Borelli Vranski je hrvatska plemićka obitelj normanskog podrijetla iz Italije. U Hrvatsku su se doselili u 17. stoljeću i nosili su mletačko plemstvo koje im je 1822. godine potvrdila Austrija. Uživali su nasljedno pravo na vranski posjed, a djelovali su i kao gradski plemići u Zadru, gdje se danas u staroj jezgri nalazi Ulica plemića Borelli. Kao i mnoge druge zadarske obitelji u 18. stoljeću, obitelj Borelli u svojem grbu ima zlatni heraldički ljiljan obojan plavo.
Povijest obitelji
Obitelj je normanskog podrijetla, a potječe iz Bologne kamo su se naselili oko 1280. godine iz Beneventa. U Dalmaciju dolaze s Bartulom Borellijem (1674. − 1736.) kojeg se smatra osnivačem dalmatinske grane obitelji. Prvi puta je došao u Dalmaciju 1717. godine kao mletački časnik, general i zapovjednik kninske tvrđave tijekom Drugog morejskog rata (1714. – 1718.) između Mlečana i Turaka. Dana 2. ožujka 1752. godine mletački dužd je dodijelio njegovom sinu Frani Borelliju (1704. – 1762.) naslov grofa (conte veneto) i vranski feud za izuzetne zasluge u obrani Knina od Turaka. Bio je doživotno bio član gospodske kuće u Beču i zastupnik u Carevinskom vijeću. Andrija conte Borelli (1758. – 1816.), sin Francesca conte Borellija i unuk Bartolomea, postao je potkraj 18. stoljeća član Zadarskog plemićkog vijeća.Borelli Vranski – Hrvatska enciklopedija
Poslije pada Mletačke Republike (1797.), Dalmacija je postala posebna krunovina Austrije, nakon kraćeg razdoblja francuske vlasti]]. Austrijske vlasti potvrdile su 25. ožujka 1822. godine plemstvo je Francescu Borelliju mlađem (1810. – 1884.), sinu Andrije i Angiole Rossi, a 1848. potvrđen mu je i naslov „knez Vranski”.Borelli Vranski – Hrvatski biografski leksikon Frano (Francesco) Borelli je bio zadarski gradonačelnik (1841. – 1843.) koji se u pojačanom Carevinskom vijeću 1860. godine izjasnio protiv sjedinjenja Dalmacije s Hrvatskom, želeći odgoditi raspravu o tome za budućnost i tražeći autonomiju za Dalmaciju u slučaju sjedinjenja. Njegov politički istup protiv Josipa Jurja Strossmayera (1815. – 1905.) i Ambroza Vranyczanyja (1801. – 1870.) imao je za posljedicu pojavu aneksionista (narodnjaka) i autonomaša u Dalmaciji.Frano Borelli Vranski – Hrvatski biografski leksikonFrano Borelli Vranski – Hrvatska enciklopedija
Među Franovim sinovima isticali su se Manfred (1836. – 1914.), poltičar i narodnjački zastupnik u Dalmatinskom saboru i Carevinskom vijeću, gospodarstvenik i kulturni djelatnikManfred Borelli Vranski – Hrvatska enciklopedija te njegov brat Hubert (1854. – 1938.), gospodarstvenik i javni djelatnik. Najmlađi brat Alfons (1861. – 1934.) obnašao je dužnost zadarskog gradonačelnika 1913. godine.
U 20. stoljeću isticale su se slikarica i grafičarka Zoe Borelli Vranski (1888. – 1980.), keramičarka Malvina (1890. – 1972.) i pjesnikinja Vanda (1886. – 1970.) te znanstvenik Mladen Borelli (1922. – 1995.), a u 21. stoljeću umjetnik novih medija Filip BorelliSlužbene stranice (r. 1984.).
Poznati pripadnici obitelji Bartul Borelli Vranski (1674. – 1736.), utemeljitelj dalmatinskog ogranka obitelji Frane I. Borelli Vranski (1704. – 1762.), prvi vranski knez i zadarski plemić Andrija Borelli Vranski (1758. – 1816.), zadarski načelnik (1811. – 1813.) Frane II. Borelli Vranski (1810. – 1884.), političar, zastupnik Narodne stranke u Dalmatinskom saboru, zadarski načelnik (1841. – 1843.) Manfred Borelli Vranski (1836. – 1914.), političar, gospodarstvenik i narodni preporoditelj Hubert Borelli Vranski (1854. – 1938.) Hugo Borelli Vranski (1858. – 1937.), bio promicatelj zadarskih narodnih društava Alfons Borelli Vranski (1861. – 1943.), zadarski načelnik (1918.) Vanda Borelli Vranski (1886. – 1970.), pjesnikinja Zoe Borelli Vranski (1888. – 1980.), slikarica i grafičarka Malvina Borelli Vranski (1890. – 1972.), keramičarka Folko Borelli Vranski (1891. – 1977.) Božidar Fedor Borelli (1894. – 1915.) Mirko Borelli Vranski (1921. – 1995.) Mladen Borelli (1922. – 1995.), sveučilišni profesor Igor Borelli Vranski (1925. – 2007.) Goran Borelli Vranski (1949. – 2025.) Filip Borelli (1984. –), umjetnik novih medija Izvor: Državni arhiv u Zadru
Poznati posjedi Po konačnom oslobođenju Vrane 1699. godine Maškovića han je dodijeljen u vlasništvo obitelji Borellija koja s toga mjesta upravlja cijelim Vranskim feudom od 1752. do 1881. godine.
Upravljali su vranskim dobrom od 1752. pa sve do 1868., nakon čega postaje državno dobro, no tvrđava i Maškovićev Han (kao rezidencija) ostaju knezovima Borelli-Vranskim.Ante Tresić Pavičić: "Hajdemo do Vrane! (Izletna crtica)", Novi viek: list za književnost, znanost i politiku, Opseg 2, 1898.
U Svetom Filipu i Jakovu nalaze se Park Borelli, spomenik parkovne arhitekture u jezgri naselja i kuća Borelli.
Povezani članci Hrvatski plemićki zbor
Izvori
Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., str. 125
Vanjske poveznice Stagličić, Marija. 2013. Graditeljstvo Zadra od klasicizma do secesije, Studije i monografije Instituta za povijest umjetnosti, knjiga 45. Zagreb. Hrvatski plemićki zbor, Obitelj Borelli Intervju s Goranom Borellijem, Zadarski.hr, 2019. Obitelj Borelli 1628. – 1990. – dazd.hr
Kategorija:Hrvatske plemićke obitelji Kategorija:Hrvatska povijest Kategorija:Zadarsko plemstvo