mini|Gigant, fontana u Versaillesu
Giganti (grč. , Gigantos) u grčkoj mitologiji rasa je divova koja se borila protiv olimpskih bogova.
Etimologija
Gigantima je grčko ime izvedeno od nominativa gigas, a osnova od genitiva gigantos, vjerojatno posuđenog iz nekog predgrčkog jezičnog supstrata (poslije je posuđeno iz grčkog jezika u latinski kao gigas, a na posljetku u stfranc. geant te, preko njega, u engl. giant).
Mitologija
Život
Prema Homeru,Homer: Odiseja (VII./59., 206.; X./120.) bili su golemi i divlji ljudi, na čelu s Eurimedonom te su obitavali na dalekom zapadu, na otoku Trinaciji, ali iskorijenio ih je zbog njihove drskosti prema bogovima.
Prema Heziodu,Heziod: Teogonija (185.) bili su božanska bića koja su nastala kada je Geja (Majka Zemlja) oplođena krvlju kastriranog Urana. Urana je kastrirao sin Kron, Zeusov otac.
Prema Higinu,Higin: Fabulae (1.) bili su djeca Geje i Tartara.
Rođeni su s groznim obličjem i zmajskim repovimaOvidije: Tristia (IV./7.17) u Flegri,Apolodor: Biblioteka na Siciliji,Pauzanije: Opis Grčke u Kampaniji,Pindar: Nemejske ode (I./67.) ArkadijiStrabon: Geografija (245., 281., 330.) ili tračkoj Paleni.Skolastici: O Homeru, Ilijada (VIII./479.) Homer ih postavlja u vulkansko područje, a većina pisaca u zapadne europske krajeve.
Giganti su bacali stijene i zapaljene hrastove u nebo te ukrali Helijeva stada,Apolodor: Biblioteka (I./34.) zatim su napadali ljudeDiodor Sicilski: Bibliotheca historica (V./71.4) i pokušali silovati Afroditu.Strabon: Geografija (XI./2.10)
Gigantomahija
desno|220px|mini|Gigantomahija: Dioniz napada Giganta, atička vaza, 5. stoljeće pr. Kr.
Gigantomahija () - primordijalni Giganti, mitološka bića velike snage, željeli su svrgnuti bogove, pa su poveli poznati "Rat Giganata" ili Gigantomahiju.
NagovorilaNon: Dionysiaca (48.6 -) ih je Geja jer nije mogla oprostiti Zeusu svrgavanje vlastita oca Krona. Željeli su "osvetiti Titane" i doći navrh Olimpa slažući planine Tesalije, Peliona i Osse jednu navrh druge. Olimpski bogovi pozvali su Herakla jer im je proročanstvo reklo da će ih on pobijediti. Atena je otišla po Herakla koji im je pomogao. Geja je, čuvši to, nastojala sinovima pronaći biljku koja bi ih štitila od ljudskoga oružja, ali nije je uspjela pronaći jer je Zeus zabranio Heliju i božici Mjeseca Seleni da svijet obasjaju svojim svjetlom, a sam je počupao i uništio svaku takvu biljku.
Heraklo je prvo ranio najjačeg Giganta Alkioneja otrovnom strijelom, a smrtni mu je udarac zadao bacivši ga preko granice Palene, jer Heraklo je znao da je u rodnoj zemlji taj Gigant besmrtan. U ratu su sudjelovali i ostali olimpski bogovi te su se borili. Ostale je Gigante Zeus oborio munjama, a potom ih je Heraklo pobio dok su bili ošamućeni. Giganti su, kao i Titani, izgubili bitku, jer bogovi su već bili na vlasti kad je rat pokrenut.
Prema nekim inačicama,Strabon: Geografija (VII./1.5; X./5.9) preživjelo je više Giganata osim Aristeja te su pobjegli u Leuku i na otok Mikon. Prema jednoj inačici mita,Statije: Tebaida (IV./536.; VIII./41.) zatočeni su u Nigdjesvijetu ili Erebu, prema drugoj, iz njihove je krvi Geja rodila novu rasu ljudiOvidije: Metamorfoze (I./151.) ili iz osvete Tifona,Apolodor: Biblioteka (I./39.) a prema trećoj,Filostrat Stariji: Imagines (2.17) bogovi su ih pokopali ispod zemlje gdje njihova komešanja uzrokuju erupcije vulkana i termalne aktivnosti. Čest su motiv na oslikanim vazama iz petog stoljeća.
Giganti
mini|Atena protiv Alkioneja, s Nikom i Gejom, Pergamonmuseum, Berlin
mini|180 px|Atena ubija Enkelada, atički tanjur
Giganti su bili:
Agasten Agrij - Orijev brat,Antonin Liberal: Metamorfoze (21.) ubile su ga Mojre brončanim toljagamaApolodor: Biblioteka (I./34) Alkionej () - kralj Giganata kojeg je ubio Heraklo, bio je besmrtan unutar granica svog doma Palene pa ga je Heraklo odatle istjerao strijelama i ubio Aristej - prema većini izvora jedini Gigant koji je preživio rat,Suda: § Aristej Geja ga je skrila u obličju kukca balegara Astrej (vjerojatno zamijenjen s istoimenim Titanom) Atos () Azej - borio se u Titanomahiji, potomak arkadskih kraljevaanonimni autori: Greek Papyri (III.) Damis - najokretniji i najbrži Gigant, ubijen u ratu, a prema jednoj inačici mita, Hiron je ekshumirao njegovo tijelo i izvadio brzu kost te je postavio u Ahilejevu petuFocije: Myriobiblon (190.) Efijalt (vjerojatno zamijenjen s istoimenim divom, Otovim bratom) Egeon - Artemida ga je ubila strijelama u Gigantomahiji (također epitet Hekatonhira Briareja, kako su ga zvali ljudi) Ehion () Emfit Enkelad () - Atena ga je pobijedila kod Etne bacivši otok Siciliju na njApolodor: Biblioteka (I./38) ili ga je pregazila konjskom kočijomPauzanije: Opis Grčke (VIII./47.1) Eubej Euforb Eurial Eurimedon Eurit - ubio ga je Dioniz svojim štapom Fetij - ubila ga je Hera Hipolit - ubio ga je Hermes mačem Hiperbij Htonije Japet (vjerojatno zamijenjen s istoimenim Titanom Japetom) Kej (vjerojatno zamijenjen s istoimenim Titanom Kejom) Klitije () - Hekata ga je zapalila/žrtvovala bakljama ili je Heraklo na nj bacio gromadu užarenog željeza Leon - nosio je zaštitnu lavlju kožu Mimant - ubio ga je Hefest projektilom od rastopljenog željeza Mimon - odaslao ga je Ares (vjerojatno ista osoba kao Mima) Molij - Helijev protivnik, ubijen na otoku Ejeji, iz njegove krvi nastala je istoimena magična biljka Milin - ubio ga je Zeus na KretiDiodor Sicilski: Bibliotheca historica (V./71.2) Olimp - Zeusov očuh Orij - Agrijev brat Ot (vjerojatno zamijenjen s istoimenim divom, Efijaltovim bratom) Palant () - ubila ga je Atena skinuvši mu kozju kožu i napravila od nje štit egidu (vjerojatno je zamijenjen s istoimenim Titanom Palantom) Pankrat Pelorej - mnogoruki Gigant, borio se na gori Pelionu Polibot - borio se protiv Posejdona koji se bacio u potjeru za njim i zdrobio ga kod nisirskih stijena na otoku Kosu. Porfirion - pokušao je silovati Heru, a Zeus ga je obrušio munjom te Heraklo strijelomApolodor: Biblioteka (I./36) Rek Sikej - Zeus ga je gonio do Kilikije, ondje ga je, da ga skrije, Geja pretvorila u smokvino stabloAtenej: Deipnosophistae (§ 78a) Teodam Teomid Ton - ubile su ga Mojre brončanim toljagama Tifej Uranij - nazvan po svom ocu Uranu.
Literatura
Apolodor: Biblioteka (I./34. -) Non: Dionysiaca (48.6 -)
Burkert, Walter (1985): Greek Religion. Cambridge: Harvard University Press. Graves, Robert (2003): Grčki mitovi. Zagreb: CID. Kerényi, Károly (1951): The Gods of the Greeks. New York/London: Thames & Hudson.
Vanjske poveznice
Giganti u klasičnoj literaturi i umjetnosti Hekagiganti u klasičnoj literaturi i umjetnosti
Kategorija:Grčka mitološka stvorenja