Mađari u Ukrajini (mađarski: Ukrajnai magyarok, ukrajinski: Угорці в Україні) su peta po veličini nacionalna manjina u Ukrajini. Većina Mađara živi u Zakarpatskoj oblasti.
Povijest Područje Zakarpatja bilo je dio Kraljevine Ugarske od njezinog osnutka 1000. godine. Od 1867. godine Mađarska je bila sastavni dio Austro-Ugarske. Pred kraj Prvog svjetskog rata Zakarpatska regija bila je kratko dio Zapadne Ukrajinske Narodne Republike, kasnije ju je okupirala Rumunjska. Poslije toga ponovno je zauzima Mađarska u ljeto 1919. Nakon poraza preostale mađarske vojske 1919., Trianonskim ugovorom Zakarpatje je dodijeljeno Čehoslovačkoj te čini jednu od četiri glavne regije nove države, ostale su Češka, Moravska i Slovačka.
Tijekom Drugog svjetskog rata njemačke snage okupirale su Čehoslovačku, dok je južni dio zemlje pripao Mađarskoj. Nakon što je Slovačka proglasila neovisnost, to je učinila i Karpatska Ukrajina koja je kratko postojala, a kasnije je pripojena Mađarskoj.
Kada je sovjetska vojska 1944. godine prešla granice Čehoslovačke iz 1938., sovjetske vlasti odbile su dopustiti Čehoslovačkoj da nastaviti kontrolu nad regijom, te je u lipnju 1945. godine, predsjednik Edvard Beneš formalno potpisao ugovor o ustupanja regije Sovjetskom Savezu. Zakarpatje je tada postalo dijelom Ukrajinske Sovjetske Socijalističke Republike. Nakon raspada Sovjetskog Saveza postalo je dijelom nezavisne Ukrajine kao Zakarpatska oblast.
Stanovništvo Prema popisu stanovništva 2001. godine u Ukrajini živi 156.600 Mađara, od čega njih 151.500 živi u Zakarpatskoj oblasti.
+ Rasprostranjenost Mađara u gradovima Zakarpatske oblastiIzvor: Državni statistički odbor Ukrajine grad stanovnika broj Mađara postotak Užgorod (Ungvár) 115.600 8.000 6,9% Beregovo (Beregszász) 26.600 12.800 48,1% Mukačevo (Munkács) 81.600 7.000 8,5% Hust (Huszt) 31.900 1.700 5,4% Čop (Csap) 8.919 3.496 39,2%
Vanjske poveznice Kulturna federacija Mađara u Zakarpatju Mađarske demokratska unija u Ukrajini Izvor
Kategorija:Mađari Kategorija:Etničke grupe Ukrajine