Hrvatske izvandomovinske škole Kanade i Amerike (HIŠAK) je bila odgojno-školska organizacija hrvatskih iseljenika iz Kanade i SAD-a.
Osnovana je 1974. na svećeničkom sastanku u New Yorku. Ovu se ustanovu smatra najvažnijom hrvatskom školskom ustanovom izvan Hrvatske. Od osnutka vodi ju fra Ljubo Krasić.
HIŠAK je odigrao veliku ulogu u priznanju hrvatskoga jezika u Kanadi i SAD-u, jer su hrvatske škole koje su okupljale više tisuća učenika. HIŠAK je organizirao međunarodne simpozija na kojima je sudjelovalo stotine učitelja. Učitelji su potpisali dvije značajne deklaracije. Te su deklaracije apelirale na one institucije u svijetu koje nisu priznale hrvatski jezik da to trebaju što prije učiniti, jer time poštuju ljudska prava a i ondašnji jugoslavenski ustav.
Uspjeh nije izostao. Kanadska je vlada de facto svojim djelima priznala hrvatski jezik kao samostalni. Kanadsko ministarstvo za multikulturalizam 1970-ih je omogućilo da se pripremi i objavi školske priručnike Hrvatski jezik 1 i Hrvatski jezik 2. Priručnici nisu ostali usamljeno izolirano izdanje, nego su doživjeli više izdanja. Objavljen je ilustrirani četverojezični rječnik za djecu, hrvatsko-englesko-njemačko-francuski.
Uspjeh nije izostao ni u SAD-u. American Association for the Advancement of Slavic Studies, najbrojnije slavističko udruženje na svijetu, u svojim formularima od 1984. godine hrvatski je jezik definiralo kao poseban jezik.
U borbi za hrvatski jezik su pored hrvatskih škola pridonijele ustanove kao Hrvatska katolička zajednica, Hrvatska bratska zajednica, rad hrvatskih jezikoslovaca u domovini i neizbježna Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika.
Vidi Hrvatski etnički institut u Chicagu
Izvori Intervju: Dr. Vinko Grubišić, profesor emeritus Sveučilišta Waterloo u Kanadi. Katoličke misije i župe - prave čuvarice hrvatskoga jezika, Glas Koncila 43 (1948), 23. listopada 2011. Razgovarao Ivan Uldrijan.
Kategorija:Povijest hrvatskoga jezika Kategorija:Crkveno školstvo Kategorija:Hrvati u Kanadi Kategorija:Hrvati u SAD-u