Damir Boras (Zagreb, 25. listopada 1951.) hrvatski je znanstvenik, informacijski stručnjak, leksikograf, sveučilišni profesor u trajnome zvanju i bivši rektor Sveučilišta u Zagrebu.
Obiteljska povijest i rani život Rođen je u Zagrebu 25. listopada 1951. godine. Majka Marija (Maja) Boras (1925. – 2017.), rođena Kalogjera, bila je kći splitskoga kanonika i župnika splitske prvostolnice Marka Kalogjere (1877. – 1956.),Pejo Ćošković, Kalogjera, Marko , Hrvatski biografski leksikon utemeljitelja i prvoga biskupa Hrvatske starokatoličke crkveMirela Lilek, Ispovijest novog rektora 'Vjerujem da je i Josipović kršćanin u duši' , jutarnji.hr, 17.travnja 2014. te sestra ekonomskoga stručnjaka, sveučilišnoga profesora i ministra u prvoj hrvatskoj vladi Dražena Kalogjere (1928. – 2016.)Mirela Lilek, Preminuo poznati ekonomist Dražen Kalogjera , HRT vijesti, 29. svibnja 2016.
Otac Mile Boras (1923. – 1997.), čije je prezime zapravo hipokoristički oblik imena Boro,Dobroslav Silobrčić, Velika ispovijest Damira Borasa : Nekad sam bio izvrstan ragbijaš, ali plakao sam kada sam izabran za rektora, Jutarnji list, 17. siječnja 2015. bio je rodom iz Vitine blizu Ljubuškoga u Bosni i Hercegovini. U Širokom Brijegu pohađao je Franjevačku klasičnu gimnaziju koju će u četvrtom razredu zamijeniti zagrebačkom klasičnom gimnazijom na kojoj je i maturirao 1944.Tko je bio Mile Boras otac novog zagrebačkog rektora? , ljportal.info, 17. travnja 2014. Svoje je daljnje obrazovanje nastavio na zagrebačkome Pravnom fakultetu na kojemu je kao i Marija Boras diplomirao iste 1950.Diplomirani pravnici , Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, pristupljeno 22. svibnja 2018. I dok se Marija posvetila odvjetništvu, Mile je svoj profesionalni put nastavio na Fakultetu na kojemu je godinu dana prije diplomiranja dobio i Prvomajsku (Rektorovu) nagradu za najbolje izrađeni pismeni rad pod nazivom Državno-monopolni kapitalizam. Na Pravnom je fakultetu Mile Boras najprije počeo raditi kao asistent profesora rimskoga prava i tadašnjega rektora Marijana Horvata, a kasnije i kao profesor rimskoga prava.Irena Kustura, Tko je novoizabrani rektor zagrebačkog sveučilišta koji je izazvao polemike u javnosti, vecernji.hr, 17. travnja 2014. Umirovljen je kao predstojnik Katedre za rimsko pravo na čijem je čelu bio od 1986. do 1993.Povijest katedre: predstojnici katedri za rimsko pravo od osnivanja Sveučilišta u Zagrebu (1874-2017)
Damir Boras nastavio je tradiciju svoje majke i djeda biskupa te je danas istaknuti pripadnik Hrvatske starokatoličke crkve i predsjednik njezina Sinodalna vijeća. U braku je s Alenom, profesionalnom diplomatkinjom, a jedina je kći Dora odvjetnica. Nekoć se aktivno bavio košarkom, ragbijem (u prvoligaškom ragbijaškom klubu Lokomotiva) i tenisom (aktivno ga igrajući u klubu Mladost), kojim se uz golf danas bavi samo rekreativno.
Obrazovanje Damir Boras maturirao je u Klasičnoj gimnaziji 1970. godine.Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. – 2007.), Zagreb, 2007., str. 946., Četiri godine kasnije diplomirao je na smjeru Radiokomunikacije zagrebačkoga Elektrotehničkog fakulteta s temom "Laseri u komunikaciji" stekavši zvanje diplomiranoga inženjera elektrotehnike. Godine 1998. doktorirao je na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu s temom "Teorija i pravila segmentacije teksta na hrvatskom jeziku". Usavršavao se u Sjedinjenim Američkim Državama (Sveučilište u Pittsburghu, Pennsylvania) gdje je do veljače 1991. i u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu bio na tromjesečnom studijskom boravku.
Govori nekoliko svjetskih jezika (engleski, francuski, njemački i talijanski), a pasivno se služi slovenskim, makedonskim, latinskim i klasičnim grčkim jezikom.
Zaposlenje Nakon stjecanja diplome inženjera elektrotehnike zaposlio se kao računarski i informacijski stručnjak (koordinator za informacijske sustave) u Referalnom centru Sveučilišta u Zagrebu. Na tom će mjestu ostati do 1984. kada prelazi na Filozofski fakultet i započinje svoju sveučilišnu karijeru. Početkom 1990-ih sudjeluje u projektu informatizacije Sveučilišta te dolazi na čelo Komisije za informatizaciju Sveučilišta. U radu Povjerenstva za informatizaciju školstva pri Ministarstvu prosvjete najprije sudjeluje kao zamjenik, a potom i kao predsjednik (2000. – 2003.). Tijekom hrvatskih pregovora s Europskom unijom bio je član radne pregovaračke skupine za poglavlje 25. „Znanost i istraživanje“ te član radne skupine „Znanost i društvo“ Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za primjenu stečevina Europske unije. Od 2007. član je Senata Sveučilišta u Zagrebu, od 2009. član Rektorskoga kolegija u širem sastavu, dok je prethodno (2007. – 2014.) bio član Vijeća područja društvenih i humanističkih znanosti.
Izvan Sveučilišta bio je još zaposlen na mjestu pomoćnika ravnatelja za informatizaciju i znanstvenu suradnju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže (2000. – 2006.), u kojemu je danas član Znanstvenoga vijeća. Tijekom dvaju mandata dekana Filozofskoga fakulteta predsjedao je upravnim odborima Hrvatske izvještajne novinske agencije (Hine) i Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO-a).Životopis i prikaz znanstvene, nastavne i stručne aktivnosti, Sveučilište u Zagrebu, pristupljeno 24. svibnja 2018.
Filozofski fakultet Na Filozofskom je fakultetu proveo najveći dio svoga radnog vijeka. Počevši najprije kao asistent, 1999. godine napreduje do zvanja docenta, potom i izvanrednoga profesora (2003.) te znanstvenoga savjetnika i redovitoga profesora (2006.). U prosincu 2011. na petoj je sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu potvrđen za redovitoga profesora u trajnome zvanju.Zapisnik 5. sjednice Senata : 13. prosinca 2011., Sveučilište u Zagrebu, pristupljeno 30. svibnja 2018. Jedan je od utemeljitelja Odsjeka za informacijske znanosti (kasnije Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti), a općenito je i jedan od utemeljitelja uvođenja nastave informatike, kako na Filozofskom fakultetu, tako i u hrvatski obrazovni sustav. Na Odsjeku je utemeljio i vodio Katedru za obradu prirodnoga jezika, leksikografiju i enciklopedistiku te vodio međunarodne znanstvene projekte ("Hrvatska rječnička baština i prikaz rječničkoga znanja, 2002. – 2006.) i programe ("Izvori za hrvatsku baštinu i hrvatski europski identitet, 2007. – 2013.). Godine 2004. postaje prodekanom za znanost i međunarodnu suradnju te na tom mjestu ostaje sve do 2009. kada je prvi put izabran za dekana Filozofskoga fakulteta. Pri kraju drugoga dekanskog mandata izabran je za rektora Sveučilišta u Zagrebu.
Osim na Sveučilištu u Zagrebu, od 2011. predaje i na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru : prof. dr. sc. Damir Boras , Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, pristupljeno 30. svibnja 2018.
Rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras 82. je po redu rektor Sveučilišta u Zagrebu. Prvi je put, kao predloženik Vijeća društveno-humanističkoga područja te Fakulteta političkih znanosti, Filozofskoga fakulteta i Učiteljskoga fakulteta, za rektora izabran 15. travnja 2014. Na dužnost rektora stupio je 1. listopada 2014. Svoj će drugi rektorski mandat započeti 1. listopada 2018. Po položaju je član Rektorskoga zbora Republike Hrvatske kojim je predsjedao ak. god. 2015./2016.
Prvi mandat Izbori za rektora održani su 15. travnja 2014. u 345. akademskoj godini na 12. izvanrednoj sjednici Senata. Sjednici je nazočilo 68 od ukupno 69 članova Senata koji su birali između četvero predloženika: Damira Borasa (Filozofski fakultet), Blaženke Divjak (Fakultet organizacije i informatike), Melite Kovačević (Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet) te Nedjeljka Perića (Fakultet elektrotehnike i računarstva). U prvom je krugu glasovanja, uz jedan nevažeći listić, najviše glasova dobila predloženica B. Divjak (23 glasa), predloženici D. Boras i N. Perić glasovno su bili izjednačeni (19 glasova), dok je najmanje glasova dobila predloženica M. Kovačević (6 glasova). Kako nitko od predloženika nije dobio natpolovičnu većinu glasova te s obzirom na to da su dvojica predloženika dobila jednak broj glasova, bilo je potrebno provesti međuglasovanje. Nakon provedena međuglasovanja u drugi je krug izbora za rektora ušao predloženik D. Boras dobivši ukupno 47 glasova članova Senata, odnosno 27 glasova više od N. Perića. Temeljem rezultata drugoga kruga, u kojemu je dobio natpolovičnu većinu glasova (35 glasova), Damir Boras izabran je za rektora Sveučilišta u Zagrebu u mandatnom razdoblju 2014. – 2018.Izborna sjednica Senata : 15. travnja 2014., Sveučilište u Zagrebu, pristupljeno 24. svibnja 2018.
Tijekom prvoga rektorskog mandata izabran je za predsjednika Izvršnoga odbora Regionalne platforme za suradnju u visokom obrazovanju i akademskom istraživanju.Konferencija o praksi i standardima na doktorskim studijima, Sveučilište u Zagrebu, pristupljeno 28. svibnja 2018. U platformi su udružena sveučilišta, ministarstva znanosti i visokog obrazovanja, agencije i parlamentarni odbori za obrazovanje i znanost osam zemalja regije (Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Slovenije i Srbije).
Drugi mandat Na sedmoj izvanrednoj (izbornoj) sjednici Senata 349. akademske godine, održanoj 23. veljače 2018., Damir Boras ponovno je izabran za rektora Sveučilišta u Zagrebu nakon što je u prvome krugu pobijedio svoga protukandidata Damira Bakića, redovitoga profesora Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Od 70 članova Senata, njih 54 glasovalo je za aktualnoga rektora, dok je predloženik D. Bakić dobio 15 glasova. Jedan je glasački listić bio nevažeći. Ostvarivši natpolovičnu većinu glasova, Damir Boras izabran je za rektora Sveučilišta u Zagrebu u mandatnom razdoblju ak. god. 2018./2019. – 2021./2022.Prof. dr. sc. Damir Boras ponovno izabran za rektora Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilište u Zagrebu, 23. veljače 2018.Zapisnik 7. izvanredne sjednice Senata 23. 2. 2018., Sveučilište u Zagrebu, pristupljeno 24. svibnja 2018.
Znanstvenoistraživački rad Damir Boras objavio je više od stotinu znanstvenih i stručnih radova, knjiga te srednjoškolskih i visokoškolskih udžbenika kao i više od četrdeset pozvanih predavanja i priopćenja na stranim i domaćim znanstvenim skupovima iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti, programiranja, e-učenja, računalne obrade teksta i jezika, leksikografije i enciklopedistike. Glavni je urednik međunarodnoga znanstvenog časopisa za leksikografiju i enciklopedistiku Studia lexicographica Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža,Impresum, Hrčak : portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske, pristupljeno 29. svibnja 2018. član je uredničkoga odbora međunarodnoga časopisa Video Journal of Education and Pedagogy,Editorial Board , Springer Open : Video Journal of Education and Pedagogy, pristupljeno 29. svibnja 2018. prvoga znanstvenog videočasopisa u području obrazovanjaLearning and Instructions, Springer Open : Video Journal of Education and Pedagogy, pristupljeno 29. svibnja 2018. te je i član uredništva međunarodnoga znanstvenog časopisa za pitanja medija, novinarstva, masovnoga komuniciranja i odnosa s javnostima, MediAnali, koji izdaje Sveučilište u Dubrovniku.Impresum, Hrčak : portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske, pristupljeno 29. svibnja 2018. Vodio je ili surađivao na različitim nacionalnim (projekti i programi Hrvatske zaklade za znanost, Ministarstva znanosti i obrazovanja, i dr.) i međunarodnim projektima (Erasmus K2+ projekti) iz područja informacijskih znanosti i informatičke tehnologije.
Autorske knjige