Hebrejski kalendar (הלוח העברי) ili židovski kalendar je godišnji kalendar koji se koristi u judaizmu. On određuje dane židovskih praznika, prikladne dijelove Tore za javna čitanja, Yahrzeite (nadnevke tugovanja za preminulim rođacima), i specifične dnevne psalme koji se čitaju. Također je u službenoj uporabi u državi Izraelu. Koristila su se dva najvažnija oblika kalendara: opservacijski oblik koji se koristio prije uništenja Drugog hrama godine 70. po. Kr., i temeljen na promatranju mjesečevih mijena, te oblik zasnovan na pravilima kojeg je prvi opisao Majmonid 1178. godine, a koji je usvojen u prijelaznom razdoblju između 70. i 1178. godine.
"Suvremeni" oblik je lunisolarni kalendar temeljen na pravilima, sličan kineskom kalendaru, koji mjeri mjesece definirane prema mjesečevim ciklusima kao i godine mjerene u sunčevim ciklusima, te različit od čisto lunarnog islamskog kalendara i gotovo čisto solarnog gregorijanskog kalendara. S obzirom na oko 11 dana razlike između dvanaest lunarnih mjeseci i jedne solarne godine, kalendar se ponavlja u metoničkim 19-godišnjim ciklusima od 235 lunarnih mjeseci, s dodatnim lunarnim mjesecom koji se dodaje svake dvije ili tri godine, odnosno sedam puta svakih 19 godina. Kako se hebrejski kalendar razvio u oblasti istočno od Sredozemlja, referencije na godišnja doba se odnose na vrijeme i klimu sjeverne polutke.
Od 5. rujna 2013., (tj. večeri 4. rujna) do večeri 24. rujna 2014. teče 5774. godina A. M.
Struktura
Hebrejski kalendar je lunisolarni kalendar, ili "fiksna lunarna godina"; sastoji se od 12 lunarnih mjeseci od 29 ili 30 dana; interkalarni lunarni mjesec (trinaesti) se dodaje 7 puta u svakih 19 godina (svake dvije ili tri godine), kako bi se 12 lunarnih mjeseci sinkroniziralo s, nešto duljom, solarnom godinom. Svaki hebrejski lunarni mjesec počinje s mladim mjesecom; prvobitno je morao biti opažen srp mladog mjeseca, o čemu su svjedočili očevici, ali se doba mladog mjeseca sada određuje matematički.
Istodobno teče tjedni ciklus, što odgovara sedmodnevnom razdoblju iz Knjige Postanka, u kojem je stvoren svijet. Imena dana u tjednu su, kao i u priči iz Postanka, jednostavno broj dana unutar tjedna, pri čemu je Šabat (Shabbat - subota) sedmi dan. Hebrejski dani teku od jednog zalaska Sunca do drugog, što znači da standardno vrijeme i vremenska zona nemaju mjesta u hebrejskom kalendaru.
Dvanaest redovnih mjeseci su: Nisan (30 dana), Ijar (Iyar, 29 dana), Sivan (30 dana), Tamuz (Tammuz, 29 dana), Av (30 dana), Elul (29 dana), Tišri (Tishrei, 30 dana), Hešvan (Cheshvan, 29 ili 30 dana), Kislev (29 ili 30 dana), Tevet (29 dana), Ševat (Shevat, 30 dana) i Adar (29 dana). U prijestupnim godinama postoji još i mjesec Adar I (30 dana), koji se umeće nakon Ševata, pa se redovni mjesec Adar označava kao "Adar II".
Prvi mjesec godine je nisan. Petnaesti dan nisana je početak praznika Pesah (Pesach, ili Pasha), što bi odgovaralo punom Mjesecu u kalendarskom mjesecu nisanu. Pesah je proljetni festival, povezan sa žetvom ječma, pa je umetan interkalarni mjesec kako bi se to održalo. Najkasnije od 12. stoljeća to je određivano matematički, ali tradicija drži da prije toga 1. nisana nije počinjao ako ječam nije bio zreo (moglo je biti promatrano i voće na drveću, a i sama ravnodnevnica); u protivnom bi bio umetan interkalarni, trinaesti, mjesec.Ječam je morao "klasati" (biti zreo) kako bi se po Zakonu mogli ponuditi klasovi kao prvi plodovi. Ovim je također pretpostavljeno da ciklus počiva na godišnjim dobima sjeverne polutke.
Iako Biblija označava ovaj mjesec (ne nazivajući ga Nisan) kao prvi mjesec godine, praznik početka godine Roš Ašana (Rosh Hashanah, "Glava godine", odn. "Početak godine") se u stvari slavi na početku sedmog mjeseca, koji se danas zove Tišri, pa većina Hebreja danas vidi Tišri kao de facto početak godine. Premda se u Tori spominje ovaj praznik, nije bio smatran početkom godine, nego više praznikom za osvrt i sjećanje.
Izvori i povijest
Tora (Torah) sadrži nekoliko zapovijedi u vezi održavanja kalendara i lunarnog ciklusa.
Dan
Dan je najmanja jedinica hebrejskog kalendara. Uglavljen je po uzoru na priču iz Postanka i nema fiksnu duljinu. Na osnovi iskaza "...bi večer i bi jutro...", hebrejski dan teče od zalaska Sunca (početak "večeri") do sljedećeg zalaska. U ovom obrascu nema ure, pa se koristi građansko vrijeme. Premda građansko vrijeme uključuje lokalno usvojene konvencije, poput vremenskih zona i ljetnog vremena, njima u hebrejskom sustavu nema mjesta. Građansko vrijeme se koristi samo kao referentna točka u izrazima kao: "Šabat počinje u toliko-i-toliko sati". Stalna progresija zalaska Sunca oko planeta i sezonske promjene dovode do postupnih promjena vremena od dana do dana, koje potječu od vidljivih astronomskih pojava (zalazak Sunca), a ne ljudskih zakona i konvencija. Umjesto konvencije međunarodne datumske granice koristi se jeruzalemski antimeridijan - 35° 13’ istočno od početnog meridijana.
Tjedni
Hebrejski kalendar slijedi sedmodnevni tjedni ciklus, koji teče istodobno ali neovisno od mjesečnog i godišnjeg ciklusa. Imena dana su jednostavno redni broj dana u tjednu. Na hebrejskom ova imena mogu biti skraćena uporabom numeričke vrijednosti hebrejskih slova, npr. יום א׳ (Dan 1., ili Jom Rišon (hebrejskiיום ראשון): Jom Rišon (Yom Rishon) (יום ראשון), skr. יום א׳ = "prvi dan" = Nedjelja Jom Šeni (Yom Sheni) (יום שני), skr. יום ב׳ = "drugi dan" = Ponedjeljak Jom Šliši (Yom Shlishi) (יום שלישי), skr. יום ג׳ = "treći dan" = Utorak Jom Revi'i (Yom Reviʻi) (יום רבעי), skr. יום ד׳ = "četvrti dan" = Srijeda Jom Hamiši (Yom Chamishi) (יום חמישי), skr. יום ה׳ = "peti dan" = Četvrtak Jom Šiši (Yom Shishi) (יום ששי), skr. יום ו׳ = "šesti dan" = Petak Jom Šabat (Yom Shabbat) (יום שבת ili češće שבת - Shabbat), skr. יום ש׳ = "Dan Šabata (Dan odmora)" = Subota
Imena dana su također nazvana po uzoru na priču iz Postanka: "... i bi večer i bi jutro, dan jedan"
Šabat ima posebno mjesto u tjednom ciklusu. Ima više posebnih pravila u vezi s njim, o kojima se raspravlja u istoimenom talmudskom traktatu.
Riječ "Šabat" na hebrejskom (שַׁבָּת) također može značiti "(talmudski) tjedan",Npr. prema Morfix מילון מורפיקס, Morfix Dictionary , koji počiva na rječniku Rav Milim profesora Yaakov Choeka. Ali riječ sa značenjem netalmudskog tjedna je שָׁבוּע (shavuʻa), prema istom "מילון מורפיקס". tako da u obrednoj liturgiji fraza kao "Yom Reviʻi bəShabbat" znači "četvrti dan u tjednu".Npr. kada se govori o dnevnom psalmu koji se krasnoslovi u jutarnjoj molitvi Šaharit.
Značaj lunarnih mjeseci
Biblija (Brojevi 10:10) naglašava značaj mladog, tj. novog Mjeseca, a time i lunarnih mjeseci, "...trubit ćete u trube u dane veselja, na praznike svoje, na nov mjesec, prinosit ćete žrtve svoje paljenice i žrtve svoje zahvalnice..." (prijevod dr. Lujo Bakotić, podvukao prir.). Slično stoji u Brojevima 28:11: "Početkom mjeseca svojih prinosit ćete Gospodinu na žrtvu paljenicu...".
U svom djelu Mishneh Torah iz 1178., Maimonides uključuje poglavlje "Posvećivanje novog Mjeseca", u kojem razmatra kalendarska pravila i njihovu osnovu po Svetom pismu. On zamjećuje: Za koliko solarna godina nadmašuje lunarnu godinu? Za oko 11 dana. Zato, kada god se ovaj višak nagomila na oko 30 dana, ili malo više ili manje, dodaje se jedan mjesec i učinjeno je da se ta godina sastoji od 13 mjeseci i ovo je tzv. embolizmička (prijestupna) godina. Jer se godina ne može sastojati od 12 mjeseci i toliko-i-toliko dana, jer je rečeno: svih mjeseci u godini (Brojevi 28:14), što ukazuje kako bismo trebali računati godinu po mjesecima, a ne po danima"Sanctification of the New Moon. Translated from the Hebrew by Solomon Gandz; supplemented, introduced, and edited by Julian Obermann; with an astronomical commentary by Otto Neugebauer. Yale Judaica Series, Volume 11, New Haven: Yale University Press, 1956
Mjeseci 250px|thumb|right|Mozaički pod s prikazom zodijaka u sinagogi iz 6. stoljeća, Beit Alfa, Izrael Biblijske reference na prethebrejski kalendar uključuju deset mjeseci koji su identificirani brojem, a ne imenom. U dijelovima Tore koji se bave Noom (konkretno Postanak 7:11, 8:4-5 i 8:13-14), implicirano je da su mjeseci dugi trideset dana.Kaže se da je potop počeo sedamnaestog dana drugog mjeseca, da je voda opadala nakon 150 dana i da se Arka zaustavila sedamnaestog dana sedmog mjeseca na Araratu, što daje interval od 150 dana i pet mjeseci, tj. 30 dana po mjesecu Ne ukazuje se na ukupan broj mjeseci u godišnjem ciklusu.
U dijelovima Hebrejske biblije (Tanakh) prije Babilonskog progonstva imenovana su samo četiri mjeseca: Aviv ("proljeće", što je vjerojatno prvobitno značilo "zrenje ječma"; prvi mjesec, današnji Nisan), Ziv (ili Zif - 1 Kraljevi 6:1 - "svetlost"; drugi mjesec, današnji Ijar), Ethanim ("snažno", u množini, vjerojatno se odnosile na jake kiše; sedmi mjesec, današnji Tišri), spominje se u Prvoj Knjizi o kraljevima 6:38, kao i Bul (ili Vul, osmi mjesec, danas Marhešvan). Sva ova imena su kanaanitska, barem dva su feničanska (sjevernokanaanitska).
Prema Knjizi Izlaska (Egzodus), prva zapovijed koju je hebrejski narod dobio kao nacija, bila je odrediti mladi, novi, mjesec. Izl. 12:2 tvrdi: "Ovaj mjesec bit će za vas prvi mjesec, bit će za vas prvi mjesec u godini". Ponavljanje zakona 16:1 spominje konkretan mjesec: "Drži mjesec klasja i svetkuj Pashu u slavu Gospodina, jer te je mjeseca klasja Gospodin, Bog tvoj, izveo iz Egipta, noću".
Tijekom Babilonskog ropstva, koje je počelo 586. pr. Kr., Židovi su prihvatili babilonska imena za mjesece, koja su još u uporabi. Babilonski kalendar je također bio lunisolarni kalendar, podrijetlom iz starog Sumera.
Hebrejska imena mjeseci i romanizirana transliteracija mogu se donekle razlikovati, kao što vrijedi za כסלו / Kislev ili חשוון / Marheshvan: ovdje navedene hebrejske riječi su one koje se često mogu videti, npr. u novinama. Nazivi iz ovog kalendara se mogu sresti i u arapskim i turskim nazivima za neke mjesece gregorijanskog kalendara.
+ Hebrejska imena mjeseci s njihovim babilonskim analozima Br. Hebrejski Tiberijski Akademija Uobičajeno/drugo Duljina,dana Babilonski Praznici/Značajni dani Primjedbe 1 נִיסָן Nīsān Nisan Nissan 30 Nisanu Pasha Aviv i Nisan u Starom zavjetu. 2 אִיָּר / אייר ʼIyyār Iyyar Iyar 29 Ayaru Lag B'Omer ili Lag LaOmer Ziv u S.Z. 3 סִיוָן / סיוון Sīwān Siwan Sivan 30 Simanu Šavuot 4 תַּמּוּז Tammūz Tammuz Tamuz 29 Du'uzu 17-ti Tamuza 5 אָב ʼĀḇ Av Ab 30 Abu Tisha B'AvTu B'Av 6 אֱלוּל ʼĔlūl Elul Elul 29 Ululu 7 תִּשׁרִי Tišrī Tishri Tishrei 30 Tashritu Roš AšanaJom KipurSukotŠmini AceretSimhat Tora Eitanim u S. Z. Današnji 1. mjesec 8 מַרְחֶשְׁוָן / מרחשוון Marḥešwān Marẖeshwan Marcheshvan 29 ili 30 Arakhsamna Često skraćeno u Hešvan. Bul u S. Z. 9 כִּסְלֵו / כסלוו Kislēw Kislew Kislev, Chisleu 30 ili 29 Kislimu Hanuka Piše se i Chislev. 10 טֵבֵת Ṭēḇēṯ Tebeth Tevet 29 Tebetu Deseti Teveta 11 שְׁבָט Šəḇāṭ Shevat Shvat, Shebat 30 Shabatu Tu B'Shevat 12* אֲדָר א׳ ʼĂḏār Adar I* 30 Adaru Purim (neprijestupne godine) *Samo u prijestupnim godinama. 12 / 13* אדר / אדר ב׳ Adar / Adar II* 29 Purim
Sažeto rečeno, u kratkoj, chaser (haser), godini, Kislev i Hešvan oba imaju 29 dana. U redovnoj, kesidran godini, Kislev ima 29, a Hešvan 30 dana. U punoj, maleh (male), godini, Kislev i Hešvan oba imaju 30 dana.
Postoje još i kalendarska pravila kojima se osigurava da Roš Ašana ne pada u nedjelju, srijedu ili petak. Ovim se osigurava da Jom Kipur (Yom Kippur, deseti dan mjeseca Tišri) nije odmah uz Šabat (subotu), što bi moglo stvoriti praktične teškoće, i da Ošana Raba (Hoshana Rabbah, sedmi dan festivala Sukot i 21. dan mjeseca Tišri) nije na Šabat, u kojem bi slučaju neke ceremonije bile izgubljene na godinu dana.
Prijestupni mjeseci