Sanda Ham (Osijek, 20. kolovoza 1959.), hrvatska je jezikoslovka.

Životopis

Sanda Ham rođena je 20. kolovoza 1959. godine u Osijeku. Osnovu školu, gimnaziju i fakultet pohađala je u Osijeku gdje je i diplomirala 1982. godine na Pedagoškom fakultetu, Odsjek za hrvatski jezik i književnost. Magistrirala je i doktorirala iz područja jezikoslovlja (kroatistika) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu - 1988. godine magistrirala (Pasivna rečenica u suvremenom hrvatskom književnom jeziku, mentor S. Babić); 1994. godine doktorirala (Jezik Josipa Kozarca, sklonidbeni sustav, mentor S. Babić).

Od 1983. godine zaposlena je kao asistentica na Suvremenom hrvatskom književnom jeziku, Odsjek za hrvatski jezik i književnost na Pedagoškom fakultetu u Osijeku (sada Filozofskomu fakultetu); u znanstveno-nastavno zvanje docentice izabrana je 1997., u znanstveno-nastavno zvanje izvanredne profesorice 2000., a redovita je profesorica postala 2005. godine. U trajno je zvanje izabrana 2009. godine. Na matičnom fakultetu predaje Hrvatsku morfologiju i Hrvatsku sintaksu do odlaska u mirovinu, nakon čega nije dobila titulu "professor emeritus" jer "za pokretanje postupka dodjele titule professor emeritus nije glasao nitko od oko 130 članova Vijeća fakulteta". Na Hrvatskim studijima u Zagrebu devet je godina predavala Jezik hrvatske književnosti u 19. i 20. stoljeća; na Visokoj učiteljskoj školi u Slavonskom Brodu sedam je godina predavala Hrvatski jezik i jezičnu kulturu.

Samostalno je ustrojila i izvodi četiri kolegija: Jezik zagrebačke filološke škole, Jezik hrvatske književnosti u 19. i 20. stoljeća, Hrvatska morfologija, Hrvatska sintaksa. Do sada je pod njezinim mentorstvom napisano pedesetak diplomskih radnja na matičnom fakultetu i tri na Hrvatskim studijima, jedan magisterij i dva doktorata na Filozofskom fakultetu u Osijeku (doktorandice Dubravka Smajić i Nataša Bašić) jedan doktorat na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (doktorandica Jadranka Mlikota).

Od 1990. do 2003. godine bila je istraživačica na projektu Hrvatska leksikologija i frazeologija (matični broj: 083291), od 2003. do 2007. godine na projektu Gramatizacija u suvremenom hrvatskom standardnom jeziku, a od 2007. godine na projektu Jezik i stil zavičajne periodike.

Članica je Uredništva časopisa Jezik od 1996., kada je taj časopis promovirao jezičnu politiku HDZ-a, a 15. lipnja 2004. je dotadašnji urednik Stjepan Babić prepustio Sandi Ham mjesto glavne urednice. U tom časopisu svake godine objavljuje natječaj za najbolju hrvatsku riječ, "pobjednici su bili bogato nagrađeni i svečano proglašeni", a sve to je nailazilo na ismijavanje kod novinara, ali i zaprepaštenost i bespomoćnost kod hrvatskih kroatista.

Članica je uredništva časopisa Strani jezici, bila je urednica Jezične knjižnice MH. Bila je dvije godine članica uredništva časopisa Jezikoslovlje.

Bila je šest godina voditeljica Odjela za hrvatski jezik u MH i pokretačica i voditeljica jezične savjetodavne službe Jezični telefon koji je bio u okviru rada Odjela. Također i voditeljica službene Facebook stranice časopisa 'Jezik'. Pritom se pokazalo da je potaknula nastanak Deklaracije o zajedničkom jeziku koju je "predložila grupa mladih ljudi", minuta 1.50 jer za rađanje takve ideje "kod mladih inicijatora određenu ulogu je odigralo i cenzorsko ponašanje urednice časopisa 'Jezik' Sande Ham" zbog toga što koristi "sistemsko cenzuriranje kritičkog mišljenja".

Ocjenjivačica je 4 nastavna programa i 4 znanstvena projekta; brojnih udžbenika iz hrvatskoga jezika za sve razrede osnovne i srednje škole; Težak – Babićeve gramatike. Bila je voditeljica Upravnog vijeća Instituta za hrvatski jezik, na kojoj funkciji je smijenjena od strane ministarstva jer "znanstvenici Instituta tada su se pobunili protiv Ham na čelu svog Upravnog vijeća. Isticali su kako je negativno pisala o Institutu, nastojeći “podcijeniti njihov rad”, kao i da je u časopisu Jezik ravnatelja Instituta Željka Jozića nazvala “krpežom i kupusarom”".

Sudionicom je tridesetak domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova. Objavljivala je u hrvatskim i inozemnim znanstvenim zbornicima i u sljedećim časopisima: Jezik (Zagreb), Filologija (Zagreb), Književna revija (Osijek), Jezikoslovlje (Osijek), Fluminensija (Rijeka), Dometi (Rijeka), Riječ (Budimpešta).

Središnje joj je znanstveno zanimanje bilo usmjereno sintaksi suvremenog hrvatskog književnog jezika, normativnim pitanjima suvremenog književnog jezika, ali i hrvatskom književnom jeziku u 19. st., pa su joj i važniji radovi iz navedenih područja: magisterij i doktorat nije objavila, a ni radovi, uključujući i knjige, nisu joj ekvivalenti ni magisteriju ni doktoratu.

Predsjedništva

Voditeljica Odsjeka za hrvatski jezik i književnost na Pedagoškom fakultetu u Osijeku (1995. – 1997.) Voditeljica Katedre za hrvatski jezik na Pedagoškom fakultetu u Osijeku (1999. – 2001.) Voditeljica odjela za hrvatski jezik u MH Osijek (2004. – 2010.) Predsjednica Kulturnoga vijeća Grada Osijeka (2006. – 2009.) Predsjednica Državnoga povjerenstva na XI. državnom natjecanju u poznavanju hrvatskoga jezika (2006. – 2007.) Voditeljica Katedre za suvremeni hrvatski jezik na Filozofskom fakultetu u Osijeku (2007. – )

Članstva

Članica Matičnog odbora za polje filologije (odlukom Sabora za period 2009. - 2013.). Za vrijeme tog članstva izbio je skandal jer je utvrđeno da Sanda Ham u službenoj komunikaciji naziva kolege kujama, kre_enima, homoseksualcima, srboljubima, svinjama i sl. (premda je inače urednica baš časopisa za kulturu izražavanja) i da mimo službne procedure pokušava utjecati na odluke Matičnog odbora o napredovanju fakultetskih nastavnika. Članica Vijeća za normu hrvatskoga književnoga jezika pri Ministarstvu znanosti (1998. – 2000.) Vijeće je ukinuto dva puta kada je HDZ izgubio izbore jer prema riječima ministra koji je to zadnji učinio "Vijeće za normu u kojem je glavnu riječ vodila npr. Sanda Ham bilo je od strane politike imenovano tijelo, a politika ne smije arbitrirati ni u jednom stručnom i znanstvenom pitanju". Članica Državnoga povjerenstva na IX. državnom natjecanju u poznavanju hrvatskoga jezika (2003. – 2004.) Članica Odbora za knjigu i izdavaštvo Grada Osijeka (2006. – 2009.) Članica Stručne radne skupine za izradbu nacionalnih ispita u Nacionalnom centru za vanjsko vrjednovanje nastave (2007. – 2008.) Članica predsjedništva HFD-a (2005. – )

Bibliografija Knjige Jezik zagrebačke filološke škole, Matica hrvatska, Osijek, 1998., Školska gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2002., 2007., 2009. , 2017. Hrvatski školski pravopis (suautori: Stjepan Babić i Milan Moguš), Školska knjiga, Zagreb, 2005. , 2008. (usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika) , 2009. Povijest hrvatskih gramatika, Globus, Zagreb, 2006., Hrvatski jezični savjeti (suautori: Jadranka Mlikota, Borko Baraban i Alen Orlić), Školska knjiga, Zagreb, 2014.,

Izvorni znanstveni radovi (nepotpun popis)

Pasiv i norma, Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, sv. 39, br. 3, 1989. Normom hrvatskoga jezika, Književna revija (Osijek), sv, 32, br. 3/4/5/6, 1992. O jezičnoj prilagodbi tekstova hrvatskih književnika u suvremenom tisku, Književna revija (Osijek), sv. 34, br. 1, 1994. Inoče - jezično zrcalo Slavonije Ivakićeva doba, u: Joza Ivakić, Pripovijesti, Inoče, ur. Vladimir Rem, Privlačica, Vinkovci, 1994. str. 142-149. O jeziku i pravopisu Izabranih pjesama, u: Hugo Badalić, Izabrane pjesme, Privlačica, Vinkovci 1994., str. 172-173. Spomenci na stariju jezičnu normu, u: Ferdo Juzbašić, Spomenci, Privlačica, Vinkovci 1994., str. 98-101. Ösijeka ili Osijéka, Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, sv. 42, br. 4, 1994. Atributna uloga glagolskih pridjeva sadašnjih i prošlih u hrvatskom književnom jeziku 19. st., Riječ: časopis za slavensku filologiju, sv. 1, br. 1, 1995. Jezik Ivana Kozarca, Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, sv. 43, br. 3, 1995. O instrumentalu jednine imenica vrste i: tradicijska, sustavna i nacionalna načela pri normiranju hrvatskoga književnoga jezika, Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, sv. 44, br. 1, 1996. O zanaglasnom akuzativu ju, Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, sv. 44, br. 1, 1996. Slavonska osnovica u temeljima zagrebačke filološke škole, Filologija, br. 26, 1996. Zamjeničko-pridjevna sklonidba jednine u hrvatskom književnom jeziku krajem 19. stoljeća, Filologija, br. 27, 1996. Upotreba povratno-posvojne zamjenice svoj u pasivnoj rečenici, u: Priopćenja hrvatskih sekcija III. međunarodnog slavističkog skupa pod naslovom Teorija i praksa nastave slavenskih jezika "Hrvati i Mađari u svjetlu prožimanja kultura i jezika", ur. Stjepan Blažetin ml., Hrvatski znanstveni zavod = Horvat tudomanyos kutatok egyesulete, Pečuh, 1996. Razlikovne sastavnice u Mažuranićevoj Slovnici hervatskoj, Riječ: časopis za slavensku filologiju, sv. 3, br. 2, 1997. Jezikoslovni pogled na Listove iz Slavonije Ise Kršnjavoga, Našički zbornik 2, Našice, 1997. Osoba, osobno, neosobno, Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, sv. 46, br. 3, 1998. Pročitati stare pisce hrvatske, Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, sv. 46, br. 5, 1998. Nepoznati jezik Begovićev, u: Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa povodom 120. obljetnice rođenja Milana Begovića "Recepcija Milana Begovića", ur. Tihomil Maštrović, Hrvatski studiji Sveučilišta - Zavod za povijest hrvatske književnosti HAZU - Hrvatsko filološko društvo, Zagreb - Zadar, 1998. Pasivna rečenica u Veberovoj Skladnji, u: Zbornik radova s 2. međunarodnog znanstvenog skupa Riječki filološki dani, ur. Marija Turk, Filozofski fakultet, Rijeka, 1998. Pravopisu - ponosu! ili Pravopisu - po nosu!, Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, sv. 47, br. 4, 1999.

Recepcija S obzirom da u svojoj knjizi Povijest hrvatskih gramatika Sanda Ham "nije navela popis korištene literature", to se u inozemnim znanstvenim krugovima ocjenjuje kao skandalozno: njemački jezikoslovac Helmut Keipert, urednik uglednog časopisa Zeitschrift für Slavische Philologie (nasljednik najstarijeg slavističkog časopisa osnovanog 1875. godine i prvih 45 godina uređivanog od strane Vatroslava Jagića), u tom časopisu zaključuje da je "velika mana knjige što je autorica [...] vjerovala da se može odreći bilo kakvog navođenja sekundarne literature". Keipert citira kako autorica kaže "nisam navodila upotrijebljenu literaturu i nisam na očekivani i uobičajeni način bilježila bibliografske podatke", o čemu Keipert daje sljedeći komentar:

U hrvatskim medijima Sanda Ham izjavljuje da se mora prevoditi između Hrvata i Srba jer je razumljivost privid i navodi, kako kaže, kao poznati primjer rečenicu koju Hrvati ne razumiju: "Trešće i smeće da jedu jabuke". Takvo izmišljanje primjera koji su jednako nerazumljivi i u Srbiji naišlo je na ismijavanje i osudu u hrvatskim medijima. Stoga se konstatira:

Izvori

Vanjske poveznice

Filozofski fakultet, Sveučilište u Osijeku, Katedra za suvremeni hrvatski jezik, Prof. dr. sc. Sanda Ham , (preuzeto 20. prosinca 2010. s dopusnicom profesorice Sande Ham)

Kategorija:Hrvatski jezikoslovci Kategorija:Životopisi, Osijek Kategorija:Hrvatski kroatisti