mini|500px|Države iz kojih dolazi najviše migranata
Europska migracijska kriza 2015. Europe migrant crisis, BBC News, pristupljeno 16. listopada 2015. Camila Ruz, The battle over the words used to describe migrants, BBC News Magazine, pristupljeno 16. listopada 2015. Europe’s Migration Crisis, ft.com, pristupljeno 16. listopada 2015. Gideon Rachman, Refugees or migrants – what’s in a word?, blogs.ft.com, 3. rujna 2015., pristupljeno 16. listopada 2015. naziv je migracije stanovnika afričkih i azijskih zemalja prema državama Europske unije. Migranti su na početku bili iz država pogođenih ratnim uvjetima nastalim stvaranjem Islamske države Iraka i Levanta, tj. Iraka i Sirije, ali su se s vremenom migrantima iz nužde priključili i ekonomski migranti iz ostalih azijskih i afričkih ekonomski slabo razvijenih država.
Migracijska kriza započela je 2015. godine kao jedna od posljedica uspona Islamske države i pogoršanja odnosa između država Bliskog istoka, što je dovelo do pogoršanja gospodarskog sustava u tim zemljama. Većina izbjeglica i, poslije, ekonomskih useljenika, došla je iz većinski muslimanskih zemalja Zapadne Azije, Pakistana i subsaharske Afrike te su uglavnom bili suniti i šijiti te u manjem udjelu i kršćani te jazidi. Prema podatcima Visokog povjerenika UN-a za izbjeglice, za razdoblje od siječnja 2016. pa nadalje, prema narodnosti se najviše useljenika izjasnilo Sirijcima, Afganistancima, Nigerijancima i Iračanima. UNHCR, Interaktivni zemljovid narodnosti izbjeglica na Sredozemlju, 31. ožujka 2016. (pristupljeno 23. veljače 2017.)
Pravni status migranata
Pravni status migranata ovisi o uzroku migracije svakog migranta.
azilanti - ako je osoba emigrirala iz svoje države zbog neposredne ratne opasnosti, takvi se ljudi smatraju ratnim izbjeglicama i prema međunarodnom pravu svaka im je država dužna osigurati pravo na azil. Članak 14. UN-ove Opće deklaracije o pravima čovjeka glasi:
radni emigranti - ako je osoba emigrirala iz svoje države radi povoljnije ekonomske budućnosti. Radni odnosno ekonomski migranti nemaju pravo na azil, te ih se može deportirati u najbližu prethodnu državu gdje im sigurnost nije ugrožena.
Kronologija mini|450px|Na slici je prikazan broj svih migranata u EU od 2010. do 2014.
2015. 30. rujna 2015. - od početka migracijske krize na područje RH ušlo je više od 88.500 migranataObavijesti o prihvatu i smještaju migranata u RH, MUP RH, objavljeno 30. rujna 2015., pristupljeno 14. listopada 2015. 13. listopada 2015. - od siječnja 2015. do kraja rujna 2015. u Italiju je stiglo 132.071 migranata, što je nešto manje nego u prvih 9 mjeseci 2014. kad ih je stiglo 138.796. Po državama podrijetla, iz Eritreje je 35 tisuća, Nigerije malo manje od 18 tisuća, Somalije 10 tisuća, Sudana 8 tisuća i Sirije 7 tisuća. Mediterranean Arrivals Near Record 600,000, objavljeno 13. listopada 2015., pristupljeno 14. listopada 2015. 14. listopada 2015. - od početka migracijske krize na područje RH ušlo je 174.297 migranataObavijesti o prihvatu i smještaju migranata u RH, MUP RH, objavljeno 14. listopada 2015., pristupljeno 14. listopada 2015. 15. listopada 2015. - od početka migracijske krize na područje RH ušlo je 180.537 migranata 16. listopada 2015. - od početka migracijske krize na područje RH ušlo je 186.093 migranata 17. listopada 2015. - od početka migracijske krize na područje RH ušlo je 192.529 migranata 18. listopada 2015. - od početka migracijske krize na područje RH ušlo je 197.000 migranata 19. listopada 2015. - od početka migracijske krize na područje RH ušlo je 200.577 migranata 20. listopada 2015. - od početka migracijske krize na područje RH ušlo je 204.126 migranata.
Epidemiološka situacija Tijekom srpanjskih vrućina u Srbiji je vladala zabrinutost zbog moguće zaraze bolestima koje donose ilegalni imigranti, u Hrvatskoj tada takav strah nije postojao. Epidemiolozi u Srbiji su upozoravali da migranti koji u velikom broju prolaze kroz Srbiju na putu prema Mađarskoj donose opasne i zarazne bolesti, a kao najveću prijetnju isticali su širenje dječje paralize te tvrdili da se može očekivati i malarija, ptičja gripa te zaraza virusom Zapadnog Nila, dok se u Hrvatskoj tvrdilo da nema takvih opasnosti, iako su stručnjaci stalno bili oprezni. Osobe koje su u Hrvatskoj zatečene u ilegalnom prelasku granice, u pravilu se nije vodilo na liječnički pregled, osim ako nisu imale vidljivih tjelesnih ozljeda ili ako osobe same nisu zatražile liječničku pomoć, i te se osobe uglavnom vodilo u najbližu zdravstvenu ustanovu. Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti nalaže da bi se zdravstveni nadzor, morao provoditi nad osobama koje u Hrvatsku dolaze iz država u kojima postoje malarija, kolera, virusne hemoragijske groznice i ostale bolesti određene međunarodnim ugovorima te nad osobama koje dolaze u Republiku Hrvatsku kao tražitelji azila, azilanti i osobe pod supsidijarnom ili privremenom zaštitom. Budući da policajci teško mogu prepoznati zarazne bolesti, postoji rizik od zaraze u didiru s migrantima Policajci pri pregledu osoba kao i njihovih dokumenata i stvari obvezno imaju zaštitne rukavice, po potrebi i zaštitnu masku a u pripremi su bila jednokratna zaštitna odijela. Za situacije ako se pojave zarazne bolesti koje se rijetko pojavljuju, Hrvatski zavod za javno zdravstvo daje pravila postupanja s detaljnim uputama za policajce.Glas Slavonije Domagoj Džigumović, glasnogovornik PU vukovarsko-srijemske: Imigranti (ne) donose zaraze: Policajci se u dodiru s ilegalcima štite maskama i rukavicama, 9. srpnja, 2015. (pristupljeno 17. listopada 2015.)
Na opasnosti donošenja zaraznih bolesti upozorio je češki predsjednik Miloš Zeman 31. kolovozaSloboda.hr Sloboda.hr/N1: Češki predsjednik izrekao bolnu istinu: Izbjeglice donose terorizam, stvaranje geta i zarazne bolesti, 31. kolovoza 2015. (pristupljeno 17. listopada 2015.) i bivši poljski premijer Jaroslaw Kaczynski na predizbornom skupu 14. listopada 2015., upozorivši da migranti koji sada stižu u Europu donose bolesti koje bi mogle naškoditi lokalnom stanovništvu. Istaknuo je postojanje znakova pojave vrlo opasnih bolesti koje dugo nisu viđene u Europi poput kolere na grčkim otocima, dizenterije u Beču, raznih vrsta nametnika, protozoa koji nisu opasni u organizmima migranata, ali koji bi mogli biti opasni kod europske primateljske populacije. Naglasio je da se zbog toga ne smije diskriminirati ljude, ali se mora obavljati temeljita zdravstvena provjera.Kurir BIVŠI POLJSKI PREMIJER: Migranti donose bolesti u Evropu, 14. listopada 2015. (pristupljeno 17. listopada 2015.) (srpski)
Krizni stožer hrvatskog ministarstva zdravstva u obavijesti od 16. rujna 2015. dao je procjenu rizika od zaraznih bolesti na osnovi prikaza epidemiološke situacije Svjetske zdravstvene organizacije. Iz zemalja iz kojih se očekuje najveći broj migranta kao što su Sirija, Afganistan, Eritreja i druge azijske i afričke države prisutan je mogući rizik zaražavanja od sljedećih zaraznih bolesti : trbušni tifus, malarija, leishmanijaza, ospice, meningitisi, pertussis, tuberkuloza, bruceloza, akutne mlohave kljenuti, scabies, ušljivost, povratna groznica, kožna difterija i druge. Glede duljine i uvjeta putovanja migranata moguće je očekivati i akutne dijarealne i akutne respiratorne bolesti koje će zahtijevati hitno medicinsko zbrinjavanje, pa je ministarstvo izdalo postupnik za rad s migrantima.KoHOM Obavijest kriznog stožera Ministarstva zdravstva, 16. rujna 2015.(pristupljeno 17. listopada 2015.)KoHOM Postupnik za rad s migrantima
Podatci o državama kroz koje migranti prolaze Problematika migracija sa stajališta država
Migracija stanovništva iz siromašnijih država prema bogatijim je kontinuirana i postoji uvijek. Čimbenici poput ratova ili ekonomskih kriza jačaju intenzitet migracija. Razvijene države s velikim brojem stanovnika u pravilu žele određeni stupanj prirasta stanovništva kako bi zadržale dovoljnu količinu radne snage na tržištu kako bi se razvojni potencijal iskoristio najviše moguće. Zato je Njemačka vrlo brzo po završenoj obnovi nakon Drugog svjetskog rata počela uvoziti strane radnike, bez obzira na to bili ti radnici iz Hrvatske, Srbije ili Turske. Takve potrebe za radnom snagom imaju i druge visokorazvijene države s velikim brojem stanovnika, no zemljopisni položaj svake države uvjetuje odnos prema poroznosti vlastitih granica. Sjedinjene Američke Države su slično Njemačkoj visoko razvijene i imaju velik broj stanovništva, pa sukladno tome imaju potrebu za radnom snagom i održavaju godišnju lutriju za useljenike (tzv. green card lottery). Budući da SAD ima dugu granicu s Meksikom, državom slabijeg ekonomskog potencijala od SAD-a, migracija stanovništva Meksiko->SAD odnosno Latinska Amerika->SAD postala je toliko jaka da su SAD dignule zid na svojoj granici s Meksikom. Podizanje zidova na granicama unutarnje je pitanje svake države, i iz sljedećeg popisa se jasno vidi da ne postoji korelacija zamišljenog visokog stupnja demokracije i zidova na granicama:
Cipar - na Cipru zid koji dijeli otok na dva dijela postoji od 1974. godineSaudijska Arabija planira gradnju elektronske ograde na granici s Irakom, Hina, objavljeno 19.10.2006., pristupljeno 20. listopada 2015. Izrael - u lipnju 2002. počela je izgradnja 650 km dugog zida sa Zapadnom obalom SAD - američki zakonodavci su u jesen 2006. izglasovali tzv Secure Fence Act of 2006, kojim je predviđeno podizanje zida duljine oko 1100 km.Američki granični zid razbjesnio Meksiko, objavljeno 27.10.2006., pristupljeno 20. listopada 2015. Do siječnja 2010. završen je projekt gradnje zida između San Diega u Californiji i Yume u Arizoni. Zid je betonski, visok 6,4 m (21 stopa) i ukopan je 1,8 m u zemlju. Grčka - 2012. godine podignut je zid od 10,5 kilometara na granici s Turskom Saudijska Arabija - 2006. godine je prvi put planirana gradnja zida prema Iraku, rad na zidu dugom 965 km počeo je u rujnu 2014.Da bi se zaštitila od ISIL-a, Saudijska Arabija gradi veliki zid, Irena Klančir, objavljeno 16.1.2015., pristupljeno 20. listopada 2015. Bugarska - u rujnu 2014. na granici s Turskom dignuto je 30 km zida, planirana duljina zida je 160 km Mađarska - u srpnju 2015. započeta je gradnja žičanih prepreka prema Srbiji,Mađari počeli gradnju zida prema Srbiji dugog 175 km, Branimir Bradarić, objavljeno 15.7.2015., pristupljeno 20. listopada 2015. koja je dovršena 29. kolovoza 2015., gradnja drvene barijere visoke četiri metra trajat će još nekoliko mjeseciMađarska dovršila ogradu na srbijanskoj granici dva dana prije roka, narod.hr/Hina, objavljeno 30.8.2015., pristupljeno 20. listopada 2015. potom je žičana ograda u rujnu dignuta i prema Hrvatskoj Turska - kolovoz 2015. - Turski mediji objavili su da su turske vlasti započele izgradnju 45 kilometara dugog betonskog zida na granici sa Sirijom.Počela izgradnja zida između Turske i Sirije , objavljeno 21. kolovoza 2015., pristupljeno 20. listopada 2015.