Istarski mozaik je bio puljski časopis Matice hrvatske za kulturu, književnost i društv. pitanja Istre.Istrapedia M. Petener-Lorenzin: Istarski mozaik (pristupljeno 1. rujna 2016.)

Povijest

Naziv je dobio prema programu da se Istra prikaže mozaično, tj. sa svim njezinim duhovnim i materijalnim vrijednostima.

Izlazio je od 1963. do 1974. godine. Iako je ideja o njegovu pokretanju postojala još 1951 (Tone Peruško, Josip Bratulić i Vinko Antić), pokrenut je 1963. na inicijativu Kulturno-prosvjetne zajednice i Društva za književnost i umjetnost Istre u Puli, tj. kult. i javnih djelatnika Pule. Jedan od osnivača je Stjepan Ivezić.Istrapedia B. D. Biletić: Ivezić, Stjepan (pristupljeno 2. rujna 2016.)

Do 1964. izdavalo ga je Društvo za književnost i umjetnost Istre, 1965–71. Ogranak Matice hrvatske u Puli, potom od 1972. NIP »Glas Istre« u Puli. Izašao je 41 svezak (58 brojeva) na 4798 str. Nije izlazio redovito, a godišnje je varirao između 4 i 6 svezaka, osim 1974., kada je tiskan samo jedan broj. Tijekom izlaženja mijenjali su se visina naklade te grafičke i tehničke opreme. Od br. 3/1974. nastavio je izlaziti pod novim naslovom Istra, za koji se vezuje godinom i brojem. Prilozi, teme, jezik

Priloge su objavljivali mnogi istaknuti književnici, povjesničari, lik. umjetnici te kulturno-prosvj. i javni djelatnici. Tiskane su bile i studije i rasprave iz demografije, politike, regionalnoga gospodarstva, javne uprave, odgoja i obrazovanja, etnologije i etnografije, medicine, rudarstva i prometa, poljodjelstva, stočarstva i šumarstva, industrije, trgovine i prometa, prostornoga planiranja i arhitekture, lik. umjetnosti, filma, glazbe, kazališta i športa, hrvatskog jezika, arheologije i povijesti te mnogobrojni osvrti i prikazi, dokumenti, ankete, razgovori, bilješke i informacije. Premda je temeljno opredjeljenje časopisa bilo objavljivanje priloga o Istri iz pera autora iz Istre, odnosno Hrvatske, s manjim su udjelom bile zastupljene i srpska, slovenska i makedonska te njemačka, talijanka, talijanska književnost u Istri, te češke, bugarska, i albanska književnost. Istarski mozaik potaknuo je stvaranje i objavljivanje istarske čakavske dijalektalne književnosti. Zaživio je na prostoru na kojem prije njega i osim njega nije bilo srodnoga časopisa, tj. bez tradicije, konkurencije i znatne potpore. Iz anonimnosti je izvukao kulturu toga dijela Hrvatske i kontinuirano pratio stanje u kulturi Istre, održavši razinu kvalitete tadašnjih istovrsnih hrvatskih časopisa.

Urednici i uredništvo

Preko godina izlaženja Istarski mozaik imao je sljedeće urednike: Marijan Grakalić 1963–66. Miroslav Bertoša 1967–68. Miroslav Sinčić 1969–74.

U sjeni odgovornih djelovao je T. Peruško, iskusan publicist, čije su stavove i mišljenja svi uvažavali.

Članovi uredništva bili su:

J. Percan Tatjana Arambašin Slišković V. Božac B. Barjaktarević Ljubica Ivezić M. Bizjak Miroslav Bertoša I. Borovečki Herman Buršić A. Crnobori V. Jurcan T. Peruško Milan Šebelić Stjepan Vukušić Tugomil Ujčić M. Sinčić V. Krizmanić Ive Siljan K. Grgić A. Debeljuh E. Matikio Mario Mikolić R. Percan M. Racan Ivan Rudan

Vrela

Kategorija:Tiskani mediji Matice hrvatske Kategorija:Puljski tisak Kategorija:Hrvatski književni časopisi