Tupian je velika porodica južnoameričkih Indijanskih jezika rasprostranjena osobito uz atlantsku obalu Brazila i amazanskom slivu, pa na jug do Chaca u Paragvaju i sjevernoj Argentini. Velika porodica Tupian, sastoji se od više porodica, a glavna i najveća je Tupi-Guarani. Prema mitu bijahu dva brata Tupi i Guarani. Oni se raziđoše. Tupi je ostao više na sjeveru, a drugi brat Guarani poveo je svoj narod na jug. Njegovi potomci su današnji paragvajski Guarani. Porodice ove Velike porodice su: Arikém Awetí Yuruna Mawe-Satere Mondé Mundurukú Puruborá Ramaráma Tuparí Tupí-Guaraní Plemena i jezici porodice su (uvijek dobivaju ime po plemenu, ili lokalnoj skupini): Aizuare, Amanage, Amoipira, Amundáwa, Anambe, Anta, Apairande, Apapokuva, Apiaca, Apoto, Ararandeuara, Arauine, Arauiti, Arechane, Aricobe, Arupai, Asurini, Auetö, Avachiripa, Avahuguái, Bonama, Caeté, Caiabi, Caingua, Camacom, Camaiura, Canoeiro, Carima, Catanduva, Catuquinaru, Cauaiua, Chane (Bolivija), Cheiru (Brazil, Praragvaj), Chipaia, Chiriguano (Bolivija, Argentina), Chiripa (Brazil, Paragvaj), Cocama (Peru), Cocamilla (Peru), Cubenepre, Cuperob, Curuaia, Curuzicari, Cussari, Emerillon (Francuska Gijana), Guaiapi, Guaja, Guajajara, Guaracaio, Guarani (Paragvaj, Argentina, Brazil), Guarayu (Bolivija), Guayana (Brazil, Paragvaj), Guayaqui (Paragvaj), Itatin, Itogapuc, Ivapare, Ivytygua, Jacunda, Juruna, Kepkiriwát, Makuráp, Manitsaua, Maue, Mbya, Miranho, Mundurucu, Muriapigtanga, Nhengahiba, Odiahuibe, Oguiva (Oguauíva), Oiampi (Brazil, French Guiana), Omagua (Brazil, Peru), Pacaja, Paguana, Paiguassu (Paiguaçú), Paiquipiranga, Panh, Paracana, Paranae (Paragvaj), Paranauat, Parintintin, Pauserna (Bolivija), Potiguara, Ramarama, Siriono (Bolivija), Soliman, Tacunhape, Taioba, Taipechichi, Takwatíp, Tamoia, Tamoio, Tanygua (Tañguá), Tapanhuna, Tape, Tapiete (Bolivija, Paragvaj), Tapirape, Tarumã, Tembé, Timimino, Tobajara, Tobatin (Paragvaj), Torá, Tupí, Tupi-Kawahib, Tupina, Tupinambá, Tupinambarana, Tupiniquin, Turiuara, Uaraguassu, Uirafed, Urubu, Zo'é, Zoró. (Brazil ako ne stoji drugačije)
Etnolingvistička klasifikacija
Tupi (70 jezika) Arikém (1) Arikém Karitiâna Rondônia, Brazil. 200 (2000 SIL).
Awetí (1) Auetö Rio Culiseu, Xingú Park, Brazil. 90 (2000 SIL)
Mawe-Satere (1) Arapium Maue rijeke Andirá i Maués, između donjeg Tapajósa i donje Madeire, Brazil, 9,000 (1994 SIL).
Mondé (6 jezika*) Arara do Aripuanã (Arara do Beiradão), Mato Grosso Aruá* rijeke rio Branco i Guaporé, Rondônia, Brazil. 40 (2000 C. Jensen). Cinta Larga* ili Široki Pojas, zapadni Mato Grosso, Brazil. 1,000 (1995 SIL). Gavião do Jiparaná* ili Digüt (Brazil) Mondé*, rijeka Apidia, Rondônia, Brazil. 30 (1995 AMTB). Suruí do Jiparaná*, duž granice Rondônia-Mato Grosso, Brazil. 800 (1994 SIL). Zoró
Mundurukú (2) Kuruáya. Pará, Brazil. 147 (1995 AMTB) Mundurukú Pará i Amazonas, 22 sela, Brazil. 2,000 ili više (1995 SIL).
Puruborá (1) Puruborá Rio São Miguel, pritoka desne obale Guaporé, Brazil. 50 (1986 SIL).
Ramaráma (2) Arára de Rondônia Rondônia i Acre, Brazil. 92 (1986 SIL). Itogapúk Mato Grosso, Brazil. 95 (1986 SIL). Urumí
Tuparí (4) Akuntsu Kanoé Rondônia, Brazil. 30 (1995 SIL). Makuráp Pororoca Post, Rondônia, Brazil. 114 (1995 AMTB). Kepkiriwát Tuparí Pororoca Post, Rondônia, Brazil. 56 ili više (1986 SIL) Wayoró ili Ajuru Pororoca Post, Rondônia, Brazil. 40 (1986 SIL).
Tupi-Guarani (49) Guarani (I) (10) Aché ili Guayakí (Paragvaj) Apapocúva Avahuguái Catanduva Cheiru Chiriguano (Bolivija) Chiripá (Paragvaj) Guaraní, zapadnobolivijski (Bolivija) Guaraní, paragvajski (Paragvaj) Kaiwá ili Cainguá, Brazil, Argentina. 15,500 u obje države. Mbyá (Paraguay) Notobotocudo vidi Xetá. Oguauíva Pai Tavytera (Paragvaj) Paiguassu (Paiguaçú) Tañyguá Tapieté (Paragvaj) Yvytyiguá Xetá Paraná, među Kaingangima, Brazil. 100 do 250 (1986 SIL).
Guarayu-Siriono-Jora (Ii) (3) Guarayu (Bolivija) Jorá (Bolivija) Sirionó (Bolivija)
Kamayura (Vii) (1) Kamayurá (Brazil)
Kawahíb (Vi) (9) Amondawa Rondônia, Brazil. 50 (1994 SIL). Apiacá gornji Rio Tapajos, sjeverni Mato Grosso, Brazil. 65 do 70 (1986 SIL). Yakarawakta Diahói Ipotuát Júma Amazonas, Rio Açuã, pritoka rijeke Mucuim, Brazil. 7 (1993 Jornal do Brazil); 300 1940.) Jupaú Mialat Morerebi Amazonas, Rio Preto i Marmelos, Brazil. Paranawát, Rondônia, pritoke rijeka Jiparaná (Machado) i Sono River, Brazil. 50 do 100 (1986 SIL). Jezik nestao Takwatíp Tenharim Rondônia i Amazonas, Brazil. Više skupina. 345 s 13 Diahói (1994 SIL). Tukumanféd Rondônia, Brazil, na ušću Cacoala, pritoke Jiparaná. 50 ili manje (1959 D. Ribeiro). Uru-Eu-Wau-Wau Rondônia, Brazil. 100 (1995 AMTB) Wiraféd ili Uirafed (Brazil) Yabutiféd
Kayabi-Arawete (V) (3) Araweté (Brazil) Asuriní do Xingú (Brazil) Kayabí (Brazil)
Oyampi (Viii) (8) Amanayé (Brazil) Ararandeuara Anambé (Brazil) Emerillon (Francuska Gijana) Guajá (Brazil) Poturu ili Zo'é (Brazil) Urubu (Brazil) Wayampi, Amapari (Brazil) Wayampi, Oiapoque (Francuska Gijana)
Pauserna (1) Pauserna (Bolivija)
Tenetehara (Iv) (8) Asuriní (Brazil) Avá-Canoeiro (Brazil) Cara Preta Guajajára (Brazil) Parakanã (Brazil) Suruí do Pará (Brazil) Tapirapé (Brazil) Tembé (Brazil) Turiwára (Brazil)
Tupi (Iii) (6) Aizuare Amoipira Cocama-Cocamilla, od Cocama i Cocamilla (Peru) Nheengatu jezik (Brazil) Omagua (Peru) Paguana Potiguára (Brazil) Temiminó Tupinambá (Brazil) Tupinambarana Tupinikin (Brazil)
Aurá
Yuruna (2) Manitsawa (1) Manitsauá (Brazil) Yuruna-Chipaya (1) Jurúna (Brazil) Chipaya ili Shipaya
neklasificirani (1) Yuqui (Bolivia)
Vanjske poveznice Ethnologue (14th) Ethnologue (15th) Ethnologue (16th) Alain Fabre Tronco Tupiano Tree for Tupi
Kategorija:Jezici po abecedi:T