Kronologija starog Rima

Povijest starorimske države od 753. pr. Kr. do 476. godine pripada razdoblju antike. Dijeli se na ova razdoblja:

Rimsko Kraljevstvo

Rim je nastao u željeznom dobu kao skupina koliba smještenih na Palatinu i ostalim brežuljcima (9. stoljeće pr. Kr.), a veliko Rimsko Carstvo vuče korijene iz ratničko-ratarskog društva. Rim je velikom rijekom Tiber, i lukom u centru grada, bio povezan s morem preko kojeg je bio u doticaju s raznim kulturama. Za osnivanje Rimskog kraljevstva uzima se često godina 753. pr. Kr. i legenda o prvom kralju Romulu koji Rim naziva po svom bratu blizancu Remu kojeg je ubio u borbi za vlast.

Rimsko Kraljevstvo (753. pr. Kr. – 510. pr. Kr.), kada u gradu Rimu vladaju rimski kraljevi. 753. pr. Kr., 21. travnja – Romul prema legendi osnovao Rim 753. pr. Kr. – 715. pr. Kr. – vladavina kralja Romula (prvi rimski kralj) 715. pr. Kr. – 673. pr. Kr. – vladavina Nume Pompilija; osnutak Senata i svećeničkog kolegija 673. pr. Kr. – 642. pr. Kr. – vladavina Tula Hostilija i izgradnja Curia Hostilia (zgrada Senata) 642. pr. Kr. – 617. pr. Kr. – vladavina Anka Marcija Oko 640. pr. Kr. je sagrađen Rimski forum, tada nastaje i posebna rimska abeceda koja korijene vuče iz grčkog alfabeta. 617. pr. Kr. – 578. pr. Kr. – vladavina etruščanina Tarkvinija I.; izgradnja Circus Maximus 578. pr. Kr. – 534. pr. Kr. – vladavina Servija Tulija; određene svete granice grada Rima – Pomerium 534. pr. Kr. – 509. pr. Kr. – vladavina posljednjeg rimskog kralja Tarkvinija II. Oholog; izgradnja hrama Jupiter Optimus Maximus

Rimska Republika

mini|200px|Lucije Junije Brut, osloboditelj Rimljana, brončana bista iz 3. st. pr. Kr., Rim. Rimska Republika (509. pr. Kr. – 30. pr. Kr.), kada Rim pod vodstvom senata kao grad i država uspijeva zavladati cijelim Apeninskim poluotokom, Sredozemljem, sjevernom Afrikom i dijelovima Azije. Rimska republika je stvorena nakon izgona Tarkvinijevaca (Lucije Tarkvinije Oholi, posljednji rimski kralj, 509. pr. Kr.). Vlast u državi preuzima Senat, patricijsko vijeće staraca koje godišnje prima dva nova konzula. U opasnim vremenima može se imenovati diktator na šest mjeseci, koji za vrijeme svoje vladavine može donositi odluke za dobro naroda. Plebejci su bespravni stanovnici, niži stalež, Rima. Doba rane Rimske Republike (509. pr. Kr. – 351. pr. Kr.) 509. pr. Kr. – prvi konzuli su bili Lucije Junije Brut i Lucije Tarkvinije Kolatin. 508. pr. Kr. – uprava pod Pontifex Maximusom (visokim svećenikom). 496. pr. Kr. – bitka kod Regilskog jezera (Lago Reggilo) protiv latinskih legija. Pobjeda Rimljana. 494. pr. Kr. – prvi secessio plebis. 493. pr. Kr. – Savez s federacijom latinskih gradova. 450. pr. Kr. – drugi secessio plebis. 450. pr. Kr. – Decemvir objavljuje Zakon dvanaest tablica rimskog prava. rimska vlada desetorice nalaže da se važeći zakoni napišu na 12 ploča i javno izlože da bi se spriječila samovolja pri donošenju presuda. Postepeno i plebejci dobivaju pristup u više državne službe (← 445. u Rimu je zakonski dopušteno sklapanje brakova između patricija i plebejca). Odstranjivanjem unutarnjih napetosti raste vojna snaga Rima, tako da on utvrđuje svoju prevlast u savezu latinskih država. 447. pr. Kr. – Tribunska skupština. 443. pr. Kr. – Centurijska skupština. 406. pr. Kr. – 396. pr. Kr. – rat s etrurskim gradom Vejom (Vei). Posljednji ostaci etrurskog naroda potpadaju 250. pr. Kr. pod rimsku vlast; s ostalim pobijeđenim latinskim plemenima Rim sklapa saveze u kojima je on dominantan. Datoteka:Dying gaul.jpg|mini|200px|Umirući Gal, skulptura sa Zeusovog hrama u Pergamu, danas u Muzeju Capitolino u Rimu.]] 390. pr. Kr. – bitka na rijeci Aliji protiv Gala. Gali razaraju i pljačkaju Rim. 367. pr. Kr. – obnova vlasti konzula – Licinijev i Sekstijev zakon. 366. pr. Kr. – ured gradskog pretora (Preator Urbanus). 365. pr. Kr. – umire slavni rimski vojskovođa Kamilo, Marko Furije (lat. Marcus Furius Camillus)

Uspon i razvitak Rimske Republike (351. pr. Kr. – 130. pr. Kr.) 351. pr. Kr. – izabran prvi cenzor u centurijsku skupštinu iz redova plebejaca. 343. pr. Kr. – 341. pr. Kr. – Prvi samnitski rat. 340. pr. Kr. – 338. pr. Kr. – Latinski rat. 327. pr. Kr. – 304. pr. Kr. – Drugi samnitski rat. 300. pr. Kr. – plebejci mogu postati svećenicima (Lex Ogulnia). 298. pr. Kr. – 290. pr. Kr. – Treći samnitski rat. 296. pr. Kr. – Bitka kod Sentinuma (Sentino). 290. pr. Kr. – Rim završava osvajanje središnje Italije. 286. pr. Kr. – Prestaju svi staleški sukobi, plebejska skupština postaje legitimna i sva Italija, od sjevernog kraja Apenina do Messine, prikupljena je u rimsko-italski vojni savez. Čitavo područje zaštićeno je vojnim naseljima na strateškim mjestima popločanim cestama povezanim s Rimom. mini|200px|Pirov pohod na Italiju. 280. pr. Kr. – 275. pr. Kr. – Pirov pohod na Italiju 280. pr. Kr. – Bitka kod Herakleje 279. pr. Kr. – Bitka kod Askula 275. pr. Kr. – Bitka kod Beneventa. 265. pr. Kr. – pad Etrurije i Kampanije (Campania), a Rimljani metodom podijeli pa vladaj (divide et impera) vladaju cijelom Italijom 264. pr. Kr. – 241. pr. Kr. – Prvi punski rat Rima s Kartagom; Rim ovladava Sicilijom, sardinijom i Korzikom. 261. pr. Kr. – bitka kod Agrigenta. 260. pr. Kr. – bitka kod Mila. 256. pr. Kr. – bitka kod rta Eknoma; brodolom kod Kamerine. 255. pr. Kr. – bitka na rijeci Bagradi. 250. pr. Kr. – opsada Lilibeja; U Rimu jača obožavanje Mitre, drevnog perzijskog ratnog heroja. 249. pr. Kr. – bitka kod Drepana. 242. pr. Kr. – bitka kod Egadskih otoka; ured pretora peregrina (Preator Peregrinus) 241. pr. Kr. – kapitulacija Kartage i mirovni ugovor; Sardinija i Korzika postaju prve rimske provincije. 229. pr. Kr. – 228. pr. Kr. – Prvi ilirski rat 219. pr. Kr. – Drugi ilirski rat.

218. pr. Kr. – 202. pr. Kr. – Drugi punski rat. 218. pr. Kr. – bitka kod Ticina; bitka kod Trebije. 217. pr. Kr. – bitka kod Trazimenskog jezera. 216. pr. Kr. – bitka kod Kane. 211. pr. Kr. – Hanibal iz Kartage prodire u Italiju, prijeti samom Rimu. 207. pr. Kr. – bitka kod Metaura. 206. pr. Kr. – Rim osvaja Pirinejski poluotok i osniva provinciju Hispaniju. 202. pr. Kr. – bitka kod Zame. 214. pr. Kr. – 205. pr. Kr. – Prvi rimsko-makedonski rat. 200. pr. Kr. – 197. pr. Kr. – Drugi rimsko-makedonski rat; Rimljani uspostavljaju stalnu vojsku i obučavaju vojnike, a u gradnji uvelike koriste cement (beton). 197. pr. Kr. – bitka kod Cinoscefale. 197. pr. Kr. – ustanak hispanskih plemena, od kojih je najznačajniji bio luzitanski ustanak pod vodstvom Varijata; širenje sirijskog kraljevstva u Maloj Aziji 190. pr. Kr. – bitka kod Magnezije protiv sirijskog kralja Antioha III. 180. pr. Kr. – donošenje zakona Lex Villia Annali, čime je ustanovljen ured cursus honorum. 171. pr. Kr. – 168. pr. Kr. – Treći rimsko-makedonski rat. 168. pr. Kr. – bitka kod Pidne; Rim pobjeđuje i dijeli Makedoniju. 154. pr. Kr. – 133. pr. Kr. – borbe protiv Luzitanaca u Hispaniji

mini|250px|Razvoj Rimske države: 149. pr. Kr. – 146. pr. Kr. – Treći punski rat; zakonom Lex Carpurnia ozakonjena uspostava stalnog izvršnog suda. 148. pr. Kr. – bitka kod Leukopetre protiv Ahejskog saveza. 146. pr. Kr. – Scipion Emilijan je razorio gradove Kartagu i Korint i osnovao provinciju Afriku; Cijela Grčka i Mala Azija pod rimskom kontrolom. 138. pr. Kr. – pobuna robova na Siciliji. 135. pr. Kr. – Prvi robovski rat. 133. pr. Kr. – ubojstvo poslanika (tribuna) Tiberija Grakha poslije izglasavanja agrarne reforme. 133. pr. Kr. – Pergamski kralj Atal III. dobrovoljno predaje Pergamsku kraljevinu u ruke Rimljana. 130. pr. Kr. – osnutak provincije Azije od pergamske kraljevine; sada je u sastavu rimske države devet provincija: Azija, Afrika, Cisalpinska Galija, Ilirija, Korzika, Makedonija, Sicilija, Sardinija i Hispanija.

Doba klasnih i građanskih ratova u Rimskoj Republici (130. pr. Kr. – 30. pr. Kr.) 125. pr. Kr. – 121. pr. Kr. – borba protiv Kelta, utvrđivanje Rimljana u Massiliji (južna Francuska) i stvaranje desete rimske provincije Galije (Narbonska Galija). 123. pr. Kr. – Izbor Gaja Grakha za tribuna. 121. pr. Kr. – sprovedba zakona o zaštiti osobe rimskih građana (Senatus consultum de re publica defenda) na insistiranje Gaja Grakha. 111. pr. Kr. – 105. pr. Kr. – Jugurtin rat u Numidiji. 105. pr. Kr. – borba Rimljana protiv Kelta i germanskih plemena Cimbri i Teutonci, te bitka kod Arauzija. 104. pr. Kr. – Drugi robovski rat. 103. pr. Kr. – izbor Lucija Apuleja Saturnina za narodnog tribuna, izbor Gaja Servilija Glaukije za pretora i Gaja Marija za konzula. 102. pr. Kr. – bitka kod Akve Sekstije protiv Teutonaca. 101. pr. Kr. – bitka kod Vercele protiv Cimbra. mini|200px|Lucije Kornelije Sula, portret s dinara kojeg je izdao njegov unuk. Iz oko 100. pr. Kr. potječu najstarije vodenice. Vitruvije piše svoje djelo "O arhitekturi", upute o gradnji klasičnim metodama i stilovima. 99. pr. Kr. – izbor Marka Livija Druza za narodnog tribuna i pokušaj reorganiziranja senata i sudstva. 91. pr. Kr. – ubojstvo narodnog tribuna Marka Livija Druza; 91. pr. Kr. – 89. pr. Kr. traje rat za rimsko građansko pravo. 91. pr. Kr. – 88. pr. Kr. – rat italskih saveza protiv Rima. 89. pr. Kr. – bitka kod Askuluma; Rimsko građansko pravo u cijeloj Italiji. 88. pr. Kr. – zapovjednik Kornelije Sula pokorava pleme Marse. 90. pr. Kr. – izglasan zakon o dodjeli građanskih prava onima koji su vjerni Rimu (Lex Iulia). 89. pr. Kr. – zakonom obećana građanska prava onima koji se u sljedećih 60 dana pokore (Lex Plautia Papiria), što je izazvalo raspad među saveznicima. 89. pr. Kr. – Mitridat VI. Eupator iskorištava zauzetost Rimljana i zauzima provinciju Aziju. 89. pr. Kr. – Rim imenuje Kornelija Sulu za upravitelja provincije Azije i zapovjednika u prvom mitridatskom ratu (89. pr. Kr. – 85. pr. Kr.) protiv Mitridata VI. Eupatora što ujedno i zaoštrava političku borbu u Rimu. 87. pr. Kr. – bitka protiv Arhelaja. 86. pr. Kr. – iskrcavanje u Tesaliji i zauzimanje Atene poslije tri mjeseca opsade; bitka kod Heroneje; bitka kod Orhomena. 85. pr. Kr. – potpisan Dardanski mir između pontonskog kralja Mitridata i Rimljana. 88. pr. Kr. – cijelo slobodno stanovništvo Italije dobiva prava rimskog građanstva; na prijedlog tribuna Publija Suflicija Rufa, oslabljen je položaj senata i slobodni italski građani ulaze u sve tribuse, Gaj Marije postaje prokonzul i zapovjednik vojske u ratu protiv Mitridata VI. mini|200px|Pompej Veliki, bista u gliptoteci u New Yorku. 88. pr. Kr. – 82. pr. Kr. – Prvi građanski rat u Rimu. 88. pr. Kr. – Sula zauzima Rim i protjeruje pristalice Gaja Marija iz Rima. 82. pr. Kr. – Sula ponovno ulazi u Rim poslije krvave bitke kod Porta Kolina i zavodi diktaturu. 83. pr. Kr. – 82. pr. Kr. – drugi pontski rat. 82. pr. Kr. – 79. pr. Kr. – diktatura Kornelija Sule. Prvi rimski diktator uspostavlja bitne pravne i upravne reforme. Ciceron (106. – 43. pr. Kr.), rimski državnik i govornik djeluje u Rimu. 78. pr. Kr. – konzul Marko Emilije Lepid organizira ustanak seljaka protiv Sulinih veterana i biva poražen na Marsovom polju ispred Rima, pri svom pokušaju ulaska u Rim; pobuna pristalica Marija Gaja, predvođenih sa Sertorijem Kvintom, protiv Sulinih pristalica u Hispaniji. 77. pr. Kr. – Pompej Veliki pobjeđuje Marijevce u Hispaniji; robovi postaju važan čimbenik u životu Rima, osnivaju se gladijatorske škole. 74. pr. Kr. – 64. pr. Kr. – treći pontski rat. 69. pr. Kr. – bitka kod Tigranokerta. 65. pr. Kr. – pobjeda Pompeja Velikog nad Mitridatom VI. i osnutak provincije Armenije i širenje rimske dominacije do Partskog Carstva. 73. pr. Kr. – 71. pr. Kr. pobuna robova na čelu s gladijatorom Spartakom. 67. pr. Kr. – Pompej Veliki čisti Sredozemno more od gusara. 64. pr. Kr. – Pompej Veliki pokorava Siriju; kraj Seleukidskog kraljevstva.