mini Isak Samokovlija (hebr. יצחק סָמוֹקוֹבְלִיָה) (Goražde, 3. rujna 1889. – Sarajevo, 15. siječnja 1955.), bosanskohercegovački književnik židovskog podrijetla, koji je najpoznatiji kao pisac djela s bosansko-židovskom tematikom. Po zanimanju je bio liječnik. Živio je u Goraždu, Fojnici i Sarajevu.
Životopis 200px|thumb|lijevo|Markica BH Pošte iz 2006. s likom Isaka Samokovlije Isak Samokovlija je rođen u Goraždu, tada dijelu Austro-Ugarskog carstva, 3. rujna 1889. u obitelji sefardskih Židova. Njegova obitelj se doselila iz Samokova u Bugarskoj, po čemu su dobili prezime Samokovlija. Nakon djetinjstva provedenog u Goraždu, odlazi u Sarajevo i završava gimnaziju, te studira medicinu u Beču. Nakon studija, radio je kao liječnik u Goraždu, Fojnici i Sarajevu. Svoju prvu pripovijetku "Rafina avlija" objavljuje 1927. a dvije godine kasnije izlazi i prva zbirka pripovijetki "Od proljeća do proljeća" u izdanju Grupe sarajevskih književnika.
Početak Drugog svjetskog rata dočekuje u bolnici Koševo u Sarajevu gdje je bio šef jednog odjeljenja. Ubrzo dobiva otkaz i biva prinuđen nositi žutu traku s Davidovom zvijezdom, kojom su nacisti obilježavali sve Židove. Nakon proglašenja NDH, zatvoren je od strane ustaša, te kasnije prebačen u izbjeglički logor na Alipašinom mostu u Sarajevu. U proljeće 1945. uspijeva pobjeći od ustaša koji su ga prinudno vodili sa sobom, te se krio sve do završetka rata.
Po završetku Drugog svjetskog rata drži razne pozicije u bosanskohercegovačkim i jugoslavenskim književnim krugovima. Uređivao je književni časopis "Brazda" od 1948. do 1951., a poslije toga je sve do smrti bio urednik u Izdavačkom poduzeću "Svjetlost".
Na njegovo književno djelo mnogo je utjecalo odrastanje uz rijeku Drinu u Goraždu. Ivo Andrić ga je nazvao jednim od najboljih pisaca koje je Bosna i Hercegovina dala, a Meša Selimović je rekao kako je Samokovlija, izuzmemo li Andrića, najbolji bosanski pripovjedač poslije Kočića.
Umro je 15. siječnja 1955. u Sarajevu. Sahranjen je na starom židovskom groblju na strmoj padini Trebevića.
Djela Od proljeća do proljeća — Sarajevo, 1929. Pripovijetke — Beograd, 1936. Nosač Samuel — Sarajevo, 1946. Tragom života — Zagreb, 1948 Izabrane pripovijetke — Beograd, 1949. Pripovijetke — Sarajevo, 1951. Đerdan — Sarajevo, 1952. Priča o radostima — Zagreb, 1953. Hanka (drama) — Sarajevo, 1954. Plava jevrejka (drama) On je lud (drama) Fuzija (drama)
Izvori
Vanjske povezice Šta će biti s kućom Isaka Samokovlije
Kategorija:Bosanskohercegovački književnici Kategorija:Židovi u Bosni i Hercegovini Kategorija:Životopisi, Goražde