Petar Grgec (Kalinovac, 15. veljače 1890. – Zagreb, 22. kolovoza 1962.), pisac katoličkoga nadahnuća, kulturni djelatnik, hrvatski politički uznik, političar, zauzeti katolički laik, pjesnik, esejist, folklorist, biograf, enciklopedist, kritičar, memoarist i prevoditelj.

Životopis U Travniku je završio isusovačku Klasičnu gimnaziju 1909. Filozofiju i klasičnu filologiju diplomirao je 1927. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kao student 1912. – 1913. uređivao časopis Luč te Hrvatsku prosvjetu 1914.

Za I. svjetskoga rata kao austro-ugarski časnik. Službovao je kod 37. pučkoustaškog bataljona iz moravskoga grada Znojma. Početkom svoje vojne službe sudionik u teških bitaka kod Tržića (Monfalcone). Od Božića 1915. godine raspoređen je u postrojbu pomorskog pješaštva koja je bila razmještena u tršćanskom primorju, između Trsta i Kopra, na širem prostoru oko sela Svetoga Florijana. Uzdao se u nadbiskupa Bauera, sveuč. prof. dra Đure Arnolda i još nekih drugih osoba da će ga izvući iz ratnog pakla bojišta, ali bezuspješno. Ne bi li to isposlovao, na dopustima se nalazio s prijateljima, većinom djelatnim članovima Hrvatskog katoličkog pokreta, Petrom Roguljom, Milkom Kelovićem, Augustinom Gostinčarom, Ferdom Galovićem, Jankom Šimrakom, a radi izvlačenja s bojišta pokušao je to riješiti posjetom profesora Ferdi Rožiću te Velimiru Deželiću starijem.Ivica Zvonar: Zapisi Petra Grgeca o prvom svjetskom ratu i Podravini u ratnom razdblju, Podravina, sv. 11, broj 21, str. 36 - 46 Koprivnica 2012.

Borio se u bitci na Soči i dospio u talijansko zarobljeništvo. Interniran na Siciliji i Noceri Umbri. U Zagreb se je vratio preko Soluna, i vratio se publicistici i književnosti. Profesor Nadbiskupske klasične gimnazije u Zagrebu 1925. – 1941., ravnatelj I. realne gimnazije 1941. – 1945. Član Društva sv. Jeronima od 1921. godine, u kojem je napredovao do člana UO. Za vrijeme postojanja NDH surađivao je u objavljivanju ustaških publikacija. Urednikom je djela prominentnih katoličkih književnika Narcisa Jenka, Izidora Poljaka, Milana Pavelića i Đure Sudete. Uređivao je Riječke novine, Narodne novine i Seljačku omladinu. Pisao prikaze, članke o hrvatskim junacima i svecima, prikupio zbirku povijesnih i domoljubnih pjesama Stare slave djedovina, bavio se i narodnim pjesništvom (podijelio pjesme na cikluse), autor zanimljive prosudaba u svezi s hrvatskim bugaršticama, pjesništvom hrvatskih muslimana i crnačkom poezijom.

Angažiran u politici. U međuratnom razdoblju djelatan u vodstvu Hrvatske pučke stranke. Kad je ta stranka ukinuta, učlanio se u HSS gdje je bio obični član.

OZNA ga je uhitila 23. svibnja 1945. U srpnju te godine osuđen je na deset godina gubitka građanskih prava te na sedam godina robije, koju je izdržao u Lepoglavi i Staroj Gradiški.

Umro je 1962. godine. Sprovod mu je vodio zagrebački nadbiskup Franjo Šeper.

Djela Dodatni opisi prema: Jugoslavenski argonauti: (istinita slika iz talijanskog ropstva), Zagreb, 1919.Petar Grgec, Jugoslavenski Argonauti : (istinita slika iz talijanskog ropstva), Narodna knjižara, Zagreb, 1919. (72 str.); II. izdanje 1919. Kršćanstvo, liberalizam i komunizam, Zagreb, 1920.Petar Grgec, Kršćanstvo, liberalizam i komunizam, Hrvatski katolički narodni savez, Zagreb, 1920. (39 str.); tekst knjige je predavanje održano 29. srpnja 1920. na glavnoj skupštini Hrvatskog katoličkog narodnog saveza u Zagrebu Temelji društva, socijalna rasprava, Zagreb, 1923.Petar Grgec, Temelji društva, Knjižnica Narodnog preporoda, Zagreb, 1923. (93 str.) Kod namjesnika Kristova, putopis, Zagreb, 1925.Petar Grgec, Kod namjesnika Kristova : hrvatsko rimsko hodočašće 22. V. - 7. VI. 1925., Zagreb, 1925. (182 str.) (elektronička inačica) Gospodin Rafo: priča iz Podravske krajine, pučka pripovijest, Zagreb, 1927.; Gorica 1929.; Zagreb, 1997. Novo doba hrvatskog naroda (pseud, Podravac), Zagreb, 1927. Meksički mučenici, Zagreb, 1928. Hrvatski Job šesnaestoga vijeka: ban Ivan Karlović, Zagreb, 1932. Od Hrvatske do Indije: lutanja i putovanja Jurja Rasinjanina, životopis Jurja Husa, Zagreb, 1933., Wien 1963. Matija Gubec: borac i mučenik za prava hrvatskih seljaka, Zagreb, 1936. Sveta Hrvatska: povijesna kronika, Zagreb, 1938.; Zagreb, 1989. Časni sluga božji fra Šimun Filipović, Šibenik 1939. Ratne uspomene, 2 sv., Dio 1: Krvava služba, Dio 2: U paklenom trokutu, Zagreb, 1940. Na izvorima pjesništva, Zagreb, 1940. (djelo o razvitku hrv. usmene književnosti, nagrađen državnom nagradom za ovo djelo) Topovi su grmjeli: iz ratnih uspomena, Zagreb, 1941. Razvoj hrvatskog narodnog pjesničtva: književno-poviestne razprave, Zagreb, 1944. Blaženi Augustin Kažotić i njegovo doba, Zagreb-Dubrovnik, 1963. Požežanin Ignacij Pokajzen: 1753-1816: slava i dragulj zagrebačkog svećenstva, Slavonska Požega, 1965. Bijeg u djetinjstvo, Zagreb, 1972. Legende o kraljici Jeleni, Zagreb, 1976. (suautor J. Marinov; J. Marinov je pseudonim Vojmila Rabadana)Legende o kraljici Jeleni / P. Grgec, J. Marinov , katalog.kgz.hr, pristupljeno 14. svibnja 2016. Dr. Rudolf Eckert, Zagreb-Rijeka, 1995. Katolicizam, kultura i politika: članci, govori, studije, prir. i predg. napisao Vladimir Lončarević, Zagreb, 2007. Između puške i pera, neobjavljeni rukopis,

Citati

Izvori

Vanjske poveznice Mrežna mjesta Grgec, Petar , Hrvatski biografski leksikon, hbl.lzmk.hr, pristupljeno 17. prosinca 2014. Davor Dijanović, Petar Grgec: Katolicizam kao čvrst temelj književnog i političkog djelovanja, www.hkv.hr, pristupljeno 17. prosinca 2014.

Kategorija:Hrvatski pjesnici Kategorija:Hrvatski prevoditelji Kategorija:Hrvatski esejisti Kategorija:Hrvatski putopisci Kategorija:Hrvatski folkloristi