mini|Žene u hrvatskoj tradicionalnoj nošnji|280px Žene Hrvatskoj čine polovinu hrvatskog stanovništva i u suvremenoj hrvatskoj kulturi su uglavnom jednakopravne muškarcima.
Demografija Prema popisu stanovništva u Hrvatskoj iz 2011. godine, u Hrvatskoj je u tom trenutku bilo žena od ukupno stanovnika. Omjer spolova iznosio je 1,06 muškaraca po 1 ženi između porodu i 14 godina starosti, a 0,99 muškaraca po 1 ženi u dobi između 15 i 64 godine. U dobi iznad 64 godine omjer je bio 0,64 muškarca po 1 ženi. Omjer ukupne populacije iznosio je 0,93 muškarca po 1 ženi. Očekivani životni vijek za žene u Hrvatskoj bio je 80,1 godina.
U 2008. godini, glavni uzrok smrti kod žena u Hrvatskoj bile su kardiovaskularne bolesti (57,2 %), a slijede ih tumori (21,4 %). Ostali značajni uzroci smrti su ozljede, trovanja i drugi vanjski uzroci (3,9 %), bolesti probavnog sustava (3,6 %), bolesti dišnog sustava (3,5 %) i endokrini, prehrambeni i metaboličke bolesti (3,0 %).
Poznate žene u Hrvatskoj Hrvatska povijest bilježi niz poznatih žena u Hrvatskoj.
Za vrijeme borba protiv Turaka istakle su se dvije hrvatske mučenice: Mila Gojsalić i Diva Grabovčeva. Jelena Nelipčić je kraljica Bosne. Beatrica Frankopan je bila plemkinja, a brakom je postala nasljednica dvorca Hunjadi. Ana Katarina Zrinski, također iz frankopanske obitelji, bila je plemkinja, zapamćena kao mecena umjetnosti, pisaca i domoljuba. Njezina kći, Jelena Zrinski, smatra se nacionalnom junakinjom.
U umjetnosti, Ivana Brlić-Mažuranić je ostala zapamćena kao najbolji hrvatski pisac za djecu. Slava Raškaj je slikarica koja se smatra najvećim hrvatskim akvarelistom od kraja 19. i početka 20. stoljeća. Dora Pejačević bila je jedan od skladatelja koji su uveli orkestralne pjesme u hrvatsku glazbu, a Paula Preradović je napisala riječi za austrijsku himnu "Land der Berge, Land am Strome". Marija Jurić Zagorka bila je prva profesionalna novinarka i najčitanija hrvatska književnica. Pokrenula je i uređivala Ženski list, prvi hrvatski časopis za žene i Hrvaticu. Borila se protiv društvene diskriminacije, mađarizacije i germanizacije te za prava žena.
U hrvatskoj političkoj povijesti je Savka Dabčević-Kučar postala jedan od najutjecajnijih hrvatskih političarki tijekom komunističkog režima.
Ukupno je 5 žena iz Hrvatske Katolička Crkva proglasila blaženim. To su: Katarina Kosača-Kotromanić, Ozana Kotorska, Jula Ivanišević, Bernadeta Banja i Marija Petković.
Žene u Hrvatskoj vojsci U Hrvatskoj vojsci ženama je dozvoljeno ravnopravno sudjelovanje s muškarcima. U Domovinskom ratu aktivno je sudjelovalo ženavecernji.hr U Domovinskom ratu aktivno sudjelovalo 23.080 žena, pristupljeno 3. listopada 2015. što je oko 5 % ukupnog broja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Ako se toj brojci dodaju i žene koje su na razne posredne načine pomagale obranu od velikosrpske agresije na RH, onda je ta brojka još veća. U ratu je poginulo 127 žena, a njih 1113 su postale trajni invalidi. Samo u obrani Vukovara sudjelovalo je oko 400 žena.
Pravni statusi Ravnopravnost spolova je dio 3. članka Ustava Republike Hrvatske. Pravobranitelj ravnopravnosti spolova i Ured za ravnopravnost spolova postoje od 2003. godine. Pravo glasa za žene uvedeno je u SFRJ, 11. kolovoza 1945., no efektivno su ga žene mogle upotrijebiti na prvim višestranačkim izborima 1990.
Izvori
Kategorija:Demografija Hrvatske