Keljbadžar (armenski: Քարվաճառ; aze. Kəlbəcər) je središte Keljbadžarskog rajona u Azerbajdžanu.
Povijest Prvi rat u Gorskom Karabahu Grad je bio pod vlašću Gorskog Karbaha nakon što su ga zauzele armenske snage u Bitci za Keljbadžar, pred kraj Rata u Gorskom Karabahu. Armenske i karabaške snage zauzele su Keljbadžar zbog njegove strateškog značaja, između nekadašnje Gorskokarabaške autonomne oblasti i Armenije.Krüger, 2010., str. 102. Zauzimanje Keljbadžara osudilo je Vijeće sigurnosti UN-a 30. travnja 1993.Resolution 822 (1993) (na engleskom). Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, 30. travnja 1993. Pristupljeno 17. lipnja 2014.
Tijekom armenske vlasti, grad je bio upravno središte Šahumjanske regije u Gorskom Karabahu.
Drugi rat u Gorskom Karabahu (2020.) Naselje je 2020., u Drugom ratu u Gorskom Karabahuu, vraćeno pod nadzor Azerbajdžana.
Zemljopis
U Keljbadžaru se nalazi 13 jezera u okolnim brdima i planinama. Najduža rijeka je Tartarčaj, a njezini pritoci su rijeke Tuthun, Lev, Zajlik, Alolar, Garaharhaj. Pored toga u Keljbadžaru se nalazi 20 poznatijih slapova.
Između 70% i 80% područja Keljbadžara čine planine, te svaka od njih nosi zaseban naziv. Kako je prometnost u gorskom području ograničena, lokalno pučanstvo područje Karvačara podijelilo je u nekoliko zona.
Gornja zona - područje od središta prema zapadu; Zona Ajrim - sjeverozapad; Zona Gamišli-Lev - sjeveroistok; Zona Tutgu - područje između Zulfugarlija i Basilbela; Zona Sarsang SES - šume prema istoku; Zona Dalidah-Sarijer-Kejti - isključivo područje brda i planina.
Izvori
Literatura Heiko Krüger: The Nagorno-Karabakh Conflict: A Legal Analysis (na engleskom). Berlin: Springer, 2010.
Kategorija:Naselja u Azerbajdžanu