mini|desno|Pogled na crkvu i samostan Svatá Hora iz zraka. mini|desno|Pogled na kompleks sa zapadne strane. Svatá Hora (hrv. Sveta gora ili Sveta planina) barokni je pravokutni kompleks samostana i poznato češko hodočastilište na vrhu brda visokog 586 metara u starom dijelu grada Příbrama. Unutar kompleksa dimenzija 80 x 72 m smješteno je nekoliko samostana, četiri kapelice u kutovima pravokutnog oblika kompleksa i izvorna gotička crkva sv. Marije, obnovljena i proširena 1648. – 1673. prema nacrtima arhitekta Carla Luraga. Na popločanu kamenu terasu na sjevernom krilu kompleksa nastavljaju se stepenice za pješake i cesta za osobna vozila, koje vode do središta grada.
Izvorno je cijeli kompleks bio rezidencija isusovaca, Koláček, Josef, Jezuité na Svaté Hoře, Velehrad, Refugium Velehrad-Roma, 1998., str. 83, . a danas ovdje žive i rade redemptoristi. Ovaj kompleks središte je provincije redemptorista za područje Središnje Češke. Osim što održavaju cijeli kompleks, redemptoristi vode i nekoliko župa u Příbramu i okolici. Smolík, Václav, Milosti Panny Marie Svatohorské v obrazech : popis a výklad ambitních obrazů, Příbram, Redemptoristi na Svatoj Hori, 1948., str. 81
Odlike mini|lijevo|300px|Pogled na kompleks iz smjera Praga. mini|desno|Svod hodočasničke crkve sv. Marije ukrašen je reljefima, freskama i štukaturama. Glavni ulaz u kompleks popločena je kamena terasa s Marijinim kipom u sredini iz 1661. godine. U istočnom krilu samostana nalazi se portal grada Praga (1702. – 1705.) s kipovima i prikazima svetaca, proroka i čeških kraljeva (rad kipara Jana Brokoffa). Iznad kolonade portala, u sredini, nalazi se kip Djevice Marije Svatohorské arhitekta Kiliána Ignáca Dientzenhofera iz 1732. godine. U središtu južnog krila nalazi se kameni portal s radovima kipara Ondřeja Filipa Quitainera iz 1707. godine. U uglovima cijelog kompleksa (odnosno kutovima pravokutnika) nalaze se četiri osmerokutne kapelice koje predstavljaju četiri naselja (Plzeň, Prag, Breznička i Mnišeck) ovisno o stranama svijeta na kojima se nalaze. Kapelice su ukrašene bogatim štukaturama po uzoru na talijanske umjetnike, prema planovima Carla Luraga. U jugoistočnom uglu Praške kapelice nalazi se izvorna oltarna slika Petra Brandla Navještenje iz 1697., čija se kopija čuva u Nacionalnoj galeriji u Pragu. Poche, Emanuel, a kol, Umělecké památky Čech 3. P–Š, Prag, izdavačka kuća Academia, 1980., str. 179
Kamena terasa vodi u unutrašnjost hodočasničke crkve sv. Marije, izvorno gotičke građevine iz 14. stoljeća. Obnovljena je i okružena malim četverostranim kapelicama u baroknom stilu između 1658. i 1675. Zapadna kapelica proširena je i ponovno otvorena 1751., nakon šest godina obnove pod vodstvom A. Schmidta. Kapelica s arkadama na istočnoj strani građena je od 1674. do 1676. prema nacrtima dvojice arhitekata:D. Orsija i G. D. Canevallea.
Glavni oltar crkve izgrađen je 1684. sa srebrnim ukrasima (J. Kogler), a 1775. ispred oltara postavljen je kip Djevice Marije Svatohorské, koji je pomoćni biskup Jan Rudolf Sporck 22. lipnja 1732. posvetio i okrunio. Svodovi i zidovi crkve ukrašeni su bogatim štukaturama S. Cereghettihoa iz 1665. i baroknim skulpturama. Crkva je nekoliko puta bila prebojavana, a secesijsku ogradu ispred glavnog oltara dizajnirao je R. Němec 1913. godine.
Na sjevernom ulazu u crkvu nalazi se kip Elizabete iz 1500. godine uz nekoliko manjih kipova iz 20. stoljeća.
Izvori
Literatura Holubová, Markéta, Catalogus personarum et officiorum residentii ad S. Montem (1647-1773) = Biografický slovník členů Tovaryšstva Ježíšova působících na Svaté Hoře u Příbrami v letech 1647-1773, Příbram, Prag, Državni arhiv Distrikta Příbram i Muzej rudarstva u Příbramu u suradnji s Institutom za etnologiju (AV ČR), 2006., str. 158, , . Kopeček, Josef, Svatá Hora, Kostelní Vydří, Karmelićanska naklada, 2006., str. 187, .
Vanjske poveznice Službene stranice
Ostali projekti
Kategorija:Katolički samostani Kategorija:Katolički vjerski objekti u Češkoj Kategorija:Příbram