Razlikujemo dvije skupine govora, različitog porijekla koje su se poprilično izjednačile u sadašnjem stanju, odnosno približavanju zetskom, ijekavskom staroštakavskom dijalektu (s dominantnim refleksom slabog poluglasa kao otvorenom e);
Bokeljski govori Riječ je o govorima koji su nekoć bili srodni dubrovačkom dijalektu, odnosno graničnom područjima, prijelazu prema zetskom, ijekavskom staroštakavskom dijalektu.
mini|desno|150px|Hrvatski poddijalekti mini|desno|150px|Bokeljsko-perojski dijalekt
Glavne karakteristike govora; dvosložni refleks jata (no postoje i iznimke, jednosložni jat, čak i ekavizmi) refleks slabog poluglasa kao otvoreno e (ä) uz mjestimično čuvanje poluglasa adrijatizmi i lokalizmi jednačenje [č] i [ć] te [dž] i [đ] u Mulu u Boki u nekim govorima se čuva i fonem [x] češće se čuva fonem [f] dočetno -m obično prelazi u -n južni dio Boke ima dvonaglasni sustav (kratki i dugi naglasci), dok je sjeverni dio novoštokavske jekavštine, granica je kod Risna deklinacija je novoštokavska (izjednačenje dativa, lokativa i instrumentala u množinskim padežima), zetska bi bila (izjednačavanje genitiva i lokativa te dativa i instrumentala), međutim nje nema u ovom dijalektu infinitiv je kraći mnogo je romanizama na obali izrazita je lokalna diferencijacija, postoje tri skupine; Perast, Strp i Morinj (opatija sv. Đorđa) Luštica, Krtoli i Prevlaka (miholjska) Vrmac i Dobrota (kotorski distrikt)
Govornici Bokeljskih govora su Bokelji, odnosno Bokeljski Hrvati.
Perojski govori
Čine govore Crnogoraca koji su se u 17. stoljeću preselili iz Crmnice u Istru, oko mjesta Peroj. Karakteristike su; obično dvosložni ijekavski refleks jata, rjeđe ikavski otvoreno e (ä) dominantantni refleks poluglasa, s time da je u nenaglašenim slogovima otvorenost manja svako dugo a daje stražnje a (međuvrijednost između [a] i [o]) česti su romanizmi crkveni vokabular je pravoslavan (krst, manastir, voskrsenje) govornici obično znaju i čakavski, a izraziti su višejezični govornici Porijeklo govora je župa Crmnica, vjerojatno uz druga crnogorska mjesta (krajnji jug današnje Crne Gore).
Povezani članci Manjinski jezici u Hrvatskoj
Izvori
Josip Lisac, Hrvatska dijalektologija 1. - Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govor torlačkog narječja, Golden Marketing - Tehnička knjiga, 2003. Iva Lukežić, Zajednička povijest hrvatskih narječja - 1. Fonologija, Hrvatska sveučilišna naklada, 2012.
Kategorija:Hrvatski dijalekti Kategorija:Govori štokavskog narječja Kategorija:Hrvati u Crnoj Gori