Darovnice Europskog gospodarskog prostora i Norveške predstavljaju doprinos Islanda, Lihtenštajna i Norveške namijenjen smanjenju društvenih i ekonomskih nejednakosti u Europskom gospodarskom prostoru (EGP) i jačanju bilateralnih odnosa s 15 zemalja Europske unije u Srednjoj i Južnoj Europi. Darovnice također pridonose učvršćenju temeljnih europskih vrijednosti kao što su demokracija, tolerancija i vladavina prava.
Povijest
Darovnice EGP-a i Norveške utemeljene su na Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru. Ovim sporazumom utvrđuje se da su Island, Lihtenštajn i Norveška članice Unutarnjeg tržišta EU, koje omogućuje slobodno kretanje robe, usluga, kapitala i ljudi. Ugovor o unutarnjem tržištu iznosi zajedničke ciljeve rada na smanjenju društvenih i ekonomskih nejednakosti i jačanju suradnje među zemljama članicama Europske unije.
Otkada je Sporazum o EGP stupio na snagu, Island, Lihtenštajn i Norveška su pomogle društvenom i ekonomskom napretku više zemalja Europske unije i Europskog gospodarskog prostora. Doprinosi su usmjeravani preko Financijskog mehanizma (1994. – 1998.), Financijskog instrumenta (1999. – 2003.) i Darovnica Europskog gospodarskog prostora i Norveške (2004. – 2009., 2009. – 2014., 2014. – 2021.). Ukupno, Norveška, Island i Lihtenštajn su dodijelile financijska sredstva u iznosu od 3,3 milijarde eura kroz uzastopne fondove između 1994. i 2014. Uz to, u financijskom razdoblju od 2014. do 2021., dodijeljeno je dodatnih 2,8 milijarde eura. Ove tri zemlje davatelja omogućuju fondove sukladno njihovoj veličini i BDP-u. Stoga, u okviru zajedničkih fondova EGP-a i Norveške u razdoblju od 2014. do 2021., udio Norveške bio je 97,7%, Islanda 1,6%, i Lihtenštajna 0,7% ukupnih sredstava.
Od 2004. godine postoje dva odvojena mehanizma: Darovnice EGP-a i Norveške darovnice. Sredstva EGP-a financiraju se od strane sve tri zemlje davatelja: Islanda, Lihtenštajna i Norveške, a Norveška uz to financira i svoje vlastite fondove.
Uvjeti za izbor Uvjeti dodjele darovnica EGP-a i Norveške odražavaju kriterije uspostavljene za Europski kohezijski fond namijenjen zemljama članicama čiji je Bruto nacionalni dohodak (BND) po stanovniku niži od 90% prosječnog dohotka u Europskoj uniji. U financijskom razdoblju od 2014. do 2021., te zemlje su bile Bugarska, Hrvatska, Cipar, Češka Republika, Estonija, Grčka, Mađarska, Latvija, Litva, Malta, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka i Slovenija. Zemlje koje su ušle u Europsku uniju prije 2004. su izuzete iz programa financiranja norveškim fondovima, pa Grčka i Portugal tako primaju samo sredstva Europskog gospodarskog prostora.
Način rada EU i tri zemlje davatelja su prvo sklopile Memorandum o razumijevanju za ukupni doprinos i raspodjelu fondova zemljama korisnicama. Raspodjela po zemljama ovisi o broju stanovnika i BDP-u po glavi stanovnika, pa je tako najveća zemlja korisnica Poljska, a za njom ide Rumunjska. Najmanja država korisnica je Malta.
Kao drugo, Island, Lihtenštajn i Norveška pregovaraju sa svim zemljama korisnicama i ugovaraju programe koji će biti provedeni, njihove ciljeve i iznos sredstava koja se dodjeljuju u svakom pojedinačnom programu. Ugovori su utemeljeni na potrebama i prioritetima država korisnica i opsegu suradnje s državama davateljima. Europska komisija se konzultuje tijekom pregovora, kako bi se izbjeglo dupliciranje i zajamčilo da se fondovi ciljano koriste tamo gdje će imati najveći utjecaj. Programi koji se provode prema Darovnicama Europskog gospodarskog prostora i Norveške moraju ispuniti pravila i standarde Europske unije glede prava, dobrog upravljanja, održivog razvoja i rodne ravnopravnosti.
Fondovi koje dodjeljuje Europska unija i darovnice Europskog gospodarskog prostora i Norveške su dopunskog tipa, i za njih su obično zadužena ista Upravljačka tijela na nacionalnoj razini. Darovnicama EGP-a i Norveške se često financiraju projekti u područjima gdje nije dostupno financiranje Europske unije ili same države.
Nacionalne fokalne točke su nadležne za cjelokupno upravljanje programima u zemljama korisnicama. Upravljači programa razvijaju programe i upravljaju njima, često u suradnji s partnerima iz zemalja davatelja, i raspoređuju sredstva za projekte. Odabir projekata se obično vrši po pozivu za dostavu prijedloga Upravljača programa.
Jačanje bilateralne suradnje mini|Grafik 1. Ukupna alokacija darovnica EGP-a za razdoblje Jedan od dva glavna cilja darovnica EGP-a i Norveške je da povećaju suradnju i odnose među zemljama korisnicama i zemljama davateljima. Partnerstva među subjektima zemalja korisnica i istim tijelima Islanda, Lihtenštajna ili Norveške su temeljni dio Darovnica i ona nude jedinstvenu priliku za sučeljavanje sa zajedničkim europskim izazovima.
U bitnoj mjeri se promiču bilateralna partnerstva javnih i privatnih institucija zemalja davatelja i zemalja korisnica. Suradnja među ljudima i institucijama na upravnoj i političkoj razini, kao i u privatnom sektoru, na sveučilištima i u građanskom društvu je uvjet jačanju bilateralnih odnosa.
Darovnice EGP-a i Norveške u razdoblju od 2014. do 2021 mini|Grafik 2. Ukupna alokacija norveških darovnica za razdoblje Za razdoblje 2014. – 2021. predviđena su sredstva od 2,8 milijardi eura za program Darovnica. Darovnice EGP-a (1,55 milijardi eura) se sufinanciraju od strane Islanda (3%), Lihtenštajna (1%) i Norveške (96%) i dostupne su u 13 zemalja koje su se pridružile Europskoj uniji poslije 2003. godine. Doprinos pojedinačnih zemalja davatelja utemeljen je na njihovom Bruto domaćem proizvodu (BDP).
Područja potpore Pet Prioritetnih sektora (Ps) i 23 povezane Programske oblasti (Po) uspostavljeni za razdoblje od 2014. do 2021. odražavaju prioritete izložene u „Strategiji Europa 2020“ – desetogodišnjoj strategiji razvoja Europske unije za pametan, održiv i inkluzivan rast – i u 11 ciljeva kohezijske politike Europske unije. Njihova svrha je doprinos rastu i zapošljavanju, sučeljavane s klimatskim promjenama i energetskom ovisnošću, uz istodobno umanjenje siromaštva i socijalne isključenosti.
PS 1: Inovacije, istraživanje, obrazovanje i konkurentnost 1. Razvoj poslovanja, inovacije i mala i srednja poduzeća
2. Istraživanje
3. Obrazovanje, stipendije, pripravništvo i mladi poduzetnici
4. Ravnoteža poslovnog i privatnog života
5. Socijalni dijalog – dostojanstven rad
PS 2: Socijalna inkluzija, zapošljavanje mladih i umanjenje siromaštva 6. Izazovi za javno zdravstvo u Europi
7. Inkluzija i jačanje romskog stanovništva
8. Rizične grupe djece i mladih
9. Sudjelovanje mladih na tržištu rada
10. Lokalni razvoj i umanjenje siromaštva
PS 3: Okoliš, energija, klimatske promjene i gospodarstvo s niskom emisijom ugljika 11. Okoliš i ekosustavi
12. Obnovljiva energija, energetska učinkovitost, energetska sigurnost
13. Klimatske promjene, ublažavanje i prilagodba
PS 4: Kultura, građansko društvo, dobro upravljanje i temeljna prava i slobode
14. Kulturno poduzetništvo, kulturna baština i kulturna suradnja
15. Građansko društvo
16. Dobro upravljanje, odgovorne institucije, transparentnost
17. Ljudska prava – provedba na nacionalnoj razini
PS 5: Pravosuđe i unutarnji poslovi 18. Azil i migracije
19. Kazneno-popravne usluge i pritvori
20. Međunarodna policijska suradnja i borba protiv kriminala
21. Djelotvornost i učinkovitost pravosudnog sustava, jačanje vladavine prava
22. Obiteljsko i rodno utemeljeno nasilje
23. Sprječavanje nepogoda i pripremljenost
Nova značajka Darovnica EGP-a i Norveške 2014. – 2021. je uspostavljanje Fonda za zapošljavanje mladih (65,5 milijuna eura) i Fonda za regionalnu suradnju (34,5 milijuna eura). Ovi fondovi pružaju podršku prekograničnim i transnacionalnim inicijativama za projekte koji traže rješenja za neke od zajedničkih izazova za Europu.
Svi programi u okviru Darovnica EGP-a i Norveške 2014. – 2021. primjenjivat će se do 30. travnja 2024. godine.
Suradnja i vanjski partneri Partneri u Donatorskom programu (PDP) imaju stratešku ulogu u planiranju i provedbi, kao i u olakšavanju uspostavljanja partnerstva u projektu. U financijskom razdoblju 2014. – 2021. sudjelovao je 21 PDP-a (dva s Islanda, jedan iz Lihtenštajna i 18 iz Norveške).
Partneri u Donatorskom programu su pretežno javna upravna tijela s nacionalnom nadležnošću u svom području i širokim međunarodnim iskustvom. Ovi PDP-i se postavljaju na inicijativu zemalja davatelja.
Međuvladine organizacije i akteri igraju bitnu ulogu u programu Darovnica EGP-a i Norveške, budući da oni nadgledaju ispunjenje međunarodnih konvencija i sporazuma diljem Europe. Spomenute organizacije daju potporu u oblasti ljudskih prava, demokracije i vladavine prava. Davatelji su, kako bi zajamčili da programi i projekti Darovnica EGP-a i Norveške ispunjavaju europske i međunarodne standarde, uspostavili strateško partnerstvo s tri europska partnera koji nastupaju kao Međunarodne partnerske organizacije u financijskom razdoblju 2014. – 2021.
Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA) sudjeluje u više programa i projekata na temu inkluzije i temeljnih prava Roma. Program Darovnica također surađuje s Agencijom FRA pri organiziranju događaja na temu ljudskih prava na visokoj razini. Vijeće Europe je najsveobuhvatniji vanjski partner programa Darovnica i sudjeluje u više programa. Ova organizacija daje strateške savjete i tehničke podatke u području ljudskih prava, demokracije i vladavine prava. Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OCDE) predstavlja strateškog partnera za Darovnice na polju dobrog upravljanja, gdje sudjeluje u više programa i projekata.
Darovnice EGP-a i Norveške u razdoblju od 2009. do 2014.
U razdoblju 2009. – 2014., u okviru Darovnica je dodijeljeno 1,8 milijardi eura. Darovnice EGP-a (993,5 milijuna), financirane zajednički od strane Islanda (3%), Lihtenštajna (1%) i Norveške (96%), bile su dostupne u 16 zemalja. Darovnice Norveške (804,6 milijuna eura), financirane isključivo od strane Norveške, bile su namijenjene 13 zemalja koje su se priključile Europskoj uniji poslije 2003. godine. Španjolska je primila samo prijelazno financiranje u razdoblju od 2009. do 2014. Hrvatska je, po ulasku u EU 2013. godine, postala i član EGP-a 2014., a otuda i zemlja korisnica Darovnica EGP-a i Norveške.
Tablica 1. Financiranje iz Darovnica EGP-a i Norveške u razdoblju 2009. – 2014. ZemljaDarovnice EGP-a Norveške darovnice Ukupna alokacija% iskorištenostiBugarska€ 78 600 000€ 48 000 000€ 126 600 00079.49%Hrvatska€ 5 000 000€ 4 600 000€ 9 600 00063.33%Cipar€ 3 850 000€ 4 000 000€ 7 850 00096.38%Češka Republika€ 61 400 000€ 70 400 000€ 131 800 00084.13%Estonija€ 23 000 000€ 25 600 000€ 48 600 00097.12%Grčka€ 63 400 000€ 0€ 63 400 00086.28%Mađarska€ 70 100 000€ 83 200 000€ 153 300 00057.76%Latvija€ 34 550 000€ 38 400 000€ 72 950 00087.66%Litva€ 38 400 000€ 45 600 000€ 84 000 00095.26%Malta€ 2 900 000€ 1 600 000€ 4 500 00098.76%Poljska€ 266 900 000€ 311 200 000€ 578 100 00091.69%Portugal€ 57 950 000€ 0€ 57 950 00090.51%Rumunjska€ 190 750 000€ 115 200 000€ 305 950 00082.21%Slovačka€ 38 350 000€ 42 400 000€ 80 750 00079.80%Slovenija€ 12 500 000€ 14 400 000€ 26 900 00091.37%Španjolska€ 45 850 000€ 0€ 45 850 00089.46%Ukupno€ 993 500 000€ 804 600 000€ 1 798 100 00085.11% * % iskorištenosti prihvatljivog iznosa troškova. Podaci od 5. rujna 2019., podložni promjeni.
Izvor: Konačni pregled Darovnica EGP-a i Norveške u periodu 2009. – 2014., brza ocjena, konačno izvješće. Ožujak 2019.
Područja potpore mini|Grafik 3. Sredstva alocirana po Prioritetnom sektoru. U razdoblju od 2009. do 2014. Darovnice EGP-a i Norveške su dodijeljene u okviru devet prioritetnih sektora (Ps) i 32 Programske oblasti (Po), kao što se može vidjeti Tablici 2. Alocirana sredstva po svakom Prioritetnom sektoru označena su u grafiku niže.
Table 2. Prioritetni sektori (Ps) i Programske oblasti (Po) u okviru Darovnica EGP-a i Norveške za razdoblje 2009. – 2014. Darovnice EGP-aDarovnice NorveškeZaštita i upravljanje okolišem