Matija Kovačić (Ljubljanica (Martinska Ves), 1. rujna 1901. – Barcelona, 12. siječnja 1972.), hrvatski novinar, publicist i državni dužnosnik u NDH.
Prije rata bio je glavni urednik Hrvatskog lista iz Osijeka.MediAnali : međunarodni znanstveni časopis za pitanja medija, novinarstva, masovnog komuniciranja i odnosa s javnostima, Vol.1 No.2 Studeni 2007. Božo Novak: Smrtna presuda građanskome novinarstvu. Povijest novinarstva. Prvi dio: Novinarstvo u Hrvatskoj uoči i za vrijeme Drugog svjetskog rata, str. 156
Angažman za vrijeme NDH Odmah nakon osnivanja NDH postaje urednikom državne novinske agencije Velebit (kasnije, Hrvatski državni dojavni ured "Croatia"). Predsjedavao je prvom skupštinom Hrvatskog novinarskog društva održanom u doba NDH, 16. srpnja 1941. godine.MediAnali: međunarodni znanstveni časopis za pitanja medija, novinarstva, masovnog komuniciranja i odnosa s javnostima, Vol.1 No.2 Studeni 2007. Božo Novak: Smrtna presuda građanskome novinarstvu. Povijest novinarstva. Prvi dio: Novinarstvo u Hrvatskoj uoči i za vrijeme Drugog svjetskog rata, str. 159 1941. – 1942. godine je i predsjednik Hrvatskog novinarskog društva.
1941. – 1942. je bio ravnatelj, te potom godine glavni urednik dnevnog lista Hrvatski narod.MediAnali : međunarodni znanstveni časopis za pitanja medija, novinarstva, masovnog komuniciranja i odnosa s javnostima, Vol.1 No.2 Studeni 2007. Božo Novak: Smrtna presuda građanskome novinarstvu. Povijest novinarstva. Prvi dio: Novinarstvo u Hrvatskoj uoči i za vrijeme Drugog svjetskog rata, str. 155
Nakon uredničkog mjesta u Hrvatskom narodu, najprije je savjetnik Ministarstva vanjskih poslova NDH, a od listopada 1942. do siječnja 1944. je glavni ravnatelj Hrvatskog državnog glavnog ravnateljstva za promidžbu (HDGRP) u Ministarstvu narodne prosvjete, tj. šef državne cenzure u NDH.
Pisao je u većini listova za vrijeme NDH, a napose u Hrvatskom narodu. U člancima je objašnjavao i pripremao promidžbenu državnu politiku. Bio je među najutjecajnijima u ustaškoj propagandi, uz Milu Budaka, Mladena Lorkovića, Aleksandra Seitza, Andriju Artukoviću, Jozu Dumandžića, Matiju Kovačića, Viktora Gutića, Milovana Žanića, Matu Frkovića i Mirka Puka.Fikreta Jelić-Butić: Četnici u Hrvatskoj 1941.-1945. 1. glava. [https://www.znaci.org/00001/41_4.htm Pojava četništva u Hrvatskoj i njegovo organiziranje. Prva okupljanja.] Zagreb, 1986. (znaci.org) Blisko je surađivao s Mladenom Lorkovićem.
Hrvatsku je napustio 1945. godine.
Knjige 1942. godine preuzeo je pripremu materijala za knjigu o četničkim i partizanskim zločinima u NDH, poznatu pod naslovom Siva knjiga.Odmetnička zvjerstva i pustošenja u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj u prvim mjesecima Hrvatske narodne države: obrađeno i iz. po nalogu Ministarstva vanjskih poslova na osnovu dokaznog gradiva, Nezavisna Država Hrvatska na braniku Europe, Zagreb : Hrvatski izdavalački bibliografski zavod, 1942. Knjiga je izdana u lipnju 1942. godine po nalogu Ministarstva vanjskih poslova "na osnovu dokaznog gradiva".Siva knjiga Knjiga je bila prevedena na njemački, talijanski i francuski.
Napisao je predgovor knjizi Vjekoslava Vrančića Urota protiv Hrvatske (1943.).
Nakon rata objavljuje 1970. godine u Münchenu i Barceloni djelo Od Radića do Pavelića: Hrvatska u borbi za svoju samostalnost: uspomene jednoga novinara (Knjižnica Hrvatske revije).
Izvori
Kategorija:Hrvatski novinari Kategorija:Hrvatski publicisti Kategorija:Dužnosnici NDH Kategorija:Hrvatska politička emigracija (1945. – 1989.)