Dejan Jović (Samobor, 12. travnja 1968.http://dalje.com/hr-hrvatska/sve-sto-ste-htjeli-znati-o-josipovicevim-ljudima/294893 -), politolog, doktor političkih znanosti, analitičar Od 2013. do 2020. bio je glavni i odgovorni urednik politološkog časopisa Politička misao.
Karijera
1994., magisterij političkih znanosti, Sveučilište u Ljubljani
1999., doktorat iz političkih znanosti, Londonska škola ekonomije (London School of Economics)
2000. do 2009., predavač na studijima za političke znanosti, Sveučilište u Stirlingu, Škotska
2004. do 2009. direktor Centra za proučavanje europskog susjedstva (Centre for European Neighbourhood Studies) na Sveučilištu u Stirlingu
2004. do 2006., posebni savjetnik ministra/ministrice vanjskih poslova (i europskih integracija) u Hrvatskoj
2009., Profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebuhttp://hr.linkedin.com/pub/dejan-jovi%C4%87/b/7b9/927 Profil na Linked-inu
2010. – 2014., glavni analitičar Predsjednika Republike u statusu posebnog koordinatora u Uredu Predsjednikahttp://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2014&mm=10&dd=02&nav_category=167&nav_id=906935 Zašto je otpušten Dejan Jović 2014. – 2016. predsjednik Upravnog odbora Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO).
Funkcije i članstva
član uredništva Političke misli
član uredništva Journal of Southern Europe and the Balkans
član uredničkog savjeta časopisa Europe-Asia Studies
član uredničkog savjeta časopisa Međunarodna politika
član British Political Studies Association
clan British International Studies Association
član Hrvatskog politološkog društva
savjetnik u Economist Intelligence Unit
Stipendije i potpora
British Academy
Open Society Institute
Arts and Humanities Research Council
Carnegie Foundation
Znanstveni rad Teorije propasti Jugoslavije
Teorije propasti Socijalističke Federativne Jugoslavije je jedan od popularnih tema koje se vrte u političkim akademskim krugovima u svijetu, osobito zbog veličine i utjecaja te države za vrijeme hladnog rata, te zbog krvavog dugogodišnjeg rata i ljudskog stradanja kroz kojeg Europa nije prošla od Drugog svjetskog rata. Postoje mnoge polemike kako se raspad Jugoslavije odvijao, i koje su uzroci njenog raspada. U istraživanjima oko raspada Jugoslavije kao politolog čija je specijalizacija Jugoslavija uključio se i Dejan Jović s većim opusom znanstvenih radova, članaka u novinama te knjigom "Jugoslavija - država koja je odumrla" koja je izdana na par jezika. U svojoj knjizi "Jugoslavija - država koja je odumrla" koja je prvo objavljena 2003. godine i kasnije prevedena i izdana ne engleskom jeziku 2008. pod naslovom "Yugoslavia: A State that Withered Away" predstavlja temeljno djelo odnosno leću kroz koju Jović vidi bivši prostor Jugoslavije od same ideje, preko Kraljevine Jugoslavije i SFRJ-a kao tvorevinu koja je imala svrhu objedinjavanja više manjih naroda koji su takvi imali veći utjecaj na ekonomskom i političkom prostoru Europe i nego sadašnje situacije gdje postoje više manjih država koje su prema Joviću zasnovane po principu jedan narod jedna država. To rješenje jedan narod jedna država, Jović ne smatra optimalnom da bi se iskoristili ekonomski potencijali nekog područja, a same način na koje su neke od država na tom prostoru nastale smatra čistom prijevarom ili obmanom. Prije izdanja knjige "Jugoslavija - država koja je odumrla", glavne ideje koje je Jović postavio oko raspada Jugoslavije objavljeno je članku "Razlozi za raspad socijalističke Jugoslavije: kritička analiza postojećih interpretacija" u žurnalu Reč, 62/8, jun 2001.
http://www.b92.net/casopis_rec/62.8/pdf/091-157.pdf Dejan Jović, Razlozi za raspad socijalističke Jugoslavije: kritička analiza postojećih interpretacija U svom članku Jović Saveznu Jugoslaviju nije smatrao Jugoslavijom, već je Jugoslavijom smatrao sljedeće tvorevine i podijelio ih je prema četiri koncepta: 1918. – 1939., ideja nacionalnog jedinstva, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevina Jugoslavija 1939. – 1941., sporazumno jugoslavenstvo i priznanje posebnosti hrvatskog političkog identiteta, Kraljevina Jugoslavija 1945. – 1966., bratstvo i jedinstvo (nacionalno jedinstvo), Federativna Narodna Republika Jugoslavija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija 1967. – 1992., ideološka odnosno Kardeljev koncept Jugoslavije Ustav iz 1974, SFRJ U svom izlaganju u Jović se koncentrirao na četvrtu Jugoslaviju i analizirao je raspad prema sljedećih osam teorija raspada koje su bile popularne u vrijeme pisanja članaka: ekonomska kriza drevna mržnja kulturalne razlike promjene u međunarodnoj politici uloge raznih ličnosti u stvaranju i razaranju jugoslavenske države postmoderni karakter jugoslavenske države strukturalni i institucionalni razlozi
Kritička promišljanja Dejan Jović bio je savjetnik pri vrhu države, sve do 2. listopada 2014. kada ga je s dužnosti glavnog savjetnika otpustio predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, zbog teksta u koji je Jović objavio u časopisu za politologiju zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti (FPZG) Politička misao. U tom objavljenom tekstu koji je bio osobni komentar o škotskom referendum, Jović je naveo da je hrvatski referendum 1991. godine bio "vrlo neliberalan" i da nije bio održan u slobodnim i poštenim okolnostima, te da na ovim prostorima jedini slobodni i liberalni referendum bio crnogorski referendum 2006. godine.http://politickamisao.com/samo-u-mitovima-svaki-narod-zeli-drzavu-u-stvarnosti-ne/ Dejan Jović, Politička misao, Komentari: Samo u mitovima svaki narod želi svoju državu. U stvarnosti - ne: "Nedavni škotski referendum o nezavisnosti ostavio je iza sebe nekoliko važnih pouka, koje se moguprimijeniti i na druge slučajeve, pa i na one u post-jugoslavenskom prostoru. Njegov ishod je pokazao da nije istina da svaki narod želi svoju samostalnu državu. Nacionalisti(suverenisti) polaze od „aksiomatskog“ zaključka da je stvaranje nezavisne države neupitna i trajnaželja svih naroda. Svi narodi, navodno, sanjaju jedan jedini trajni i uvijek isti „tisućljetni san“: san osvojoj državi. Stvaranje, obrana i jačanje nacionalne države glavni je a ponekad i jedini ciljsuverenističkih politika. Taj cilj je toliko „svet“ da za njih ima karakter nadpolitičkog i predpolitičkog.Za njega je opravdano učiniti ili baš sve ili skoro sve – uključujući i dovesti u pitanje vlastiti život iliživote drugih. Navodna želja za državom središnji je dio procesa konstruiranja i afirmiranja nacionalnog identiteta i fokusna točka oko koje se okuplja nacija. Ako neki narod nema državu, tonije zato što je ne želi, nego zato što joj netko stoji na putu ostvarenja tog jedinog smisla postojanjai preduvjeta opstanka naroda. Nitko sam ne bira neslobodu – a država je otjelovljenje idealanarodne slobode.Tako je to u nacionalističkoj interpretaciji smisla postojanja nacije. Unatoč stihovima u kojima sekaže da se domovina ima čak i ako je se tek u srcu nosi – u stvarnosti je potrebno, tvrde nacionalisti,da se domovina „materijalizira“. To materijaliziranje postiže se kontrolom teritorija – u smislu unutarnje suverenosti – kao i međunarodnim priznanjem proglašene državnosti – ključnima spektom vanjske suverenosti. Na putu ostvarenju državnosti, nacionalisti tvrde, stoje Neprijateljski Drugi – koje se u nacionalističkim narativima naziva i „agresorima“, „kolonizatorima“ ili„okupatorima“.http://www.vecernji.hr/hrvatska/josipovic-smijenio-svog-savjetnika-dejana-jovica-964717 Josipović smijenio savjetnika Dejana Jovića: 'Štetna i pogrešna izjava'
Potpisnik je Deklaracije o zajedničkom jeziku, u kojoj se tvrdi da se u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori govore nacionalne standardne varijante zajedničkog policentričnog standardnog jezika. Alt URL. i o kojoj je govorio u medijima.
Djela i publicistika Yugoslavia: A State That Withered Away, Purdue University Press; 1st edition, 2008, ISBN-13 978-1557534958http://www.amazon.com/Yugoslavia-State-That-Withered-Away/dp/1557534950
‘Turning Nationalists into EU Supporters: the Case of Croatia’, u Jacques Rupnik (ur.): The Western Balkans and the EU: the Hour of Europe, Chaillot Papers, br. 126. lipanj 2011, str. 33-46. Dostupno online na: http://www.iss.europa.eu/uploads/media/cp126-The_Western_Balkans_and_the_EU.pdf
“Reassessing Socialist Yugoslavia, 1945-90: the Case of Croatia”, u Dejan Djokić i James Ker-Lindsay (ur.): New Perspectives on Yugoslavia: Key Issues and Controversies, London: Routledge, 2011, str. 117-142.
‘Bitka za etnički status u post-jugoslavenskim državama“, Političke analize, br. 5, ožujak 2011, str. 36-45.
‘Palubna diplomacija i funkcionalna suradnja: hrvatsko-srpski odnosi na početku mandata Ive Josipovića’, Izazovi evropskih integracija, Sv. 11, 2010, str. 27-40.
‘Croatia after Tudjman: Encounters with the Consequences of Conflict and Authoritarianism”, Europe-Asia Studies, Sv. 62, br. 10, prosinac 2010, str. 1609-1762.
‘Problems of early post-communist transition theory: from transition from to transition to’, Politička misao, Sv. 47, br. 5, 2010, str. 44-68
Izvori
Kategorija:Hrvatski znanstvenici Kategorija:Potpisnici Deklaracije o zajedničkom jeziku