mini|desno|250px|Računalno generirana slika pramjere ili etalona u odnosu na koji je definiran kilogram (prakilogram) mini|desno|250px|Prametar koji se koristio od 1889. do 1960., šipka načinjena od slitine iridija i platine mini|desno|250px|Svojedobno je sekunda bila određena kao 86400. dio srednjega Sunčeva dana (sinodički dan), a poslije kao određeni dio tropske godine mini|desno|250px|Amper je jakost stalne električne struje – koja, održavajući se u dvama ravnim, usporednim električnim vodičima neograničene duljine i zanemarivo malena kružna presjeka a koji se nalaze u vakumu međusobno razmaknuti jedan metar – uzrokuje među njima silu od njutna po metru njihove duljine mini|desno|250px|Termometar koji je označen u stupnjevima Celzija (lijevo) i kelvina (desno) mini|desno|250px|Mol je množina tvari u sustavu koji sadrži toliko elementarnih jedinki tvari koliko ima atoma u 0,012 kg izotopa ugljika (12C). (U jednom molu (0,012 kg) izotopa ugljika ima Avogadrov broj jedinki, to jest 6,02214129·1023 atoma.) mini|desno|250px|Kandela je jakost svjetlosti kojom u određenomu smjeru svijetli izvor jednobojne svjetlosti frekvencije 540 teraherca kad mu jakost zračenja u tom smjeru iznosi 1/683 ; Sunčeva svjetlost obasijava Zemlju

Međunarodni sustav mjernih jedinica ili Međunarodni sustav jedinica (skraćeno SI[U] prema francuskom nazivu Système International [d'Unités]) je sustav mjernih jedinica čija je uporaba zakonom propisana u svim državama svijeta (osim , Liberije i Mjanmara).

Mjerne jedinice u međunarodnom sustavu se definiraju u Međunarodnom uredu za mjere i utege (fr. Bureau International des Poids et Mesures) sa sjedištem u Sévresu kraj Pariza. Ured je osnovan 1875., kada je 17 država potpisalo Dogovor o metru (fr. Convention du Mètre). U Hrvatskoj je Međunarodni sustav uveden u uporabu 1. siječnja 1981., čime su neke do tada uporabljivane jedinice postale nezakonite.

Jedinice Međunarodnog sustava (jedinice SI) dijele se na: osnovne izvedene (s posebnim nazivima i znakovima) izvedene jedinice SI bez posebnih naziva i znakova

Kategorija dopunskih jedinica, u kojoj su bili radijan i steradijan, ukinuta je 1995.; stoga su te jedinice postale izvedene jedinice SI s posebnim nazivima i znakovima.

Osnovne mjerne jedinice

Duljina (l): metar (m) – duljina puta koju u vakuumu prijeđe svjetlost u trajanju 1/299 792 458 sekunde. Definicija je usvojena na 17. Općoj konferenciji za utege i mjere 1983. g. Masa (m): kilogram (kg) – Planckova konstanta određena je da iznosi točno 6,62607015⋅10−34 J⋅s odnosno kg⋅m2⋅s−1. Odluka je donesena 2018. na 26. sastanku Opće konferencije za mjere i utege. Vrijeme (t): sekunda (s) - je trajanje 9 192 631 770 perioda zračenja koje odgovara prijelazu između dviju hiperfinih razina osnovnog stanja atoma cezija-133. Definicija je usvojena na 13. općoj konferenciji za utege i mjere 1967. g. Jakost električne struje (I): amper (A) – jakost istosmjerne električne struje koja u vakuumu između dvaju ravnih i metar udaljenih beskonačno dugih usporednih vodiča zanemarivo malog kružnog presjeka prouzroči silu od 2 njutna po metru duljine vodiča. Termodinamička temperatura (T): kelvin (K) – definira se kao 273,16-ti dio temperature trojne točke vode. Množina tvari (n): mol (mol)– predstavlja količinu tvari onog sustava koji sadrži broj jedinki koliko se nalazi atoma u 12 grama ugljika C-12 (taj broj jedinki jednak je Avogadrovom broju NA=6,0221412). Svjetlosna jakost (I): kandela (cd) – predstavlja onu svjetlosnu jakost zračenja izvora jednobojnog svjetla koja u danom smjeru frekvencije 540 Hz iznosi 1/683 W/sr.

Međunarodni sustav mjernih jedinica - osnovne mjerne veličine Mjerna veličina Znak mjerne veličine Mjerna jedinica Znak mjerne jedinice Duljina l metar m Vrijeme t sekunda s Masa m kilogram kg Temperatura T kelvin K Množina tvari n mol mol Električna struja I, i amper ASvjetlosna jakost Is kandela cd

Izvedene mjerne jedinice

ploština, oplošje (sim. P, O; jed. m2), obujam (sim. V; m3) valni broj (sim. λ; jed. 1/m, m−1) brzina (sim. v; jed. m/s) ubrzanje (sim. a; jed. m/s2) volumni protok (sim. QV; jed. m3/s) gustoća (sim. ρ; jed. kg/m3) energetski tok (sim. ψ; jed. J/m2) specifična energija (sim. e; jed. J/kg) specifični toplinski kapacitet (sim. c; jed. J/(kgK)) osvijetljenost (sim. L; jed. cd/m2) množinska koncentracija (sim. c; jed. mol/m3) sila (sim. F; jed. N) energija, rad, toplina (sim. E, W, Q; jed. J) snaga (sim. P; jed. W) tlak (sim. p; jed. Pa) električni naboj (sim. Q; jed. C) električni napon (sim. U; jed. V) električni otpor (sim. R; jed. Ω) električna vodljivost (sim. G; jed. S) električni kapacitet (sim. C; jed. F) magnetski tok (sim. Φ; jed. Wb) induktivitet (sim. L; jed. H) magnetsko polje (sim. B; jed. T) frekvencija (sim. f; jed. Hz) svjetlosni tok (sim. Φ; jed. lm) osvjetljenje (sim. E; jed. lx).

Povijest Međunarodni sustav jedinica je razvijen iz Metarskoga sustava jedinica, međunarodno prihvaćen 1960., nakon čega je općenito prihvaćen gotovo u cijelome svijetu. Sastoji se od 7 osnovnih jedinica (metar; kilogram; sekunda; amper; kelvin; mol; kandela), jedne posebne (celzijev stupanj) i 21 izvedene jedinice s posebnim nazivima i znakovima, od kojih se tvore ostale izvedene jedinice. Od toga je 19 jedinica nazvano prema znamenitim znanstvenicima (na primjer tesla prema Nikoli Tesli), a 9 prema nazivima na grčkom i latinskom jeziku. Temeljno mu je svojstvo suvislost (koherentnost), to jest između njegovih je jedinica jednostavan odnos (pretvorbeni je faktor jedan). Od njegovih se jedinica s posebnim nazivima i znakovima prema potrebi decimalnim postupkom tvori do deset većih i do deset manjih jedinica. Primjenljiv je u svim područjima ljudske djelatnosti i u svim granama znanosti i tehnike.

Stare mjerne jedinice Stare mjerne jedinice su pojedinačne jedinice ili njihove skupine koje su se rabile u različitim razdobljima, na različitim mjestima i u različite svrhe, pa se nalaze u povijesnim dokumentima, pisanoj i usmenoj književnosti, a utjelovljene su u starim mjerama, uporabnim predmetima, građevinama i slično. Mnoge su stare mjerne jedinice napuštene uvođenjem Metarskoga sustava (Metarska konvencija) u drugoj polovici 19. stoljeća (na primjer hvat, lakat, palac, unca i drugo), te konačno uvođenjem Međunarodnoga sustava jedinica u drugoj polovici 20. stoljeća (na primjer standardna atmosfera, kilopond, konjska snaga, mikron i drugo).

Izvori

Poveznice Mjanmarski sustav mjernih jedinica

Kategorija:Prirodne znanosti