Ivan Gazulić,(tal.) SRAZ LVIII, 2013. Smiljka Malinar: Tideo Acciarini, un magister scholarum d’Oltreadriatico nella Dalmazia umanistica, str. 80 Ivan Gazul,Gazulli (Gazulić), Gjin (Ivan, Joannes) Proleksis enciklopedija LZMK]. Pristupljeno 9. lipnja 2016. lat. Johannes Gazulus,(tal.) SRAZ LVIII, 2013. Smiljka Malinar: Tideo Acciarini, un magister scholarum d’Oltreadriatico nella Dalmazia umanistica, str. 69 alb. Gjin Gazulli., Gjon Gazulli (oko 1400. – Dubrovnik, 19. veljače 1465.), hrvatski astronom i diplomat iz Dubrovnika. Redovnik dominikanac albanskog podrijetla. Bavio se i astrologijom. Humanist važan kao matematičar.

Životopis Završio je školu u Skadru i Dubrovniku gdje je stupio u dominikanski red.Večernji list 19. veljače. Pješčani sat, 19. veljače 2002. (pristupljeno 9. lipnja 2016.) U dubrovačkom je dominikanskom samostanu živio i radio.Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, Vol.3. No.5-6. prosinca 1977.. Vladimir Bazala: Nekoliko hrvatskih prirodoslovaca - filozofa, s. 182-183 (pristupljeno 9. lipnja 2016.) Djelovao diljem Europe. Kao intelektualac skupljao je knjige još za studija u Padovi gdje je doktorirao 1430. godine filozofiju. Svoje je knjige oporukom ostavio u dubrovačkoj katedrali uz uvjet da se zbirku ne smije dijeliti nego mora ostati cjelovita i dostupna svima. Tako je postao osnivač dubrovačke javne knjižnice,(engl.) Google Knjige Peter F. Sugar: Southeastern Europe Under Ottoman Rule, 1354-1804. A History of East Central Europe. Volume V, Univ. of Washington Press, Seattle and London, 1977., 3. izdanje 1996., s. 180, što mu je bila namjera. Zbirka sadrži gramatička, retorička, poetska (diversa volumina librorum spectantia ad facultatem grammaticalem, rhetoricam et poeticam), teološka i djela o kanonskom pravu.(tal.) SRAZ LVIII, 2013. Smiljka Malinar: Tideo Acciarini, un magister scholarum d’Oltreadriatico nella Dalmazia umanistica, str. 76

Glas uglednog astrologa doveo je 1459. do poziva hrvatsko-ugarskog kralja Matije Korvina Ivanu Gazulu za mjesto dvorskog astrologa, što Gazul nije prihvatio. Gazul je tvorac metode kojom je podijeljeno nebo na nebeske kuće. Metoda se naziva Gazulli-Campanova metoda, a Gazulov udio u toj metodi je računska razrada Campanusovog postupka podjele neba na te kuće, vrlo bitni dio horoskopa. Bila je poznata u dva velika europska grada. Utjecala je na jedan jednostavniji postupak određivanja nebeskih kuća, tzv. Regiomontanusov postupak.

Službovao kao diplomat Dubrovačke Republike. Posrednik u bitnim i osjetljivim diplomatskim poslovima za cara Žigmunda u talijanskim krajevima, zatim u Tarantu na kneževskom dvoru, kod slavonskog bana Matka Talovca te kod papa u Rimu, pape Eugena IV. i Nikole V. Tijekom 1432. godine posjetio je dvor kralja Žigmunda Luksemburškoga kao izaslanik albanskih pobunjenika tražeći pomoć u borbi protiv Osmanskoga Carstva. Od 1433. je radio kao profesor u Padovi, a kao diplomat zastupao interese Dubrovačke Republike, Skenderbega, koji je vladao jednom kneževinom na teritoriju, koji danas pripada Albaniji. Zastupao interese Lješke lige.Frashëri, Kristo (2002), Gjergj Kastrioti Skënderbeu: jeta dhe vepra, 1405–1468 (in Albanian), Botimet Toena, , s. 170 Njegov brat Pavao Gazulić (Pal Gazulli) također je bio diplomat u službi kod Skenderbega i Lješke lige. Dokumenti spominju i drugog Ivanovog brata, Andriju (Andrea Gazulli) kao prominentnog.

Utjecajan astronom. Jan Panonij (Ivan Česmički, Jan Panonac) molio je Ivana u pismu da mu pošalje neke astronomske sprave ("Ptolomejeve prstene"), što kazuje da ih nije bilo lako nabaviti u Ugarskoj, niti ih je tko znao ondje napraviti.RADOVI - Zavod za hrvatsku povijest, vol. 44, 2012 Tomislav Matić: Renesansa u državi Matijaša Korvina u suvremenoj historiografiji, str. 238 (pristupljeno 9. lipnja 2016.) Autor više astronomskih rasprava. Služio se astronomskim naspravama koje je sam izradio ili naručio kod dubrovačkih majstora. Poznato Gazulićevo astronomsko djelo je De astrolabii utilitatibus (O koristi astrolaba).

Kao matematičar bio u kontaktu s velikim brojem svjetskih znanstvenika, posebice onodobnih matematičara i astronoma. Polemizirao je s matematičarem i liječnikom Johannesom Müllerom Königsbergerom (Regiomontanus, 1436. – 1476.). Regiomontanus ga stavlja u isti red s filozofom, teologom i prirodoslovcem, kardinalom Nikolom iz Cuesa. Gazulić je svoja djela slao učenim ljudima koji su bili u krugu kralja Matije Korvina, gdje su Hrvati bili najvažnije ljudstvo, poput velikovaradinskog biskupa i mađarskog primasa Ivana Viteza od Sredne te rečenog Ivana Česmičkog, pečuškog biskupa i hrvatskog bana, inače Vitezovog nećaka. Počevši od 1433. godine bio je profesor matematike i astronomije na Sveučilištu u Padovi.

Poznati hrvatski knjižničar Šime Jurić uvrstio ga je u svoju zbirku zaboravljenih hrvatskih latinista (uz njega su uvršteni Dobrić Dobrićević, Matija Vlačić Ilirik, Franjo Niger, Frane Petrić, Šimun Hvaranin).Matica hrvatska Šime Jurić: Iz muzeja hrvatske knjige. Izbor književnih i kulturno-povijesnih rasprava, bibliografskih i bibliotekarskih članaka i prikaza knjiga (pristupljeno 9. lipnja 2016.)

Ne valja brkati Ivana Gazulića (Gjona Gazullija) s istoimenim albanskim katoličkim svećenikom Dom Gjonom Gazulijem kojeg je smaknuo režim Ahmeta Zogua 1927. godine.

Bibliografija Jurić, Šime, 1962, “Prilozi biografiji Ivana Gazulića”, Anali Historijskog instituta u Dubrovniku, 8-9 Tadić, Jorjo, 1964, “Johannes Gazulus, dubrovački humanista XV veka”, Zbornik Filozofskog faulteta u Beogradu, 8/II(tal.) SRAZ LVIII, 2013. Smiljka Malinar: Tideo Acciarini, un magister scholarum d’Oltreadriatico nella Dalmazia umanistica, str. 82 Dadić, Žarko, 2015. "Povijest znanosti i prirodne filozofije u Hrvata : (s osobitim obzirom na egzaktne znanosti) ", Zagreb : Izvori, 2015.,

Izvori

Vanjske poveznice Gazulli, Gjin Hrvatska enciklopedija

Kategorija:Hrvatski astronomi Kategorija:Životopisi, Dubrovnik Kategorija:Albanci u Hrvatskoj Kategorija:Hrvatski diplomati Kategorija:Dubrovačka Republika Kategorija:Hrvatski latinisti Kategorija:Hrvatski matematičari Kategorija:Albanski katolički kler Kategorija:Hrvatski dominikanci