Vidoška (stolačka) kapetanija (1706. – 1878.)Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (bošnjački), Odluka o proglašenju nacionalnim spomenikom BiH, Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 84/09.Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (bošnjački), Odluka o proglašenju nacionalnim spomenikom BiH, Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 15/03. bila je kapetanija u području Stoca i okolice.
Dvojnost naziva potječe zbog toga što se još prije osmanske vlasti u dubrovačkim izvorima ovdje spominje 1463. godine pod nazivom Stolac i Vidoški grad, odnosno stolačka tvrđava i naselje ispod njega. Osmanlije osvajaju Stolac 13. lipnja 1465. godine. Za razdoblje do početka 18. stoljeća ne zna se pouzdano sigurno je li bila vojna posada u Stocu. Kandijski (1645. – 1660.) i Bečki rat (1683. – 1699.) mijenjaju situaciju zbog višestrukih mletačkih napada na Stolac (siječnja 1663.; 1664.; 30. srpnja 1678.; 1794. ili 1795.). Nakon Karlovačkog mira 1699. godine stabilnost stvara uvjete za obnovu. Grad je popravljen i proširen. Dobio je gradsku upravu kojoj je na čelu dizdar. Kapetanija je osnovana oko 1706. godine.
Stolački su kapetani bili Šarići, a 1761. kapetani postaju Rizvanbegovići.Zračna luka Mostar (ur. Željko Raguž) Stolac - kulturno-povijesni vodič, Udruga građana Partnerska grupa, Stolac, svibnja 2012., str. 55 (pristupljeno 27. ožujka 2019.)
1802. se godine Hadži Mehmed-beg Rizvanbegović vratio u rodni kraj. Otac Zulfikar-beg, stolački kapetan, povukao se pred sinom, zahvalio se 1802. na kapetaniji u korist svoja dva starija sina iz prvog braka, Mustaj-bega i Hadži-bega. Radi sprječavanja sukoba među sinovima, podijelio je stolačku (vidošku) kapetaniju na dva nejednaka dijela, pa je Mustaj-beg naslijedio oca na dužnosti vidoške kapetanije, a Hadži Mehmed-beg je dobio manju kapetaniju, hutovsku kapetaniju.
U Velikom bosanskom ustanku vojska Husein-kapetana Gradaščevića 1832. uzaludno je opsjedala Stolac. Zbog držanja različitih strana u tom ustanku, već prije zavađena braća, paša Hercegovačkog pašaluka Ali-beg i kapetan hutovske kapetanije Hadži Mehmed-beg Rizvanbegović zaratila su se, a u sukobu je pognuo Hadžibeg Rizvanbegović.Od Požarevačkog mira 1718. do Berlinskog kongresa 1878. , Općina Neum, 2011. Poslije Mehmed-begove smrti ugasila se Hutovska kapetanija koja je opet pripojena vidoškoj kapetaniji, od koje je nastala odvajanjem 30-ak godina prije.
1835. su godine ukinute pozicije kapetana i dizdara. Do 1878. godine u Stocu je manja posada. Austro-ugarskim zaposjedanjem BiH kolovoza 1878. uspostavljena je austrijska uprava, a osmanske se institucije gase.
Izvori
Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu Kategorija:Administrativna podjela Osmanskog Carstva