Stojan Dimitrijević (Horgoš kraj Sente, 11. kolovoza 1928. – Zagreb, 13. prosinca 1981.)Mira Kolar-Dimitrijević - Elizabeta Wagner, Autoportret jednog intelektualca u doba socijalizma, Srednja Europa, Zagreb, 2010, str. IX arheolog i sveučilišni profesor.
Životopis
Rodio se u Horgošu u Vojvodini. Otac mu je bio Todor Dimitrijević, majka mu je bila Emilija (Emica) Radauš, sestra Vanje Radauša. Nakon smrti oca s majkom odlazi u Vinkovce. Tu stječe osnovno školsko obrazovanje te završava gimnaziju 1947. godine. Poslije studira arheologiju i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 1952. godine na rezultatima vlastitog istraživanja. Od 1956. stalno odlazi na teren na prapovijesne lokalitete po cijeloj Hrvatskoj, a rezultat njegova rada je karta povijesnih lokaliteta u sjevernoj Hrvatskoj.
Godine 1962. odlazi u Njemačku na specijalizaciju. Kasnije je svojim znanstvenim radom utvrdio "apsolutni i relativno-kronološki okvir različitih kultura u Hrvatskoj, pri čemu je prvi definirao tri kulturne pojave: sopotsku, lasinjsku i vinkovačku kulturu." Napisao je veliki broj znanstvenih rasprava o starčevačkoj, sopotsko-lenđelskoj, vučedolskoj, lasinjskoj i vinkovačkoj kulturi. Umro je u Zagrebu, 13. prosinca 1981. godine, a pokopan je u Vinkovcima.
Bavio se i umjetničkom fotografijom za koju je dobio brojna priznanja. Pisao je kritičke prikaze o filmu, baletu i operi, a potkraj života drame, koje su ostale u rukopisu.
Izbor iz djela
Problem neolita u sjeverozapadnoj Jugoslaviji (1961.) Sopotsko-lenđelska kultura (1968.) Neolit u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (1977.) Nastanak i raščlanjenost Vučedolske kulture u međurječju Dunava – Drave – Save (Zur Frage der Genese und der Gliederung der Vučedoler Kultur in dem Zwischenstromlande Donau – Drau – Save, 1978.)
Izvori
Vanjske poveznice povijest.net
Kategorija:Hrvatski arheolozi