog povjerenstva državljani Republike Hrvatske glasovali su sa 65,87 % za i 33,51 % protiv.

Referendumu je pristupilo hrvatskih državljana, odnosno 37,90 % birača registriranih za izlazak na referendum.

Na općinskoj razini, izvan općina u Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Varaždinskoj i Međimurskoj županiji, referendumska inicijativa je naišla na odbijanje isključivo unutar određenih općina gdje su Srbi u Hrvatskoj činili većinu. Te općine uključivale su Negoslavce, Borovo, Trpinju, Markušicu, Jagodnjak, Vrhovine, Ervenik i Civljane. Unatoč niskom odazivu u tim područjima, na ishod u tim sredinama značajno je utjecala takozvana inicijativa za referendum o uporabi ćirilice, koja je imala za cilj ograničiti službenu uporabu manjinskih jezika u Hrvatskoj. Ta inicijativa kasnije je proglašena neustavnom.

Županija Broj birača Odaziv % Za % Protiv % Nevažeći %Bjelovarsko-bilogorska županija 101 963 32 102 31,48 22 53970,21 9377 29,21 183 0,57 Brodsko-posavska županija 141 318 46 880 33,17 37 40979,80 9183 19,59 274 0,58Dubrovačko-neretvanska županija 108 560 44 461 40,9634 28677,11 9860 22,18 309 0,70Istarska županija 188 845 59 483 31,50 24 427 41,07 34 63458,23 402 0,68Karlovačka županija 117 383 41 658 35,49%28 63368,73 12 733 30,57 286 0,69 Koprivničko-križevačka županija 95 272 30 944 32,48 21 23268,61 9552 30,87 160 0,52 Krapinsko-zagorska županija 109 529 33 129 30,25 23 75471,70 9147 27,61 225 0,68 Ličko-senjska županija 47 645 12 005 25,20 954479,50 2379 19,82 82 0,68 Međimurska županija 95 996 29 657 30,89 16 13854,42 13 329 44,94 184 0,62 Osječko-baranjska županija 263 073 89 991 34,21 64 07871,20 25 437 28,27 440 0,49 Požeško-slavonska županija 68 364 23 879 34,93 18 82878,85 4886 20,46 165 0,69 Primorsko-goranska županija 268 981 95 735 35,59 44 178 46,15 51 02853,30 502 0,52 Sisačko-moslavačka županija 155 929 46 749 29,98 32 04668,55 14 413 30,83 282 0,60 Splitsko-dalmatinska županija 405 274 176 712 43,60 137 28177,69 38 343 21,70 1015 0,57 Šibensko-kninska županija 106 405 35 360 33,23 26 21674,14 8 915 25,21 219 0,62 Varaždinska županija 146 011 50 226 34,40 30 88561,49 18 985 37,80 337 0,67 Virovitičko-podravska županija 73 296 23 337 31,8417 38074,47 5806 24,88 148 0,63 Vukovarsko-srijemska županija 160 278 49 670 30,99 40 12880,79 9226 18,57 301 0,61 Zadarska županija 165 572 55 922 33,78 42 34275,72 13 169 23,55 408 0,73 Zagrebačka županija 271 178 107 814 39,76 75 27469,82 31 927 29,61 564 0,52 Grad Zagreb 686 646 337 639 49,17 188 75755,90 146 859 43,50 1 661 0,49 hrvatsko iseljeništvo 13 482 13 482 100,00 11 07882,17 2346 17,40 49 0,36 ukupno 3 791 000 1 436 835 37,90946 43365,87 481 534 33,51 8 196 0,57Izvor: Državno izborno povjerenstvo

{| style="width: 100%;" | style="background-color: #75B040; width:65.87%; color: white; text-align: center;" |65,87 % | style="background-color: #f66; width: 33.51%; color: white; text-align: center;"|33,51 % | | style="text-align: center; color:#75B040;" | Za | style="text-align: center; color: #f66;" | Protiv

Odjek