Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3: ell; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) službeni je jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981. jedan je od službenih jezika EU. Govori ga i znatan broj iseljenika grčkog porijekla, najviše u Sjevernoj Americi, Njemačkoj, Australiji, Velikoj Bitaniji, Italiji i Albaniji.

Grčki jezik je jedan od šest helenskih jezika koji pripada atičkoj skupini indoeuropske jezične porodice, a govori ga preko 12 000 000 Grka: 10 700 000 u Grčkoj (2002. godine), 689 000 na Cipru (2002.), i u drugim državama. Postoje 3 dijalekta:

arhaično literalno narječje katarevusa dimotiki, danas službeni jezik sarakačansko narječje, u stvari možda i zaseban jezik kojim se služe Sarakačani ili Karakačani, pastirsko aromunsko pleme iz sjeverne Grčke, Makedonije i Bugarske.

Fonologija

Fonologija modernoga grčkog jezika uključuje suglasničke i samoglasničke glasove.

Suglasnici Suglasnički sustav ima tri problema oko kojih se učenjaci spore: fonemski status palatala, fonemski status afrikata [t͡s] i [d͡z] te fonemski status zvučnih ploziva.Three Dreams of Modern Greek Phonology, Fred W. Householder

Bez afrikata i palatala sustav izgleda ovako:Greek Phonetics: The State of the Art, Amalia Arvaniti, Sveučilište u Kaliforniji, San Diego labijalnidentalnialveolarnivelarninazal/m/ μ/n/ νplozivbezvučan/p/ π/t/ τ/k/ κzvučan/b/ μπ/d/ ντ/ɡ/ γκfrikativbezvučan/f/ φ/θ/ θ/s/ σ, ς/x/ χzvučan/v/ β/ð/ δ/z/ ζ/ɣ/ γdotačnik/ɾ/ ρlateral/l/ λ Palatali grčkoga jezika jesu: /c/, /ɟ/, /ç/, /ʝ/. Iako se pred samoglasnicima /a, o, u/ mogu pojaviti kao i velari, pred prednjim samoglasnicima /e, i/ u komplementarnoj su distribuciji. Glasovi [ʎ] i [ɲ] ipak su alofoni glasova [l] i [n].

Samoglasnici mini|258x258px|sustav samoglasnika standardnoga grčkog jezika Grčki ima jednostavan sustav samoglasnika jako sličan hrvatskom: PrednjiStražnjiZatvoreniiuPoluzatvorenieoOtvorenia Ovdje je primjer riječi koje se razlikuju samo po samoglasniku: πας/pas/'ti bi išao'πες/pes/'reci'πεις/pis/'ti bi rekao'πως/pos/'da' (veznik)πού/pu/'gdje'

Pismo Slovo/slovaIzgovorOpisPrimjerSamoglasniciα[a]slično pasβάρκα [ˈvarka]αυ[av]slično lavαύριο [ˈavrio][af]av pred bezvučnim suglasnicima, kao aftaαυτοκίνητο [aftoˈkʲinito]άι, άη, αϊ, αϋ[ai]slično laikτσάι [tsai] Δανάη [ðaˈnai] αϋπνία [aiˈpnia] παϊδάκι [paiˈðaʲkʲi]ε αι, αί[e]slično vezaμέρα [ˈmeɾa] γυναίκα [ʝiˈneka]ευ[ev]slično prevaraΕύβοια [ˈevia] παρασκευή [paraskʲeˈvi][ef]ev pred bezvučnim suglasnicima, slično sefευχαριστώ [efxariˈsto]έι, εϊ[ei]slično hejθεϊκός [θeiˈkos] κέικ [ˈkʲeik]ει, η, ι οι, υ, υι[i]slično sitnoπαράνοια, [paˈrania] υγιεινή [iʝiiˈni] υιοθετώ, [ioθeˈto][j]pred samoglasnicima u stranim riječima, slično jatoαδειάζω [aˈðjazo] πιάνο [ˈpjano]ηυ (katarevusa)[if]slično sifilisδιηύθηνα [ðiˈifθina]ο, ω[o]slično robπρώτος [ˈprotos]όι, οϊ[oi]slično kojiκορόιδο [koˈroiðo] οϊμωγή [oimoˈʝi]ου[u]slično rupaλουλούδι, [luˈluði][w]iz engleskog, slično vukουίσκι, [ˈwiski]Suglasniciμ[m]slično majkaμήτρα [ˈmitra][ɱ]pred [f] i [v], slično amforaαμφιβολία [aɱfivoˈlia] έμβολο [ˈeɱvolo]μπ[b]na početku riječi slično bratμπαίνω [ˈbeno][mb] ili [b]u sredini riječi i na kraju, slično mamba ili obrazέμπορος [ˈemboros] ili [ˈeboros] [mp]u stranim riječima, slično lampaκάμπιγκ [ˈkampiŋ(g)]π[p]slično predmetπαπάς [paˈpas][b]na početku riječi kada riječ ispred završava na glas -n, slično bratδεν πειράζει [ðembiˈrazi]β[v]slično vezaβορράς [voˈras]φ[f]slično frakφέρνω [ˈferno]ν[n]slično nosΚίνα [ˈkʲina][m]na kraju riječi pred riječima koje počinju s μ, π, μπ ili ψ, slično mastδεν πειράζει [ðembiˈrazi][ɱ]na kraju riječi pred β ili φ, slično amforaστην Φινλανδία [stiɱfinlanˈðia][ŋ]na kraju riječi pred γκ, κ ili ξ, slično mangoστην Κίνα [stiŋˈgʲina]ν + nenag. /i/[nʲ]pred a, o ili u, slično njegaλεμονιά, [lemoˈnʲa][ni]pred a, o ili u u znanstvenim riječima, slično anionπαράνοια [paˈrania]ντ[d]na početku riječi, slično darντύνω [ˈdino][d] ili [nd]u sredini riječi i na kraju, slično oda ili Andeαντί [aˈdi] ili [anˈdi]τ[t]slično satτέτανος [ˈtetanos][d]na početku riječi kada riječ ispred završava na glas -n, slično darεν τάξει [εnˈdaksi]δ[ð]slično engleskom thisδουλειά [ðuˈlʲa]θ[θ]slično engleskom thingθύμα [ˈθima]κ[k]pred a, o ili u i suglasnicima, slično krajκάτι, [ˈkati][kʲ]pred i ili e, slično kjκύμα, [ˈkʲima][g]pred a, o ili u i suglasnicima na početku riječi kada riječ ispred završava na glas -n, slično glasστην καρδιά [stiɳgarˈðja][gʲ]pred i ili e na početku riječi kada riječ ispred završava na - glas -n, slično gjτον κήπο [toŋˈgʲipo]γ[ɣ]pred a, o, u ili suglasnicima, slično strah gaγάλα [ˈɣala] γλυκός [ɣliˈkos][ʝ]pred i ili e, slično jakom j, donekle slično grožđe, ali slabijeγυναίκα [ʝiˈneka]γ(ι) 1[ʝ]pred a, o ili u, slično jakom j, donekle slično grožđe, ali slabijeγιατί [ʝaˈti] Γυάρος [ˈʝaros] γεια [ʝa]γγ[g] ili [ŋg]pred a, o, u ili suglasnicima, slično grad ili mangoαγγούρι [aˈguri] ili [aŋˈguri] συγγνώμη [siɣˈnomi][gʲ] ili [ŋgʲ]pred i ili e, slično gj ili ngjαγγίζω [agʲiˈzo] ili [aŋgʲiˈzo]γκ[g]pred a, o, u ili suglasnikom na početku riječi, slično gradγκολ [ˈgol] γκλαβανή [glavaˈni][g] ili [ŋg]pred a, o, u ili suglasnikom u sredini riječi, slično grad ili mangoαγκώνας [aˈgonas] i [aŋˈgonas][gʲ]pred i ili e na početku riječi, slično gjγκίνια [ˈgʲinʲa][gʲ] ili [ŋgʲ]pred i ili e u sredini riječi, slično gj ili ngjαγκινάρα [agʲiˈnara] ili [aŋgʲiˈnara]γγι[ŋgʲ] ili [gʲ]pred a, o ili u, slično gj ili ngjαστροφεγγιά [astrofeŋˈgʲa] ili [astrofeˈgʲa]γκι[gʲ]pred a, o ili u na početku riječi, slično gjγκιώνης [ˈgʲonis][gʲ] ili [ŋgʲ]pred a, o, u u sredini riječi, slično gj ili ngjγχ[ŋx]pred a, o, u ili suglasnikom, slično anhedonijaσύγχρονος [ˈsiŋxronos][ŋç]pred i ili e, slično nhj, donekle slično lišće, ali slabijeσυγχαίρω [siŋˈçεro]χ[x]pred a, o, u ili suglasnikom i na kraju riječi, slično grahχαρά [xaˈra] Αλλάχ [aˈlax][ç]pred i ili e, slično hj, donekle slično lišće, ali slabijeχημεία [çiˈmia]χι[ç]pred a, o ili u, slično hj, donekle slično lišće, ali slabijeχιόνι [ˈçoni]λ[l]slično ledλέξη [ˈlεksi]λ + unbet. [i][lʲ]pred a, o ili u, slično lijes, slično ljuljanjeλιακάδα [lʲaˈkaða][li]pred a, o ili u u znanstvenim riječima, slično liofilijaλειαίνω [liˈεno]ρ[r]slično radβάρκα [ˈvarka][ɾ]pred samoglasnicima, poput [r], ali jezik samo jednom dodirne alveoluρύζι [ˈɾizi]σ (-ς)[s]slično sat, ali ponešto jače i tamnije, slično lišćeσυστήμα [siˈstima][z]pred [v], [ð], [ɣ], [b], [m], fakultativno pred [r]l, na kraju riječi pred riječju koja počinje zvučnim suglasnikom, slično zidπολιτισμός [politizˈmos] Ισραήλ [izraˈil] ili [israˈil]ζ[z]slično zidκαζάνι [kaˈzani]ψ[ps]slično psihaψυχή [psiˈçi][bz]slično bzikatiστην ψυχή [stimbziˈçi]τσ[ts]slično cestaτσάι [ˈtsai]τζ[dz]slično stric biτζατζίκι [dzaˈdzikʲi]ξ[ks]slično oksidεν τάξει [εnˈdaksi][gz]slično egzaktanδεν ξερω [ðεŋˈgzεro]

Gramatika

Moderni grčki jezik ima četiri padeža: nominativ, akuzativ, genitiv i vokativ. Od vremena antičkog grčkog izgubio je dativ. Ipak, imenice još uvijek razlikuju tri roda (muški, ženski i srednji), ali više nema dvojine (koja se rijetko rabila i u vrijeme antike).

Glagoli više nemaju infinitiva, karakteristika balkanske jezične zajednice. Postoje čestice kojim se uvode daljnje podjele glagolskih načina (indikativ, konjunktiv) i vremena (futur).

Povezani članci Grčko jezično pitanje Starogrčki jezik Izvori

Kategorija:Jezici Cipra

Kategorija:Atički jezici