mini|Bartolo Ushigua, Zaparo Záparo (Zápara) je neveliko Zaparoan pleme ili grupa plemena američkih Indijanaca nastanjenih u ekvadorskom dijelu bazena Amazone, te u susjednim predjelima Perua. Naziv Záparo označava jednu vrstu košare, i nije u srodstvu s njihovim vlastitim nazivom "Zápara" koji označava 'čovjeka iz šume' ("person of the forest"), odnosno značilo bi 'šumski narod'. Zaparo Indijanci bijahu u vrijeme dodira sa zapadnom civilizacijom moćan narod, od kojih 200,000 duša i 39 raznih plemena, da bi im broj danas spao na oko 200 osoba u Ekvadoru i susjednom Peruu. Također oko 100-200 pripadnika njihovih plemena Arabelas i Iquitos raspršeno je u susjednom Peruu.
Jezik zaparo pripada porodici Zaparoan ili Zaparan kojoj je i dao svoje ime.
Plemena:
1. Coronadoan: Coronado (Peru; Ecuador ?), río Bobonaza, Peru. Služe se s više dijalekata: Chudavina Miscuara Tarokeo Oa río Bobonaza, (Peru)
2. Andoan. Peruanski departman Loreto. : Andoa (Peru; Ecuador ?), río Pastaza i río Morona, Guallpayo, Guasaga, Murato
Gae (Gaye, Siaviri). río Tigre i río Bobonaza,
Semigae (Shimigae) Curaray. Govore dijalektima Aracohor Comacor Ichocomohor Itoromohor Maithiore Mocosiohor Usicohor
Iquito (Ikito, Amacarora, Kiturran, Puca-uma) Iquito. -Peruanski departman Loreto, u provinciji Maynas, río Pintoyacu. Sebe zovu Jakenomi, Akenóini ili Paratacay. Od Shimigaye zvani Amacacore, i Quiturra, Quituranos od Yameo Indijanaca. Maracana (Cahuarana, Moracano, ¿cahuarano?). Potomci su starih Moracano Indijanaca s rijeke río Nanay. 1,000 (1925) Auwe (Auve)
Asaruntoa (¿?)
3 Zápara: Zápara. Zovu se i Sapara, Kayapwe, Záparo. U ekvadorskoj provinciji Pastaza, na ríos Curaray, i Bobonaza. Curaray Manta Matagen Muegano Nushino Rotuno Supinu Yasuni Konambo.- río Conambo
4 Arabela (Tapweyokwaka, Chiripuno). Peruanski departman Loreto. Etnički 300 (1989) Arabela
5. Omurano: Pinche, Roamaina, Zapa (Peru) ← s rezervom. Moguće samostalna porodica Omurano ili Mayna.
6 Abijira. Neklasificirani.
Kultura
Zaparosi naseljavaju kraj uz rijeke Curacay i Napo te na donjem toku Aguarica. Oni su visoki i robustni, svjetle puti, prominentnog nosa, a ponekad mogu imati i plave oči. Odjeća muškaraca sastojala se od ogrtača nalik ponču a kod žena rojta koja sakriva spolovilo. Kuće im bijahu natkrite krovinjare bez zidova. Od oružja služili su se lukom i strijelom, kopljima i puhaljkama s otrovnim strelicama. Življahu od lova i sakupljanja hrane, te uzgoja slatkog krumpira i banana.
Prema njihovom vjerovanju svaki čovjek ima četiri duše, od kojih tsawanu nuki (u jeziku sapara) ili aya (u kichwa) nakon smrti može otići na drugi svijet, ali i ostati na zemlji gdje može praviti buku ili izazvati kakvu štetu i plašiti ljude. Ostale tri duše su yanukua nuki (Sapara) ili indi rikuna (Kichwa), sjena od sunca; 2. kashihua nuki (Sapara) ili killa kuichik (u Kichwa) duga od mjesec; i 3. kaushina nuki (Sapara) mangata ricurina (Kichwa) ili odraz u loncu.Sápara: Los aritiakus
Izvori
Vanjske poveznice
Ecuador Zaparos Indigene Gemeinschaften im Amazonasgebiet Ecuadors Equateur: le dernier chaman zapara The Zapara People of the Ecuadorian Amazon La Nacionalidad Zápara
Kategorija:Zaparoan Kategorija:Ekvadorski Indijanci Kategorija:Peruanski Indijanci