Božo Baničević (Smokvica, 24. prosinca 1937.) je hrvatski katolički svećenik, romanist, crkveni povjesničar, crkveni glazbenik. Bavi se i jezikoslovljem.
Životopis Don Božo Baničević rođen je u Smokvici 24.XII 1937. od Ivana i Urse r. Korunić. Već od djetinjstva sudjeluje u brojnim poslovima svoje radišne vinogradarske obitelji. Osnovnu školu pohađa u Smokvici i Blatu da bi potom srednju naobrazbu ostvario u klasičnoj sjemenišnoj gimnaziji “Ruđer Bošković” u Dubrovniku. Nakon vojske studira na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu filozofiju i teologiju te pohađa muzikološki seminar (1959-1965.).
Za svećenika je zaređen 1. XII 1963. te postaje župnikom u Majkovima (6 god.), katehetom u gradu Korčuli (8 god.), župnikom u Janjini (13 god.), župnikom u Korčuli (5 god.), župnikom u Žrnovu (18,5 god.).
U međuvremenu (1969.) upisuje studij romanistike (francuski, latinski, talijanski) u Skopju jer u Hrvatskoj komunistički zakoni nisu priznali njegove vjerske škole ni gimnaziju ni fakultet i nastavlja u Sarajevu, usavršava u Parizu gdje u toku ljeta sudjeluje u pastvi zamjenjujući višeput francuske župnike i svećenike i pri tom diplomira viši stupanj francuskog jezika na Alliance francaise (1974.). Osim teologije diplomirao je franc. književnost (Analiza epigrafa u Stendhalovom romanu „Crveno i crno“) i latinski jezik („Arhaizmi u Salustijevim djelima“).
Uz brojne pastoralne dužnosti i pothvate (kateheze, liturgija, obnova crkvenih objekata i umjetničkih predmeta, orkestar tamburica u Žrnovu i mandolina u Korčuli), slobodno vrijeme posvećuje drugim disciplinama, mnogo putuje (zemlje srednje Europe, Balkanski, Apeninski i Pirinejski poluotok, Izrael, Egipat, Australiju triput i N. Zeland te Južnu Afriku, London), mnogo piše u brojnim časopisima i godišnjacima, kroz deset godina u Gradu Korčuli drži brojna predavanja. Isto čini i u rodnoj Smokvici. Usput sudjeluje na brojnim simpozijima (Korčula, Lastovo, Dubrovnik, Zadar, Rijeka, Kotor, Mljet itd.).
Danas mu je glavna preokupacija povijest otoka Korčule (izvori: arhiv Korčulanske biskupije i vatikanski arhivi), dalmato-romanska toponimija, crkvena glazba u bratovštinama Smokvice, Žrnova i Korčule. O crkvenoj glazbi napisao je brojne priloge u raznim časopisima, zbornicima i godišnjacima kao i Glazbenom leksikonu. Mnoge znanstvene priloge objavio je u Godišnjaku grada Korčule (kad se radi o Korčuli, Žrnovu i Pupnatu), u Luško libro, u Blato i u Dubrave hrid u Dbku. Glavna su mu djela: Imena župa na otoku Korčuli (1989.), Katedrala i opatska riznica sv. Marka (1996.), Rječnik starinskih riječi u Smokvici na Korčuli (2000.), Korčulanska biskupija (2003.), Bratimska pjesmarica Gospe Kandalore u Smokvici (2003.), Nekoliko dalmato-romanskih toponima iz Dubrovačkog kraja i Elafitskih otoka (2004.) itd. Dalmato-ramanski ostaci u toponimiji Hrvatske (2009.), Smokvica kroz vjekove (2013.), Rječnik starinskih riječi II. izdanje (2016.), Katedrala sv. Marka u Korčuli, stara i nova (2016.), Gospa Čarskog polja (2018.), Župna crkva sv. Marije u Smokvici, Stara i Nova (2020.), Blato u Vizitacijama Nadbiskupa i biskupa 1560. – 1830. itd., ukupno 75 raznih, većih i manjih djela.
U svom radu osobito ima izoštren osjećaj za prostor prirode, za povijest i kulturna događanja, za sve ono što čovjeka izdiže na višu razinu shvaćanja. U svemu tome on ne posustaje nego i nadalje izrađuje svoje pismene uradke vukući često prve brazde po sasvim novim prostorima svojih zanimanja obrađujući razne predmete i obogaćujući lokalnu historiografiju novim jedinicama na dobrobit i afirmaciju svih naselja otoka Korčule, a dijelom i poluotoka Pelješca, a time i domovine Hrvatske.
Čitajući i ovo gore spomenuto posljednje djelo koje uskoro ima izaći iz tiska, čitatelj će lako opaziti kako se u njemu isprepliću razne discipline koje daju i upotpunjuju stratigrafiju raznolikih paralelnih događanja na istom prostoru. A to nije malo bogatstvo. Svakomu svoj kraj treba postati svetinjom i potrebno mu je usvojiti krajevne i domovinske vrednote koje trebaju nastaviti svoj povijesni hod ne samo u prosvjetljenoj pameti nego i u odgojenom srcu. Tako shvaćena i ova knjiga pojačat će u čitatelju ljubav prema krajevnoj Crkvi i domovini Hrvatskoj. Tolle, lege, uzmi, čitaj!
Djela (Bilo je i drugih radova, a ovdje su najvažniji) Običaj kolendanja u Smokvici (sv. Cecilija g. 1978 i Smokviški zbornik) Imena župa na otoku Korčuli, Korčula 1989 Odgovor na pisanje B. Maleševića o Korčuli, Marulić 1996 Katedrala i opatska riznica sv. Marka, Vodič, 1996 Župa Korčula (Dubrave hrid, predstavljamo župe) Župa Pupnat, Dubr. Hrid, br. 18, 1998. Župa Čara, Dubr. hrid Župa Smokvica (Dubrave hrid i rukopis) Župa Žrnovo, Dubr. Hrid, br. 16, 1997. Župa Lumbarda, Dubr. Hrid, br. 19, 1998. Župa Janjina i Trstenik, Dubr. hrid Dva temeljna bogoslužna središta u gradu Korčuli, Godišnjak 1 1996 Smokvica –Fontes, 1998, neobj. Nekoliko arhivskih podataka koji se odnose na Velu Luku, Luško Libro 1998 Osnivanje Korčulanske biskupije g. 1300, Godišnjak 4, 1999 Pasionska pjesmarica u Smokvici u odnosu na one u Žrnovu i gradu Korčuli, Zbornik 1998 (Muka kao nepresušno nadahnuće kulture) i Smokviški Zbornik Župa Čara na otoku Korčuli, Zbornik Čare, 1999 (Povijest Čare) Izgradnja pustinjačke kuće na Zagracu, Godišnjak 5, 2000 Neki Pasionski napjevi u Smokvici, Žrnovu i Gradu Korčuli, Zbornik 2000 (Muka..) Rječnik starinskih riječi u Smokvici na Korčuli, 2000 Župa Orebić, Dubrave hrid, br. 22/23 (Božić 2000 i nastavak Božić 2001) Korčulanski poluotočić prije postanka grada, Godišnjak 6 Korčulanska Biskupija i njezini biskupi, Zbornik radova o Dubrov. nadbisk. 2001 Korčulanska pjesmarica (Za leksikon), 2001 Don kruno Silov In memoriam, Dubrave hrid Don Pero Vuletić kao uvodničar lista Dubr. hrid, 2002 Uz izlazak iz tiska moje knjige Korčulanska biskupija, Dubr. hrid, br. 25, 2002. Bratovština Svih Svetih u Korčuli, Godišnjak 7, 2002 Korčulanska biskupija 1300-1830., 2003 (Monografija 450 str.) Bratimska Pjesmarica Gospe Kandalore u Smokvici, 2003 Petar Kanavelić, Godišnjak 8, 2003 Gospino svetište u Sreseru na Pelješcu, Zvona Delorite 2003 U pripremi: Tragovi dalmatsko-romanske toponimije na teritoriju Hrvatske Više članaka za Glazbeni leksikon-Zagreb 2004 Monografija o otoku Korčuli (Smokvica, Čara, Pupnat, Žrnovo, Lumbarda) Nekoliko dalm-romanskih toponima iz dubrovačkog kraja (I dio), Dubr. Hrid, br 29. Nekoliko dalmato-romanskih toponima iz dubrovačkog kraja (II dio), Dubr. Hrid, br. 30/2004. Nekoliko dalm-rom. toponima iz dubrov. Kraja (III dio-Elafiti), Dubr. Hrid br.31/05 Župa Blato u Vizitaciji A. Valiera 1579., g. 2004, Blato Smokvica u svom religioznom i povijesnom prostoru 2004, Baština iz bašćine Žrnovo u Vizitaciji A. Valiera g. 1579. 2004, Godišnjak grada Korčule Žrnovo u Vizitaciji M. Priuli g. 1603, Godišnjak grada Korčule, 2005. Latinski jezik kao polazište u dalm-rom toponimiji Hrvatske (simp, u Rijeci 2006) Žrnovo i Pupnat u Vizitaciji O. Garzadorija 1624., Godišnjak 11, 2006. Župa Žrnovo podiže spomenik Ivanu Pavlu II, Dubr. Hrid 2006. Korčulanski biskupi M. Drago i V. Kosović rodom su Kotorani, Zbornik- Pasionska baština, 2007. Žrnovo i Pupnat u Vizitaciji korčulanskog biskupa T. Dieda g. 1612. Godišnjak Dalm-rom. ostaci u toponimiji Hrvatske (De relictis Dalm-romanis in toponymia Croatiae), 2009. Ostaci dalmato-romanskih toponima u Dubrovačkoj republici, 2009 (neobjavljeno) Marijanske crkve i Marijanski kult na otoku Korčuli, 2010. Godišnjak Prilog za bolje shvaćanje brodoloma sv. Pavla na Jadranskom otoku Meliti, 2010 Don Spaso Korunić, predavanje u Smokvici (120 god. Rođenja), 2011. Uvodna pjesma u Korčulansko Statutu, 2011, Godišnjak Smokvica kroz vjekove, 2013 Pogled u pisanje Mirka Pecotića... 2014 Ljudi i događaji u vrijeme Petra Kanavelića, 2015, Zbornik Rječnik Starinskih riječi ...II. izdanje, 2016 Osvrt na knjigu Rodopis prezimena i obitelji mjesta Smokvice autora Mirka Pecotića, 2016 Toponimija Smokvice, neobjavljeno Korčulanska katedrala sv. Marka, stara i nova (XIII.-XV.), neobjavljeno, 2016 Razgovor u Naša Gospa, Intervju, 2016 Don Ante Kržanić, župnik u Majkovima Učinimo lumblije za Sve Svete, 2018 Don Kosto Selak, župnik u Janjini. 2018 Dum Božo Baničević, svećenik od 1. XII. 1963. do danas (1965-2018) Gospa Čarskog polja, crkva i Gospine milosti kroz vjekove, 2018 Učinimo lumblije za Sve Svete Katedrala sv. Marka bez bisk. Mitre ( u Zagreb moj grad, str. 122-125) Osvrt na nekoliko naslova pjesnikinje Duške Crnmarić-Tomašić, 2019 Moje pjesme, malo zbilje, malo šale, u toku..(od 1990-2019) Je li Bartol Kašić dobro preveo na hrvatski grčko-latinsku riječ Biothanatus? 2019 Blato, Vizitacije nadbisk. i biskupa 1560-1830. Župna crkva sv. Marije, Sara i Nova, 2020 Katedala sv. Marka u Korčuli, romanička, kratka gotička, produžena g. 1496..., 2021.
Svećeničko geslo
Izvori A. Tadić: "Šutljivi heroizam" don Bože Baničevića, Glas Koncila, Božić 2013., str. 34
Kategorija:Hrvatski katolički svećenici Kategorija:Hrvatski crkveni povjesničari Kategorija:Crkvena glazba u Hrvatskoj Kategorija:Hrvatski jezikoslovci