Dok danas mnogi slavenski jezici koriste latinske nazive za mjesece u godini prema gregorijanskom kalendaru, postoji i skup starijih naziva za dvanaest mjeseci koji se razlikuju od latinskih jer su slavenskog podrijetla. U nekim jezicima, poput srpskog, ti su tradicionalni nazivi danas arhaični i rijetko se koriste.
Izvorni nazivi mjeseci u slavenskim jezicima usko su povezani s prirodnim pojavama, poput vremenskih obrazaca i uvjeta tipičnih za određeno razdoblje, kao i s poljoprivrednim aktivnostima.
Mnogi mjeseci imaju više alternativnih naziva u različitim regijama; s druge strane, jedan „slavenski naziv” može odgovarati različitim „rimskim nazivima” (za različite mjesece, obično uzastopne) u različitim jezicima.
Usporedna tablica Slavenski nazivi mjeseci očuvani su kod brojnih slavenskih naroda u različitim jezicima. U nekim od tih jezika standardni nazivi mjeseci su mješoviti, uključujući nazive pod utjecajem germanskog kalendara (osobito u slovenskom, lužičkosrpskom i polapskom) ili posuđenice iz gregorijanskog kalendara (osobito u poljskom i kašupskom), no ipak su ovdje uključeni.
U latvijskom i litavskom jeziku očuvani su baltički nazivi mjeseci, koji se djelomično podudaraju sa slavenskima, što upućuje na to da neki od tih naziva možda potječu iz vremena baltoslavenskog jezičnog jedinstva. Latvijski i litavski nazivi također su prikazani u ovoj tablici radi usporedbe.
Riječi su obojene prema etimologiji.
+ Usporedba tradicionalnih naziva mjeseci u slavenskim jezicimaHauptova Z., editor (1958–1997) Slovník jazyka staroslověnského (Lexicon linguae palaeoslovenicae), Prague: Euroslavica Jezik Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni ProsinacBjeloruskiстудзеньлютысакавіккрасавікмай*чэрвеньліпеньжнівеньверасенькастрычніклістападснежаньтравеньUkrajinskiсіченьлютийljutyjберезеньквітеньчервеньлипеньсерпеньвересеньжовтеньлистопадгруденьлютень Rusinskiлютыйцвітеньжолтень' Ruski (pravopis prije 1918.), arhaizmiсеченьлютеньберезозоцветень(цвѣтень)липец(липецъ)листопад(листопадъ)груденьстудень Staroruskiстоудѣньснежѣньсоухїйберѣзолътравѣньчѣрвѣньлипѣньсѣрпѣньверсѣньосеньлистопадъгроудѣнь StaroslavenskiпросиньцьсѣчьнъсоухъбрѣзьнътрѣвьнъизокъчръвлѥнꙑизаревъроуинълистопадъгроудьнъстоуденъBugarskiarhaizmiсеченлютисухибрезентревенизокчервензаревруенлистопадгруденпросинецMakedonskiarhaizmiколожегсечкоцутартревен косаржетварзлатецжитаргроздоберстуденснежникSrpskiarhaizmiдерикожаderikožaлажитраваlažitravaцветањcvetanjтрешњарtrešnjarжетварžetvar гумникgumnikколедар*koledar*HrvatskisiječanjveljačaožujaktravanjsvibanjlipanjsrpanjkolovozrujanstudeniprosinacSlovenskiarhaizmiprosinecsvečansušecmali travenveliki travenrožnikmali srpanveliki srpankimavecvinotoklistopadgrudenSlovačkiarhaizmiveľký sečeňmalý sečeňbrezen(brezeň)duben(dubeň)květen(kveteň)lipen(lipeň)klasen(klaseň)srpen(srpeň)malý rujenveľký rujenmrazen(mrazeň)ľadeňsečeňČeškiledenúnorbřezenčervenčerveneczáříříjenprosinecPoljskistyczeńlutymarzec*kwiecieńmaj*czerwieclipiecsierpieńwrzesieńpaździernikgrudzieńbrzezień (arhaizam)trawień (arhaizam)łżykwiat (arhaizam)Kašupskistëcznik gromicznikstrëmiannikłżëkwiat môj*czerwińclëpińc zélnikséwnikrujanlëstopadnikgòdniklutikwiecéń miodownikserzpiéńwrzeseńpazdzérznikgrëdzéń Gornjolužičkosrpskiarhaizmiwulki róžkmały róžknalětnikjutrownikróžowniksmažnik pražnikžnjencpožnjencwinowcnazymnikhodownik Donjolužičkosrpskiarhaizmiwezymskiswěckownypózymskijatšownikrozhelonysmažkižnjojskijacmjeńskiwinski młośnyzymskiPolapskiizumrli jezikledemånrüzaczürmånchåidemånlaisemånpąťustemånzeminikhaimånjisinmånvaińamånzaimamåntrübnemånLitavskineslavenski jeziksausisvasaris kovas balandis gegužėbirželislieparugpjūtisrugsėjisspalislapkritisgruodisLatvijskiarhaizmi, neslavenski jezikziemassvečusērsnusululapuzieduliepurudzuviršu(silu)veļusalnas vilku * – riječ koja nije slavenskog ili baltičkog podrijetla
Izvori
Kategorija:Kalendar Kategorija:Slaveni