thumb|300px|Satelitska snimka Gruzije Gruzija je pretežito planinska zemlja izrazite reljefne raznolikosti. Na sjeveru graniči s Rusijom, na jugu s Azerbajdžanom, Armenijom i Turskom. Sjevernu granicu s Rusijom čini planinski lanac Veliki Kavkaz s najvišim vrhom Gruzije, 5068 m visokom Šharom.
Svojom površinom obuhvaća na sjeveru južne ogranke Velikoga Kavkaza te na jugu dio Maloga Kavkaza. U porječju toka rijeke Rioni do obala Crnoga mora, pruža se Kolhidska nizina (gruz. კოლხეთის დაბლობი) koja obuhvaća aluvijalne ravniceKolhidska nizina Proleksis enciklopedija. Pristupljeno 10. srpnja 2015.
Glavne rijeke Gruzije su Kura (Mtkvari), Psou i Rioni. Rijeka Kura izvire u planinama Kavkaza, dužina joj je 1515 km, a površina porječja približno 198.300 km². Utječe u Kaspijsko jezero. Rijeka Psou se nalazi na području Zapadnog Kavkaza. Cijelom dužinom svoga tijeka njeno korito predstavlja granicu između Ruske Federacije i Republike Abhazije.Republika Abhazija je samoproglašena država s djelomičnim međunarodnim priznanjem i predmet je spora između Gruzije i Abhazije. Republika Gruzija ovo područje smatra svojim sastavnim dijelom i označava je kao Autonomnu Republiku Abhaziju. Rijeka Rioni je najveća rijeka u zapadnoj Gruziji. Izvire na Kavkazu, teče prema zapadu i ulijeva se u Crno more u blizini grada Poti. Na njezinim obalama leži grad Kutaisi. Brojne rijeke Velikoga i Maloga Kavkaza koriste se za rad manjih hidroelektrana.
Klima Gruzije je suptropska sve do umjereno kontinentalne. Srednja temperatura u siječnju iznosi 5 °C, a u srpnju 23,6 °C.Gruzija Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 10. srpnja 2015.
Izvori