Slavonski Brod grad je u istočnoj Hrvatskoj. Smješten je na lijevoj obali rijeke Save.
Po broju stanovnika drugi je grad u Slavoniji, a šesti u Republici Hrvatskoj.Ovo su najveći gradovi u Hrvatskoj, a jedan je površinom veći i od Pariza Pristupljeno 10. ožujka 2025. Administrativno je i upravno središte Brodsko-posavske županije.
Tijekom Rimskog Carstva grad se zvao Marsonia, a od 1244. do 1945. godine Brod na Savi.
Zemljopis Slavonski Brod nalazi se na sjevernoj (lijevoj) obali rijeke Save na granici s Bosnom i Hercegovinom. Predstavlja čvorište glavnih prometnih pravaca u smjeru zapad-istok i sjever-jug. Kroz Slavonski Brod prolaze željeznička pruga Paneuropski Koridor X i autocesta A3 iz zapadne Europe k Bliskom Istoku, a na rijeci Savi je cestovni most i međunarodni granični prijelaz. Grad je lociran na pola puta između Zagreba i Beograda, na južnom rubu Panonske ravnice, između obronaka Dilja na sjeveru, i rijeke Save na jugu. Tragovi još iz rimskog doba pokazuju da je ovdje oduvijek bio prijelaz preko rijeke. Plovni put rijekom Savom koristi se još od doba Rimljana a paralelno s rijekom Savom se kroz slavonsku ravnicu danas pruža i naftovod.
Stanovništvo Po broju stanovnika Slavonski Brod je osmi u Republici Hrvatskoj i drugi u Istočnoj Hrvatskoj (Slavonija i Baranja). Do 1991. broj stanovnika se povećavao zahvaljujući snažnom rastu gospodarstva (metalna industrija Đuro Đaković, poljoprivredni kombinat Jasinje, drvna industrija Slavonija i Oriolik i ostalo).
Demografski podatci
Podaci 1991.: 57 796 stanovnika, a 2001.: 64 612 stanovnika (od toga 33 727 žena i 30 885 muškaraca). Nakon rata dolazi do porasta zbog velikoga broja prognanika iz Bosanske Posavine te 2005. šire područje grada ima oko 80 000 stanovnika. U gradu ima 59 141 stanovnika, a s onima koji imaju prijavljeno boravište negdje drugdje 60 347 stanovnika. Zajedno s prigradskim naseljima broj stanovnika se penje na 64 612 stanovnika. Slavonski Brod, ako se uzme u obzir uska povezanost sa susjednim naseljima, čini 5. aglomeraciju Hrvatske (124 349).
Naselja i četvrti mini|Vatrogasni dom mini|Strojarski fakultet
Područje grada Slavonskog Broda prostire se na površini od 50.14 km² što čini 2,47% ukupne površine Brodsko-posavske županije.
Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, (Narodne novine br.90/92 i 10/97) grad Slavonski Brod je postao administrativno sjedište Brodsko-posavske županije i obuhvaća danas naselja Slavonski Brod, Brodski Varoš i Podvinje.
Gradske četvrti Slavonskog Broda jesu centar, Plavo Polje, Budainka, Zrinski Frankopan, Mali Pariz, Naselje Andrija Hebrang, Slavonija 1, Slavonija 2, Brodsko Vinogorje, kralja Tomislava, Livada, Matije Ivanića, Marsonia, Bjeliš, Mikrorajon, Kolonija, Jelas, Krajiška, Lutvinka, Brodski Varoš, Podvinje, Šestinac i Marinci.
Uprava Nakon lokalnih izbora (2025.) za gradonačelnika je po 6. put izabran Mirko Duspara iz Nezavisna lista – Mirko Duspara, a njegova zamjenica ostala je Marina Martić Puača.Mirko Duspara danas započinje novi gradonačelnički mandat Pristupljeno 5. lipnja 2025.
Povijest mini|Rimska diploma s antičkim nazivom grada mini|Tlocrt Tvrđave iz 18. stoljeća alt=Članak o imenu grada Slavonski brod iz 1934. god.|mini|Članak o imenu grada Slavonski Brod iz 1934. god. Naselja su na ovom dijelu Hrvatske postojala još u prapovijesno doba što je uvjetovano povoljnim geografskim položajem, ugodnom kontinentalnom klimom, plodnim tlom i blizinom rijeke. Grad je dobio ime Brod koje je isprve simboliziralo mjesto na kojem se dala pregaziti rijeka, a poslije i sredstvo za ostvarivanje istog.
Na sjeveroistočnom dijelu grada, na lokalitetu Galovo relativno nedavno otkriveno je bogato nalazište starčevačke kulture iz ranoga kamenog doba. Osim činjenice, da se radi o najvećem nalazištu iz kamenog doba na području Sjeverne Hrvatske, iznimno je bitno naglasiti da pronađeni materijalni ostaci potvrđuju 8000 godina staro naseljavanje Broda.
Znanstvenici procjenjuju da je riječ, ne samo o najstarijim dokazima naseljavanja grada, nego, općenito, i o tragovima najstarijeg naselja u cjelokupnoj Hrvatskoj. Nalazište karakterizira više osobitosti, zbog kojih privlaći pažnju stručnjaka. Jedna od njih je i prvi put u Europi pronađena zemunica za ukop, posebno sagrađena. Ona je ograđena drvenom ogradom sa žrtvenikom i preko 20 kamenih sjekira. Zanimljivi su i ostaci ovdje pronađenih kostura, gdje je jedan pokopan bez glave, dok kod drugog na lubanji nedostaje lice, što znanstvenike upućuje na postojanje kulta lubanje i žrtvene obrede. Prema nalazima s još nekih lokaliteta, stručnjaci smatraju da se na gradskom području vjerojatno nalazilo dosta veliko prapovijesno naselje.
Kroz povijest je lokacija grada Slavonskog Broda bila dobro nastanjena, a prva povijesna naseobina na tom mjestu datira iz rimskih vremena, o čemu svjedoče arheološki nalazi iz tog doba, po imenu Marsonia. Do danas nije utvrđeno je li Marsonija bila samo poštanska stanica i prenoćište ili i čitava naseobina.
Na poznatoj Peutingerovoj tabli je Marsonija označena kao Marsonie, a u djelu Notitia dignitatum zapisana je kao Auxilia Ascaria Tauruno sive Marsonia.
S problematikom ubikacije Marsonije bavili su se već izdavači Ptolomejeve Geografije u 16. stoljeću. U tom pogledu bilo je različitih mišljenja. Prvi geograf iz 16. stoljeća koji je odredio položaj Marsonie na lokalitetu Broda bio je Abraham Ortelius, koji je u svom atlasu Theatrum orbis terrarum (Antwerpen 1590) objavio kartu na kojoj je pokušao rekonstruirati i ubicirati sve antičke nazive panonskih i ilirskih naselja. On je Marsoniju smjestio na Savi upravo tamo gdje se danas nalazi Brod.
Na već spomenutoj Peutingerovoj tabli se najbolje vidi da je Marsonija ležala neposredno uz rijeku Savu, na mjestu gdje je rimska cesta prelazila preko spomenute rijeke. Od naših stručnjaka prvi koji je utvrdio da je Marsonija (originalno MARSVNNIA) bila na lokaciji Broda bio Matija Petar Katančić. Nakon toga, ova je činjenica opće prihvaćena u znanosti.
Nakon Marsonije na lokacija grada su se nastanili Slaveni u 6. stoljeću nove ere. Samo ime grada se prvi puta spominje u povelji ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV. 1224. godine. Kroz kasni srednji vijek i glavninu novog vijeka Slavonski Brod je bio važna utvrda u Vojnoj krajini, seriji utvrđenja na granici Austrije s Turskim carstvom. Utjecaj Turaka na ovom prostoru je dominantan sve do kraja 17. stoljeća kada se situacija mijenja osvajanjem teritorija od strane Austro-Ugarske monarhije. Osim obrambene uloge, u gradu se u to vrijem razvijaju i sitni obrt i trgovina, a od najranijeg doba duhovnu službu vrše Franjevci pod čijim utjecajem se razvijaju prosvjeta i kultura. Od 1244. do 1945. godine grad nosi ime Brod na Savi. Tragovi još iz rimskog doba pokazuju da je ovdje oduvijek bio prijelaz preko rijeke.
U 20. stoljeću Slavonski Brod je iskusio nekoliko perioda brzog rasta, kao prometni i industrijski centar. Zbog naglog gospodarskog razvitka dvadesete godine 20. stoljeća se nazivaju zlatnim dobom Broda. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije grad mijenja ime iz Brod na Savi u Slavonski Brod.
Drugi svjetski rat Grad je teško stradao u nemilosrdnim savezničkim razaranjima 1945. godine. Slavonski Brod (za NDH se zvao Brod na Savi) je bio vrlo važan kao strateško i prometno mjesto za NDH i Osovinske sile. Od hrvatskih gradova samo je Zadar toliko stradao u završnim akcijama Saveznika. Više od 80% građevina je bilo uništeno u savezničkim bombardiranjima pri čemu su uništene i građevine iz vremena Austro-Ugarske od iznimne kulturno – povijesne i urbanističke vrijednosti.Studenti.math.hr - Slavonski Brod
Domovinski rat mini|Spomenik poginulim braniteljima u Domovinskom ratu s područja bivše općine Slavonski Brod.
Teška ga je sudbina zadesila za vrijeme Domovinskog rata za osamostaljenje Republike Hrvatske, kada je pretrpio strahovita razaranja iz susjedne Bosne i Hercegovine od strane JNA. Slavonski Brod je bio vrlo važan i srpskom agresoru zbog svog geopolitičkog položaja. Po nekim stručnjacima Brod je drugi najteže stradali hrvatski grad poslije Vukovara. U prosjeku je dnevno samo u Slavonskom Brodu kao posljedica velikosrpske agresije ginulo petero ljudi.Hrv. institut za povijest Hrvatski institut za povijest - Predstavljena knjiga prof. dr-a Mirka Valentića Rat protiv Hrvatske 1991.- 1995., 8. lipnja 2010., govor povjesničara Mate Artukovića U napadima je ukupno ubijeno 29-ero djece. Poznat je velikosrpski teroristički topnički napad od 16. srpnja 1991., kad su bosanski Srbi granatom pogodili slavonskobrodski izbjeglički centar, pri čemu su ubili 12 osoba, a 60-ak ranili.HIC Dom i svijet br.434 - Na današnji dan
Pri gotovo svakodnevnom granatiranju Slavonskog Broda od neprijateljskih granata stradale su 182 osobe od kojih je 28-ro djece.Slavonski Brod u Domovinskom ratu - Željko Mužević Od svibnja 1992. do 1995. ranjeno je 969 hrvatske djece. Uglavnom su uzroci ranjavanja bile eksplozije ili prostrijeli za vrijeme topničkog ili zračnog napada. Među djecom ima 90 teških invalida. Marina Ajduković - Djeca rata u Hrvatskoj
Zanimljivo je da je rat u Slavonskom Brodu trajao u vrijeme kada nisu postojale vojne akcije JNA u drugim gradovima istočne Hrvatske. Grad se tijekom poratnih '90-ih postupno oporavljao i obnavljao te nastojao dobro povezati, gospodarski i prometno s ostalim dijelovima Hrvatske što je uvijek bilo primarno za Brod, a i radilo se na obnavljanju industrijskih pogona, koji su svojevremeno zapošljavali većinu stanovnika.
Slavonski Brod i okolica su dali obol u obrani i oslobađanju i drugih dijelova Hrvatske. U operaciji Maslenica su podnijeli veliki teret, braneći tek oslobođeni Kašić, ključno mjesto za obranu Zadra. U samo jednoj noći (1. na 2. veljače) su u području sela Kašića ili njegove okolice poginula 23 pripadnika brodske 3. bojne Kobre iz sastava 3. gardijske brigade Kune.Petar Vulić: Operacija Maslenica - bitka svih bitaka (3): Bez Domovinskog rata ne bi bilo ni Hrvatske, Fokus, Zagreb, br.458/2009., 20. veljače 2009. str. 25SB portal Kašić noćas ne smije pasti, 22. siječnja 2010., pristupljeno 17. travnja 2010. Danas Danas je Slavonski Brod prometni grad na auto-cesti koja povezuje Središnju Europu s Malom Azijom. Kao administrativni centar Županije i industrijski centar, Slavonski Brod i dalje raste i razvija se, pogotovo u posljednjih desetak godina.Iako se naglasak razvitka u posljednje vrijeme stavlja u razvijanje turizma i uslužnih djelatnosti,Brod je uvijek bio i uvijek će biti industrijski grad i njegova budućnost je upravo u tom sektoru te je potrebna daljna modernizacija brodskih tvornica i industrije.
Gospodarstvo
Industrija Slavonski Brod ima razvijenu industriju, iako je ona zbog rata i lošeg prijelaza iz planskog gospodarstva u kapitalističko tržišno gospodarstvo opadalo niz godina. Početkom 2000-ih stanje u gospodarstvu na području Grada Slavonskoga Broda ide na bolje. Najpoznatija tvrtka je brodski holding Đuro Đaković koji je u svojim zlatnim vremenima, posebno tijekom 1970-ih i 1980-ih, zapošljavao između 11.000 i 13.000 radnika. Proizvodi ove tvrtke su: željeznička vozila, industrijska postrojenja, poljoprivredni strojevi, mostovi, auto dijelovi, borbena vozila i njihovo održavanje poput tenka Degman, vozila Patria AMV, M2 Bradley i drugi. Osim Đure Đakovića, u gradu djeluju ili su djelovale brojne druge značajne tvrtke poput: Andritz TEP, Basch-Mont, Brod-plin, Simplex, Slavonija DI, Vindon, Hidromont, Kožul, PZC Brod, Rio-pak i druge.
Poljoprivreda Važna je i poljoprivreda i uzgoj voća, a dobro se razvija i prehrambena industrija, upravo idealna za ovo područje. Brodski kraj poznat je po proizvodnji iznimno kvalitetnih vrsta vina. Na području grada postoji nekoliko vrlo uspješnih proizvođača vina, koji svoje proizvode i izvoze.
Promet